A1 opća 1 - 15

Question 1

razlika pokrovnog i žljezdanog epitela i primjeri organa

Answer 1

pokrovni: prekriva kožu i unutrašnjost šupljina organa (sluznica) (želudac, crijeva)
uloga je zaštita, resorpcija

žljezdani: tvori parenhimske organe i endokrine i egzokrine žlijezde (jetra, jajnici, gušterača) uloga je sekrecija, ekskrecija

nalaze se na sličnim mjestima

Question 2

parenhimski organi

Answer 2

imaju funkcionalno tkivo - parenhim (ima imunološku i sekretornu funkciju i građen je od epitelnog ili limfnog tkiva)

imaju strukturno tkivo - stroma (građena od vezivnog tkiva, dijeli parenhim na manje jedinice)

Question 3

usporedba u građi epitelnog i vezivnog tkiva

Answer 3

epitelno tkivo: gusto pakirane stanice međusobno povezane međustaničnim spojevima, ne sadržavaju krvne žile, može biti jednoslojan, dvoslojan i višeslojan. te pločasti, kubični , cilindrični, cilijarni i kretatinizirani

vezivno tkivo: fibrozno potporno tkivo koje se nalazi između drugih vrsta tkiva. sastoji se ugl od izvanstanične tvari i nalazi se u većini organa

Question 4

usporedba u funkciji epitelnog i vezivnog tkiva

Answer 4

epitelno tkivo: sekrecija (npr hormona), ekskrecija (npr mokraće), resorpcija (npr iona i mol u crijevima), difuzijska barijera (protekcija od fizikalnih, kemijskih i bakterijskih utjecaja), recepcija (za vanjske podražaje)

vezivno tkivo: porpora (koštano), povezivanje (formirano (tetive, ligamenti) i hrskavično), skladištenje E (masno tkivo)

Question 5

vrste vezivnog tkiva

Answer 5

vezivno tkivo u užem smislu
1. rahlo vezivno tkivo
2. gusto vezivno tkivo
- formirano (tetive i lig)
- neformirano (bjeloočnica)

specijalno vezivno tkivo
1. masno tkivo
-bijelo
-smeđe
2. koštano tkivo
3. hrskavično tkivo
-hijalina
-vezivna
-elastična

Question 6

usporedba rahlog i gustog vezivnog tkiva

Answer 6

rahlo: okružuje i podržava epitelne stanice, odgovara intersticijskoj stromi svih epitelnih organa

gusto
formirano: paralelna vlakna u jednom smjeru (tetive, aponeuroze i lig)
neformirano: mrežasta vlakna u različitim smjerovima (dermis i bjeloočnica)

Question 7

građa, funkcija i smještaj masnog tkiva

Answer 7

građa: adipociti koji pohranjuju lipide u obliku različito velikih kapljica, dobro vaskularizirano, odvojeno od susjednog kolagenskim vlaknima

funkcija: bijelo masno skladišti E, pruža mehaničku zaštitu (crijeva, bubreg, jetra, srce, trbuh, bedra, stražnjica, ruke)
smeđe masno stvara toplinu (termogeneza), ima više mitohondrija od bijelog (vrat, lopatice, ključni organi)

smještaj: supkutano (potkožno), visceralno (oko organa), koštana srž, u mišićima, u dojkama

Question 8

građa i funkcija hrskavičnog tkiva

Answer 8

građa: hondrociti, hondroblasti, hondroklasti, međustanična tvar (matriks), avaskularno, hranjive tvari prima difuzijom iz okolnog tkiva, stratum celulare (unutarnji sloj), stratum fibrosum (vanjski sloj), perihondrij obavija (izvana vaskulariziran i inerviran osim na zglobnim plohama)

hijalina hrskavica: prekriva zglobne površine (dušnik, dio nosa, hrskavični prstenovi)

vlaknasta/vezivna hrskavica: povezuje strukture sa zglobovima (meniskusi, IVD, zglobni diskovi)

elastična hrskavica: ušna školjka vanjskog uha

Question 9

građa i funkcija koštanog tkiva

Answer 9

građa: osteociti, osteoblasti, osteoklasti, koštani matriks koji sadrži anorganske (kalcijev hidroksiapatit) i organske tvari (kolagen tipa 1) , vaskularizirano i inervirano

vlaknato: primarna kost, nepravilno raspoređen matriks (kosti lubanje, maksila i mandibula)

lamenarno: nastaje iz vlaknate, sekundarna kost, koncentrično uređen sustav (lamele), (većina kosti)

kompaktno: gusto pakirani osteoni, u području dijafize, tanki sloj

spužvasto: metabolički aktivnije jer se više pregrađuje, trabekularna građa, epifiza

