A2 srce 1 - 10 Flashcards

1
Q

plućni krvotok

A

uloga: izmjena plinova

desni atrij - desni ventrikul - truncus pulmonalis - aa. pulmonales - aa. segmentales - arteriole - kapilare - venule - vv. segmentales - vv. pulmonales (4) - lijevi atrij - lijevi ventrikul

prima deoksigeniranu krv gdje se u alveolama oksigenira

vasa publica pluća

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

sustavni krvotok

A

uloga: dovodi u tijelo kisik, a odvodi ugljikov dioksid

lijevi ventrikul - aorta (koronarne prvi ogranak) - arcus aortae - arterije - kapilare - vene - v. cava inferior/superior - desni atrij

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

usporedba krvotoka

A

plućne vene nose oksigeniranu krv, a vene sustavnog deoksigeniranu

plućne arterije nose deoksigeniranu, a arterije sustavnog oksigeniranu

visokotlačni - arterije velikog optoka

niskotlačni - vene velikog optoka i cijeli manji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

kapacitativna uloga vena

A

tanja tunicu mediu, što znači da su rastegljivije, pod krvnim tlakom se rašire i “drže” više krvi 70% ukupne količine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

važnost arteriola

A

arterije promjera manjeg od < 300 mikrometara

ima ih jako puno, iako je svaka malog poprečnog presjeka u zbroju ih je puno, svojom napetošću reguliraju krvni tlak p= F/A što je poprečni presjek manji, tlak je veći pa time i brzina protoka, a to je važno u području kapilara gdje treba brzo doći do izmjene plinova i hranjivih tvari

glavni regulatori perifernog otpora (trenje pri prolasku krvi kroz krvne žile ) jer imaju debeli mišićni sloj koji mogu kontrolirat (kontrahirat i relaksirat), kontrakcijom pružaju otpor i povećava se krvni tlak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

primarni limfatični organi

A

u njima sazrijevaju limfociti T i B

  1. crvena koštana srž - u njoj sazrijevaju limfociti B (nastaju preteče limfocita T i B)
  2. timus - sazrijevaju limfociti T, glavni organ za diferencijaciju limfocita T, u gornjem medijastinumu, najveći u mlađoj dobi, kasnije prelazi u masno tkivo
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

sekundarni limfatični organi

A

u njih limfociti T i B dolaze spremni za imunosnu obranu

  1. limfni čvorovi - filtracijska stanica za antigene u limfi, prije je bistra limfa, nakon mutna:; graholikog oblika, aferentne limfne žile ulaze kroz konveksni dio, a eferentne izlaze iz hiluma (kokavni dio), često uz organe i pregibe udova
  2. slezena - imunosno nadgledanje krvi; razgrađuje ostarjele eritrocite, intraperitonealno, proizvodi eritrocite SAMO u prenatalnom razvoju
    bijela pulpa - B i T registriraju patogene preko prezentirajućih dendritičkih stanica
    crvena pulpa - filtracija eritrocita kroz sinuse crvene pulpe
  3. nakupine limfnog tkiva; krajnici, crvuljak, peyerove ploče
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

nakupine limfnog tkiva

A

MALT (mucosa associated lymphoid tissue) (mokraćnospolnog sustava)
GALT (gut crijeva)
BALT (bronchus)

  1. krajnici - okružuju gornji kraj ždrijela kao imfni prsten, imunosna obrana od antigena unesenih hrnom i disanjem
    tvore WALDEYEROV PRSTEN ( 1ntonsila pharyngealis, 2 palatinae, 1 lingualis, postranični nizovi
  2. crvuljak - nadzorna uloga na prijelazu iz tankog u debelo crijevo, isto sadrži nll. aggregari
  3. peyerove ploče - imunosna obrana od uzročnika unesenih hranom, u ileumu u uzdužnoj pruzi, sastoje se od stotina limfnih folikula, folikuli se nalaze submukozno (jer probijaju lamina muscularis)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

razlika imunosne uloge limfnog sustava i uloge u odvodnji tkivne tekućine

A

uloga limfnog sustava: obrana od patogena, imunosna obrana organizma, sazrijevanje imunosnih stanica

uloga u odvodnji tkivne tekućine: sprječava otoke, drenaža međustanične tekućine u tkivima kako se ne bi nakupljala u periferiji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

fetalni krvotok

A
  1. u donjoj šupljoj veni je deoksi. i u nju dolazi oksi (od v. umbilicalis) ta MJEŠANA krv dolazi u desni atrij gdje se još deoksigenira od srčanih vena
  2. krv zaobilazi pluća i kroz foramen ovale ta mješana krv ide u lijevi atrij pa u aortu ALI ide i u truncus pulmonalis pa preko ductus arteriosus zaobilazi pluća i ide u aortu (mali dio ipak dođe do pluća da ne dođe do nekroze)
  3. u aorti je mješana krv i odlazi na veliki optok i dio ide u a. umbilicalis (od a. iliaca interna) u posteljicu na razmjenu plinova i tvari
    arterije koje vode u glavu i vrat imaju manji otpor, stoga mješana krv većinski ide u glavu jer je tijelu najbitnije opskrbiti glavu (beba ima veliku glavu a manje udove)
  4. iz tijela krv vraća potpuno deoksigenirana v. cava inf / sup
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