Question 10

uloga koštanog tkiva

Answer 10

1. gradi lokomotorni sustav
2. kretanje
3. zaštita organa
4. hematopoeza
5. glavno skladište Ca

Question 11

dezmalna / intramembranska osteogeneza

Answer 11

mezenhim se IZRAVNO pretvara u primarnu kost (kosti lubanje, mandibula, maksila, klavikula)

mezenhimalne stanice tvore otočiće progenitornih stanica koje se diferenciraju u osteoblaste koji sintetiziraju osteoid. tračci osteoida koji kalcificiraju u koštane tračke tvore trabekule, u čije vezive prostore urastaju krvne žile.
osteoblasti se zazidaju i postaju osteociti. osteoblasti i osteoklasti se nalaze na površini kosti u Howshipovim lakunama. osteoblasti stvaraju novo koštano tkivo na već postojeće APOZICIJSKI RAST

*krvne žile se nalaze u koštanim kanalima, one “donose” diferencirane stanice

Question 12

hondralna osteogeneza u dijafizi

Answer 12

nastaje hrskavični skelet koji sekundarno okoštava (većina kostiju)

PRVO se formira plosnata hrskavična osnova te započinje PERIHONDRALNA OSIFIKACIJA (započinje izvana, za početnu tvrdoću dijafize) ; perihondrij postaje periost tako da se stvara perihondralni koštani omotač kao PRIMARNO SREDIŠTE OSIFIKACIJE koji održava metaboličke procese u nutrini - hrskavične stanice degeneriraju (mjehurićasta hrskavica) i u izvanstaničnom matriksu se pohranjuju Ca soli što pokreće ENHONDRALNU OSIFIKACIJU (unutar hrskavice); progenitorne stanice se diferenciraju u hondroblaste i klaste - koji otvaraju hrskavičnu lakunu i razgrađuju izvanstan. matriks koji osteoblastima (krvne žile iz periosta prodiru u nutrinu i donose ih “vaskularna invazija”) služi kao kalup za izgradnju kosti proksimalno i distalno. izgradnjom i razgradnjom koštanih trabekula nastaje primana šupljina koštane srži, a početkom stvaranja krvi nazivamo je sekundarnom. osteoblasti se okružuju osteoidom INTERSTICIJSKI RAST

*hrskavično tkivo se vaskularizira preko foramen nutricium

Question 13

hondralna osteogeneza u epifizi

Answer 13

jednofazno, samo ENHONDRALNA OSIFIKACIJA (hondroklasi razgrađuju hrskavicu a osteoblasti na to mjesto izgrađuju kost) u vaskulariziranom epifiznom središtu okoštavanja nastaju SEKUNDARNA OSIFIKACIJSKA SREDIŠTA od kojih osifikacija napreduje CENTRIFUGALNO. kasnija zglobna hrskavica i epifizna pukotina (smještena između dijafize i epifize, ne vidi se na rtg) ostaju isključene iz tog procesa.

dijafiza okoštava prva, epifiza sekundarno

Question 14

pregradnja koštanog tkiva

Answer 14

pregradnja osteona odvija se kontinuirano zbog opterećenja koštanog skeleta, i kod zarastanja fraktura (DIREKTNO LAMELARNA/SEKUNDARNA KOST)
tokom novoizgradnje kosti, osteoklasti buše nove koštane kanale u koje urastaju krvne žile. stijenka ovih kanala izgrađuje se slovjevitim odlaganjem lamela

Question 15

građa koštanog tkiva

Answer 15

epifiza, metafiza, dijafiza, metafiza, epifiza

kopaktno koštano tkivo (substantia corticalis) u pudručju dijafize, tanki sloj, osteoni gusto pakirani
spužvsto koštano tkivo (substantia ossea spongiosa) metabolički aktivnije jer se više pregrađuje, od mreže ploča i gredica - trabekule, u nutrini kosti, epifizama, sadržava koštanu srž

anorganski matriks (hidroksiapatit) - tvrdoća i snaga
organski matriks; neformirana komponenta (proteoglikani i osteokalcin) i formirana (kolagen tipa 1) - elastičnost

Question 16

kontinuirani zglobovi (sinartroze); vrsta i pokretljivost

Answer 16

zglobovi spojeni nekim oblikom tkiva, nemaju zglobnu pukotinu, čahuru itd

1. junctura fibrosa (sindesmose); vezivni spoj
   - sindesmoze u užem smislu: kosti povezane kolagenskim ili elastičnim ligamentima (lig. flava),
   - sutura (šavovi): plana/ravni, squamosa/ljuskasti, serrata/zupčasti, denticulata/nazubljeni, schindylesis/klinasti (os sphenoidale utaknut na žljeb na vomeru)
   -membrana interossea (antebrachii)
   -gomphosis/ovjesni spoj (spoj zuba s alveolarnom ksoti, visi na lig)
2. junctura cartilaginea (sinhondroze); hrskavični spoj
   -sinhondroza u užem smislu; primarni hrskavični spoj; hijalina hrskavica (između dijafize i epifize u ploči rasta)
   -simfiza; sekundarni hrsk. spoj; vezivna hrskavica (symphysis pubica, IVD, rebra sa sternumom)
3. junctura ossea (sinostoze); koštani spoj: jedini nepomični spoj (os sacrum)

Question 17

diskontinuirani zglobovi (diartroze) = junctura synovialis (sinovijalni zglob);

Answer 17

šupljina, nema tkiva koje povezuje kosti; konkavno i konveksno zglobno tijelo obavijeno hijalinom hrskavicom, između je zglobna šupljina ispunjena sinovijalnom tekućinom. sve obavija zglobna čahura ; kapsularno (vanjski sloj membrana fibrosa od kolagena i elastičnih vlakana koja se nastavlja na periost) i artikularno (membrana synovialis, dobra opskrba krvi i limfom, inervirana, tvori resice i nabore, ima dva sloja ; sinovijalna intima i subintimalno tkivo)

Question 18

diskontinuirani spojevi prema složenosti zglobnih tijela; pokretljivost, primjeri

Answer 18

1. zglob sa dva zglobna tijela
   articulatio symplex (art. glenohumeralis)
2. zglob sa 3 ili više zglobnih tijela
   articulatio complex; Kompleksan zglob – zglob koji ima dodatnu zglobnu strukturu unutar zgloba, npr. diskus ili meniskus, koji dijeli zglobnu šupljinu ( art. genus)
3. zglob koji sačinjava više zglobova
   articulatio composita; složeni zglob – zglob koji se sastoji od više od dvije kosti(art. cubiti; humeroradialis, humeroulnaris, radioulnaris proksimalis)

Question 19

diskontinuriani spojevi prema obliku zglobnih tijela; pokretljivost, primjeri

Answer 19

1. zglobovi s jednom osi
   -art. plana; ravni zglob, kretnje klizanja i okretanja (art. zygapophysiales)
   -art. cilindrica; valjkasti zglob
   -art. trochoidea; okretni zglob, kretnje pronacije i supinacija (art. radioulnaris)
   -gingylmus; kutni zglob, kretnje fleksija i esktenzija (art. talocruralis, art. humeroulnaris)
2. zglobovi s dvije osi
   -art. elipsoidea; jajoliki zglob, kretnje fleksija/ekstenzija, abdukcija/adukcija (art. radiocarpalis)
   -art. sellaris; sedlasti zglob, kretnje fleksija/ekstenzija, abdukcija/adukcija (art. carpometacarpalis pollicis)
   -art. bicondylaris; kondilarni zglob. kretnje flekcija/ekstenzija, unutarnja/vanjska rotacija (art. genus)
3. zglobovi sa više osi
   -art. spheroidea; kuglasti zglob, kretnje anteverzija/retroverzija, abdukcija/adukcija, unutrnja/vanjska rotacija (art. glenohumeralis)
   -art. cotylica; zdjeličasti zglob (art. coxae)