krvotok odrasle osobe

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

razlike fetalnog i odraslog krvotoka

A
  1. fetus ne diše, obogaćivanje kisikom i hranjivim tvarima se događa u posteljici preko v. umbilicalis
  2. u fetalnom krvotoku jetra i pluća nemaju funkciju pa ih krvotok zaobilazi, ductus venosus ( jetra) i arteriosus (pluća) OBLITERIRAJU i postaju lig. venosum i lig. arteriosum
  3. obliteriraju v. umbilicalis u lig. teres hepatis, i a. umbilicalis u lig. umbilicalis medialis (plica umbilicalis medialis)
  4. NEMA MIJEŠANJA KRVI KOD ODRASLIH
  5. foramen ovale se zatvara; zbog promjene tlakova u desnoj i lijevoj pretklijetci (zbog prokrvljivanja pluća pri prvom udisaju povećava se pritok krvi u lijevu klijetku) porast tlaka u lijevoj, pad u desnoj klijetci
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

slojevitost građe srca: endokard

A

untrašnji sloj srca

  1. lamina epithelialis; jednoslojni pločasti epitel, smanjuje trenje između krvi i srca
  2. lamina propria; elastična vlakna (uvijek sve proprie) i glatke mišićne stanice
    - stratum subendotheliale
    - stratum mioelasticum - duplikatura endokarda su zalisci

s miokardom povezan putem TELA SUBENDOCARDIALIS - sadrži provodna vlakna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

slojevitost građe srca: miokard

A

najdeblji sloj srca, tipične srčane stanice, u pretklijetkama tanji (manje opterećenje)

  1. radna muskulatura; imaju spiralni tok
    - unutrašnji; uzdužni tok vlakana, tvori trabeculae carnae i mm. papillares
    - srednji; kružni tok vlakana, radni dio srca
    - vanjski; uzdužni tok vlakana do vortex cordis, polazi sa srčanog skeleta
  2. provodna muskulatura; više sarkoplazme, a manje miofibrila, može provoditi i stvarati signale
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

slojevitost građe srca: epikard

A

najviše vanjski sloj
jednak je = visceralnom listu seroze perikarda
smanjuje trenje pri kucanju srca
1. tunica serosa; jednoslojni pločasti mezotel, lamina propria (elastična vlakna)
2. tela subserosa; bogata masnim tkivom, izravnava površinsku nepravilnost srca, podupire koronarne žile

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

ovojnica srca: perikard

A

mehanička zaštita srca, smanjuje trenje

  1. tunica serosa
    - lamina visceralis = epikard
    CAVITAS PERICARDIACA (šupljina između dva sloja seroznog perikarda)
    - lamina parietalis; srasla s tunica fibrosa
    mjesto na kojem dva lista seroze prelaze jedan u drugi i obavijaju krvne žile -> mesocardium
    TELA SUBPERICARDIALIS
  2. tunica fibrosa
    najvanjskiji dio perikarda
17
Q

zatoni perikarda

A
  1. sinus transversus pericardi
    između arterijskog i venskog dijela srca, prostor između preklopnih mjesta seroznih listova koji na prednjoj strani obavijaju aortu i truncus pulmonalis te na stražnjoj strani vene i pretklijetke
  2. sinus obliquus pericardi
    donja strana perikarda između vv. pulmonales sin. i dex. u ležećem položaju je to najdublje mjesto perikard. šupljine
18
Q

provodni sustav srca

A

omogućuje srcu rad neovisan od autonomnog živčanog sustava koji ga prilagođava ovisno o fiziološkim potrebama
provodne stanice srca su modificirane mišićne stanice koje provode el. impulse kroz miokard

prestankom rada jednog dijela, idući preuzima po hijerarhiji

19
Q

SA čvor / nodus sinuatrialis

A

pokraj ušća v. cava superior i desne aurikule

OSNOVNI centar aktivnosti, određuje ritam, aktivnost 60-80/min

vaskularizacija: r. nodi sinuatrialis (a. coronaria dextra)

20
Q

internodalni atrijski miokard

A

između SA i AV čvora, prvodi srčani impuls brže bego kroz preostali dio atrija

3 internodalna snopa
1 - Bachmanov (prednji)
2 - Wenkebachov (srednji)
3 - Thorelov (stražnji)

21
Q

AV čvor / nodus atrioventricularis

A

u Kochovom trokutu (lateralno: todarova tetiva/nastavak valvule v. cave inf, medijalno: ušće sinus coronarius, dole: septalni kuspis)

odgađa prijenos signala između pk. i k. kako bi se klijetke stigle napuniti u dijastoli prije kontrakcije, 40-60/min

vaskularizacija: r. nodi atrioventricularis (a. coronaria dextra)

22
Q

Hissov snop / fasciculus atrioventricularis

A

probija trigonum fibrosum dextrum te kroz pars membranacea interventrikularnog septuma nastavlja prema klijetkama

  1. crus dextrum; iza septalnog papilarnog mišića kroz trabecula septomarginalis do prednjeg papilarnog gdje se dijeli na vlakna koja izravno opskrbljuju papilarne i ostatak desnog miokarda
  2. crus sinistrum; lepezasto se širi kroz septum i.v. ima prednji, stražnji i septalni snopić.
23
Q

Purkinijeva vlakna / rami subendocardialis