Question 20

uloge pomoćnih struktura zgloba

Answer 20

1. unutar zglobne ploče; povećavaju kongurencije između zglobnih tijela
   - dicus art; vezivna hrskavica, ispunjava zglob. šupljinu, povezan sa zglob. čahurom (art. radiocarpalis, IVD)
   - menisci; plolumj. obli, ili kreužni, vezivna hrsk., oblaže rubove zgloba
   (art. genus)
2. zglobne usne (labra art); vezivno hrskavična tvorba na rubu konkavnog z.t. koje povećavaju njegovu zglobnu površinu (art. glenohumeralis)
3. sluzne vrećice (bursae synoviales); elastični jastučići koji pomažu za klizanje tetiva i mišića u odnosu s koštanim tvorbama (bursa subacromialis)
4. sveze/ligamenti; zgusnuta vlakna vezivnog tkiva, povezuju pomoćne dijelove kostura, pojačavaju zglobnu čahuru (lig. iliofemorale) , usmjeravaju/osiguravaju pokret (lig. lig. anulare radii) , ograničavaju opseg pokreta (lig. coracoacromiale), preuzimaju biološki rad mišića (lig. flava, lig. iliofemorale)

Question 21

sinovijalna tekućina

Answer 21

bistra, svjetložućkasta viskozna tekućina od preoteohijaluronata i transudata krvi, sekrecijski proizvod sinoviocita
služi za:
1. prehrana zglobne hijaline hrskavice i dijelova intraartikularnih struktura
2. podmazivanje glatkih, kliznih, zajedničkih površina prekrivenih hrskavicom
3. ublažavanje udaraca, amortizacija

Question 22

podjela sveza lokomotornog sustava:

Answer 22

prema odnosu sa membrana fibrosa zglobne čahure
1. ekstrakapsularne sveze; izvan zglobne čahure (lig. collaterale radii, collaterale fibulare)
2. intrakapsularne sveze; unutar zglobne čahure (ligg. cruciata genus, lig. capitis femoris)
3. kapsularne sveze; u samoj zglobnoj čahuri (lig. glenohumerale, lig. popliteum arcuatum/obliquum)

prema odnosu sa membrana synovialis
1. ekstrasinovijalne/ekstraartikularne; izvan sinovijalne ovojnice, odnosno izvan zglobne šupljine (ligg. cruciatum genus, lig. collaterale radii/fibulare) obuhvaća kapsularne, intrakapsularne (ali izvan šupljine) i ekstrakapsularne
2. intrasinovijalne/intraartikularne; unutar sin. ovojnice, tj. unutar z.š. (lig. transversum genus) = uvijek intrakapsularno, ali ne obrnuto

MOGU BITI ekstrasinovijalno jer dio unutarnje sinovijalne ovojnice čahure ih ne pokriva, ali intrakapsularno jer ih vanjski dio čahure pokriva (lig. cruciatum anterius/posterius) ALI su intraartikularno jer ekstrasinovijalno u ovom slučaju ≠ ekstraartikularno jer su unutar sinovijalne šupljine, iako nisu direktno okupana sinovijalnom tekućinom (esktraartikularno je uvijek = esktrasinovijalno)

Question 23

klasifikacija skeletnih mišića po obliku na primjerima

Answer 23

1. pločasti / mm. plani
   plosnatog oblika, nalaze se u tjelesnim stijenkama i prelaze u aponeuroze, trbušni i leđni mišići (m. obliquus externus abdominis); neki mogu imati usporedna vlakna (m. pectoralis major i m. latissimus dorsi)
2. vretenasti / mm. fusiformes
   trbuh mišića sužavanjem prelazi u tetivu; ujedno su i mišići usporednih vlakana (m. brachioradialis, m. plamaris longus) - jednaki A i F presjek
3. višeglavi
   različita polazišta se objedinjuju u zajednički trbuh koji prelazi na zajedničku pripojnu tetivu
   dvoglavi (m. biceps brachii), troglavi (m. triceps brachii), četveroglavi (m. quadriceps femoris)
4. višetrbušni
   nekoliko mišićnih trbuha povezano intermedijalnom tetivom
   dvotrbušni (m. digastricus, m. biventer, m. omohyoideus), višetrbušni (m. rectus abdominis)
5. prstenasti
   mišićna vlakna se protežu prstenasto oko tjelesnog otvora (m. orbicularis oculi, oris, m. sphincter ani externus)
6. nazubljeni
   m. serratus anterior

Question 24

klasifikacija skeletnih mišića prema djelovanju na primjerima

Answer 24

1. agonisti; isto djelovanje (m. masseter i m. pterygoideus medialis zajedno podižu mandibulu)
2. antagonisti; suprotno djelovanje (m. triceps brachii je ekstenzor podlaktice, a m. biceps brachii fleksor)
3. singeristi; pomažu agonistu (m. brachialis pomaže m. biceps brachii u fleksiji podlaktice)

Question 25

klasifikacija skeletnih mišića po smjeru vlakana na primjerima

Answer 25

1. usporedna vlakna mišićna vlakna se usporedno protežu na smjer tetive, valkna omogućuju opsežne ali ne jake pokrete (mm. intercostales) - jednaki A i F presjek 2. perasta vlakna mišićna vlakna idu ukoso s obzirom na tetivu, oblikujući oštri kut s tetivom unipenatus; jednostruko perasti bipenatus; dvostruko perasti

Question 26

klasifikacija skeletnih mišića po broju zglobova na primjerima

Answer 26

1. jednozglobni djeluje na jedan zglob (m. deltoideus) m. brachialis; ne ograničava antefleksiju u ramenu s istovremenom fleksijom u laktu 2. višezglobni djeluje na više zglobova (m. biceps brachii) jedino ovaj tip može imati aktivnu mišićnu insuficijenciju; m. biceps brachii; flekcija u lakktu, insuficijencija antefleksije u ramenu

Question 27

mišićni lanci

Answer 27

čine funkcionalnu jedinicu, u jednom sudjeluje više mišića, a svi mišići lanca sudjeluju svojim kontrakcijama u kretnji 1. s dva elementa agonistički lanci - nadopunjuju se međusobno s funkcijama (m. masseter i m. pterygoideus medialis) antagonistički lanci - kontrakcija jednog lanca dovodi do kontrakcije drugog, kada se dvije karike međusobno kontrahiraju fiksiraju zglob u željenom položaju (m. biceps i triceps brachii) agonistički i antagonistički - u nekim kretnjama sudjeluju kao agonisti u drugim kao antagonisti (m. latissimus dorsi i m. pectoralis major u adukciji su agonisti, a u anteverziji i retroverziji antagonisti) 2. s više elemenata agonistički i antagonistički lanci s 3 elementa - m. iliopsoas (fleksija kuka), ishiokruralni mišići (fleksija koljena) i prednja skupina potkoljenice / ekstenzori (dorzalna fleksija stopala) - m. gluteus maximus (ekstenzor kuka), m. quadriceps femoris (ekstenzija koljena), m. soleus (plantarna fleksija stopala) kao zajednički lanci djeluju agonistički, ali jedni naspram drugih antagonistički, oba lanca zajedno određuju kontrakcije pri trčanju; prvi podiže nogu pri iskoraku, a drugi gura tijelo na uporišnoj nozi iznad zemlje djelovanjem antagonističkih funkcija međusobno pojačavaju snagu mišića, a istodobnim djelovanjem dolazi do fiksacije kuka, koljena i gležnja pri svakom položaju

Question 28

uloge pomoćnih struktura i tetiva

Answer 28

1. Fascija kolagenska vezivna ovojnica koja u cijelosti obavija mišić ili mišićne skupine i tetive, najpovršniji sloj vezivnog tkiva mišića, odvaja susjedne strukture i omogućuje međusobno klizanje mišića, mogu spriječiti širenje upalnih procesa jednostruka (obuhvaća pojedinačne mišiće; m. sartorius, tvoreći fascijalnu ložu, može poslužiti kao polazište i hvatište mišića) zajednička (obavija mišićne skupina i odvaja određene funkcionalne odjeljke; fascija brachii - lateralna i medijalna koje odjeljuju prednji odjeljak fleksora i stražnji ekstenzora) fascija superficialis (prekriva cijelu površinu tijela osim nekih područja lica 2. Tetivne ovojnice / vaginae tendineae strukture nalik cijevima koje obuhvaćaju pojedine tetive i usmjeravaju ih, poboljšavaju klizanje dugih tetiva šake i stopala jer leže na kostima stratum fibrosum (čvrsti vanjski sloj spojen sa lig. / susjednom kosti) stratum synoviale (unutarnji sloj koji ima parijetalni i visceralni list između kojih je sinovijalna tek. koja omogućava klizanje, na prelasku slojeva je mesotendineum kroz koji žile i živci dolaze tetivi) 3. Zadržne sveze / retinaculi vezivni pridržači koji sprječavaju skretanje putanje tetiva, pridržavaju je uz kost i sprječavaju njeno odizanje pri pokretu, na potkoljenici i podlaktici na prijelazu u stopalo ili šaku (retinaculum flexorum / extensorum) na prstima stopala i šake i na dlanu 4. sezamoidne kosti / ossa sesamoidea male kosti urasle u mišić ili tetivu, ublažuju tlačna naprezanja te služe kao hypomochlion (koštana struktura oko koje klizi tetiva, olakšava mišićni rad jer produljuje krak poluge mišićne sile) npr. patella 5. bursae synoviales jastučići sinovijalne tekućine umetnuti između tetive i kosti i smanjuju trenje

Question 29

anatomski i fiziološki presjek

Answer 29

Anatomski presjek - poprečni presjek kroz najdeblji dio mišića (ne prati nužno smjer vlakana, nego daje info o debljini mišićnog trbuha) Fiziološki presjek - presjek okomit na smjer mišićnih vlakana (daje info o snazi mišićne kontrakcije) oba su presjeka jednaka za vretenaste mišiće (m. brachioradialis, m. gracilis) i mišiće usporednih vlakana i određene plosnate (m. pectoralis major, m. latissimus dorsi) - snaga je proporcionalna stvarnoj debljini presjeci nisu jednaki u perastih mišića, fiziološki presjek je veći od anatomskog; snaga ne ovisi o debljini trbuha nego o br vlakana koja ukoso pristupaju na tetivu (jednostruko perasti: m. semimembranosus, mm. interossei palmares/plantares, dvostruko: m. rectus femoris)

Question 30

mišićna insufucijencija

Answer 30

nemogućnost dvozglobnog (ili višezglobnog) mišiča da izvede neki pokret u punom opsegu ili punom snagom tijekom pomicanja u oba zgloba 1. Aktivna "mišić si je sam kriv" - mišić koji izvodi kretnju se ne može dalje kontrahirati Npr: m. rectus femoris izvodi fleksiju u kuku i ekstenziju u koljenu; prilikom fleksije u kuku koljeno se ne može potpuno ekstendirati ishiokruralni mišići izvode ekstenziju u kuku i i fleksiju u koljenu; s ekstendiranim kukom, fleksija će biti ograničena 2. Pasivna "mišiću je neko drugi kriv" - mišić koji izvodi kretnju je ne može izvesti do kraja jer se mišić antagonist ne može dalje rastegnuti i koči ga Npr: m. rectus femoris kod fleksije u koljenu, ekstenzija u kuku je manjeg opsega u odnosu na ekstenziju pri ispruženom koljenu ; on je antagonist ishiokruralni mišići pri ekstenziji koljena, fleksija u kuku je ograničena; on je antagonist

Question 31

načelo građe spinalnog živca

Answer 31

spinalni živci izlaze iz kralježnične moždine; na presjeku moždine razlikujemo cornu anterius i cornu posterius (od C8 do L3 i cornu lateralis za S) - u prednjem rogu su tijela eferentnih neurona, a u stražnjem rogu ulaze aferenta vlakna neurona. Iz stražnjeg roga ide stražnji korijen / radix posterior, a iz prednjeg radix anterior. (vlakna iz lateralnog idu u radix anterior). Stražnji korijen sadrži spinalni ganglij u kojem se nalaze tijela aferentnih (pseudopolarnih) neurona (somato i visceroaferentna) i u njemu nema sinapsi Spajanjem korijena nastaje spinalni živac koji prolazi kroz foramen intervertebrale, i daje prednje i stražnje ogranke; ramus anterior (za udove i ventrolateralni dio trupa), ramus posterior (koža leđa i paravertebralni mišići) Prednja grana daje komunikantne grane to ganglija simpatičkog lanca; ramus communicans albus (mijelizirana dovodna grana do S ganglija, imaju je samo od Th1 do L2) i ramus communicans griseus (nemijelizirana povratna grana iz S ganglija nazad u spinalni živac , imaju je svi) Spinalni živci izlaze ispod tijela kralješka s kojim dijele naziv (L1 spinalni prolazi ispod L1 kralješka) no u cervikalnom dijelu imamo 8 spinalnih a 7 kralježaka jer prvi živac izlazi iznad atlasa pa tako C8 spinalni izlazi ispod C7 kralješka

Question 32

načelo građe segmentalne inervacije

Answer 32

Poredak ogranaka spinalnih živaca posljedično dovodi do oblikovanja prugastih područja kože - dermatoma koje osjetno inervira po jedan segment kralježnične moždine U području prsa je raspored dermatoma pravilno raspoređen, no na udovima nije pravilan tako zato što tijekom intrauterinog razvoja dolazi do premještanja skeletnih mišića i drugih tkiva zajedno s njihovom inervacijom - razlog nastanka plexusa Granice između dermatoma nisu oštre, u svakom dermatomu se inervacija preklapa s inervacijom iz dvaju susjednih segmenata - svaki dermatom inerviraju 3 segmenta KM Preklapanje osigurava održavanje osjetne inervacije (ne dolazi do potpunog ispada osjeta već oslabljenog osjeta) u tom dermatomu pri ozljedi stražnjeg korijena SŽ

Question 33

načelo građe živčanih spletova

Answer 33

Tijek intrauterinog razvoja (na udovima) dolazi do premještanja skeletnih mišića i drugih tkiva zajedno s njihovom inervacijom - razlog nastanka plexusa Rami ventrales torakalnog dijela pristupaju izravno kao interkostalni živci Rami ventrales cervikalnog, lumbalnog, sakralnog i kokcigealnog segmenta oblikuju u svom daljnjem toku plexuse Živčani spletovi nastaju tijekom razvoja udova zbog izrastanja i preraspodjele mišića koju prati i njihova motorička inervacija - većinu mišića udova inervira više segmenata KM što osigurava održavanje motoričke inervacije pojednih mišića

Question 34

načela grananja perifernih živaca na kolateralne i terminalne grane

Answer 34

Periferni živci nastaju ispreplitanjem živčanih vlakama iz više segmenata u živčanom spletu Živci u svom toku daju kolateralne ogranke (npr. n. musculocutaneus daje rr. musculares za m. biceps brachii i m. brachialis) i daju terminalne ogranke (n. cutaneus antebrachii lateralis)

Question 35

načela osjetne - somatske i visceralne inervacija

Answer 35

Somatoaferentna vlakna prenose oštro lokaliziranu bol, osjeta s kože (bol, dodir, temperatura, pritisak, propriocepcija) Visceroaferentna vlakna ne prenose oštro lokaliziranu bol, prenose podražaje presoreceptora, kemoreceptora, baroreceptora, istezanje stijenke/sluznice organa - putuju zajedno sa simpatikusom i parasimpatikusim (vagus) iz periferije, periferni akson pseudounipolarnog neurona šalje signal iz receptora do spinalnog ganglija gdje je tijelo neurona i kroz radix posterior preko centralnog aksona zatim u stražnji rog KM gdje se događa sinapsa i prekapčanje

Question 36

koncept prenesenog bola

Answer 36

Pojava boli na koži zbog boli organa. Događa se zbog konvergentnog prekapčanja somatoaferentnih i visceroaferentnih vlakana koje se prekapčaju na istom segmentu KM. Info koja se šalje u mozak na obradu, ali mozak ne može razlučiti dolazi li bol iz somato ili viscero aferentnog neurona i interpretira bol kao somatksu Karakteristična bol na tijelu koja odgovara boli iz unutarnjeg organa zovemo - Headove zone

Question 37

klasifikacija vrsta osjeta

Answer 37

1. eksterocepcija / površinski osjet osjet boli, temperature, dodira 2. propriocepcija / dubinski osjet osjet položaja, kretanja, vibracije, dubinske bole 3. interocepcija / osjet unutarnjih organa promjena tlaka u krvnim žilama

Question 38

propriocepcija

Answer 38

osjet položaja vlastitog tijela, svjesni ili nesvjesni, u mirovanju ili u pokretu osjetilna tjelešca u sustavu za pokretanje daju informaciju o položaju dijelova tijela, zglobova te napetosti mišića i tetiva - svaki mišić ima ulogu osjetilnog organa koji pripada dubinskom osjetu; mišići koriste mišićna vretena (fusi neuromusculares) i tetivna vretena (fusi neurotendinei) koji registriraju promjene u duljini mišića mišićno vreteno šalje info o brzini i sporosti steznja, istezanja, snazi kontrakcije, položaju zgloba tetivni organi; Golgijevi organi na prelasku mišića u tetivu se podražuju istezanjem i kontrakcijom mišića osjetilna tjelešca u zglobnoj čahuri daju info o položaju zgloba propriocepcija žvakanja utječe na silini zagriza; zaustavlja se prejaki zagriz - receptori se nalaze u Sharpeyevim vlaknima koja se vežu s alveolarnom kosti - podražaj se prenosi do ncl. mesencephalicus nervi trigemini koja je sačinjena od tijela pseudounipolarnih neurona, nije završna jezgra pa omogućuje brzi prijenos info jer nema prekapčanja info propriocepcije se prenosi aferentnim vlaknima do stražnjeg roga KM

Question 39

somatski i visceralni refleks i refleksni luk monosinaptički i polisinaptički

Answer 39

Refleks - stereotipan, brz, nevoljan odgovor na određeni podržaj, javlja se uvijek ista nekontrolirana reakcija 1. Somatski odgovor na podražaj tjelesnih površina 2. Visceralni odgovor na podržaje iz unutrašnjosti tijela (defekacija, mikscija, povećanje dubine disanja ili ubrzavanje disanja pri porastu CO2) 3. Intrinzični prisutni samo u novorođenčadi, kasnije nestaju 4. Stečeni nastaju i nestaju tokom života - prema relativnoj poziciji receptora prema efektortu 1. Ipsilateralan na istoj strani tijela i receptor i efektor 2. Kontralateralan - na suprotnim stranama receptor i efektor - prema broju sinapsi 1. Monosinaptički sudjeluje samo jedna sinapsa, osjetilna stanica prenosi info izravno motoričkoj stanici - patelarni refleks istezanja 2. Polisinaptički djeluje veći broj neurona u integracijskom središtu, time i veći br. sinapsi - fleksorski refleks pri boli nekoj 1. Vlastiti i receptor i efektor su u istom tkivu - patelarni refleks (receptor lig. patellae, efektor m. quadriceps femoris) 2. Tuđi receptori i efektori se nalaze u različitim tkivima - refleks fleksora (receptor - nociceptori kože tabana npr, efektori m. fleksori)

Question 40

načelo građe, prekapčanja i pristupa ciljnim organima autonomnog živčanog sustava - Simpatikus

Answer 40

isključivo eferentan - posebna visceroeferentna preganglijska vlakna su krata, a postganglijska su duža (uglavnom) neurotransmiteri; acetilkolin (preganglijski), noradrenalin (postganglijski)

Question 41

načelo građe, prekapčanja i pristupa ciljnim organima autonomnog živčanog sustava - Parasimpatikus