Četvrti test Flashcards
(25 cards)
Teorija raspodjele dohotka
Teorija raspodjele dohotka ili teorija raspodjele objašnjava način na koji tržište određuje
dohotke.
Vrste raspodjele dohotka su:
Vrste raspodjele dohotka su: sektorska i regionalna raspodjela dohotka (Prema
djelatnostima, granama i ili regijama),
primarna i sekundarna raspodjela dohotka (Raspodjela neposredno poslije završetka
proizvodnog procesa-primarna i nakon preraspodjele koju obavlja država fiskalnom
politikom-sekundarna
međugeneracijska raspodjela dohotka (raspodjela dohotka između radno aktivnog i
neaktivnog stanovništva te raspodjele između generacije.
osobna raspodjela dohotka (raspodjela dohotka između pojedinca i ili kućanstva bez
obzira na izvore dohotka->npr.Plaća, renta ili transferno plaćanje.
Funkcijska raspodjela
Funkcijskom se raspodjelom vlasnicima proizvodnih činitelja raspoređuje ukupno ostvaren
dohodak, a on se raspoređuje na dohotke proizvodnih činitelja rada, kapitala i zemlje u
obliku plaća ili nadnica profita ili dobiti i kamata te renta.
Cijene inputa i finalnog proizvoda određuju
Cijene inputa i finalnog proizvoda određuju ponuda i potražnja na svakom tržištu, pa obje
reagiraju na promjene ponuda inputa, tehnologije i potražnje za finalnim proizvodima.
Pravilo najmanjih troškova
Pravilo najmanjih troškova- Kombinacija ulaganja koja minimizira troškove ona je u kojoj je granični proizvod činitelja po cijeni tog činitelja, jednak za sve činitelje.
Granični doprinos proizvodnje svake kune uložene u činitelje tj.zemlju, rad i kapital mora
biti posve isti.
Ako cijena jednog činitelja opada, dok cijene drugih činitelja ostaju iste
Ako cijena jednog činitelja opada, dok cijene drugih činitelja ostaju iste poslovni subjekti
supstituiraju druge činitelje jeftinijim činiteljem da bi smanjili troškove i maksimirali dobit
ili profit.
U analizi formiranja cijena činitelja mogu se razmotriti 4 slučaj i to su:
savršena ili potpuna konkurencija nabave činitelja i prodaje dobara
savršena ili potpuna konkurencija nabave činitelja, a monopol prodaje dobara, npr., jahta
monopson (jedan kupac)nabave činitelja, a savršena konkurencija prodaje dobara
bilateralni monopol tržišno stanje u kojem postoji samo 1 prodavač činitelj (monopolist) i
jedan kupac činitelj (monopsonist) npr.HEP
Pravilo za odabiranje optimalne kombinacije činitelja proizvodnje
Pravilo za odabiranje optimalne kombinacije činitelja proizvodnje- poslovni subjekt
zapošljava određeni činitelj, sve dok njime više povećava ukupni prihod nego ukupni
trošak, a kada se zapošljavanjem činitelja izjednače povećavanja ukupnog prihoda i
ukupnog troška, to znači da su granična dobit ili profit jednaki 0, ukupna dobit ili profit
maksimirani su .
Granični prihod proizvoda činitelja
Granični prihod proizvoda činitelja-MRP dodatni je prihod koji je proizvela dodatno
zaposlena jedinica činitelja.
Vrijednost graničnog proizvoda činitelja
Vrijednost graničnog proizvoda činitelja-VMP jednaka je graničnom proizvodu činitelja
pomnoženom s cijenom proizvoda.
Tehnologije i cijene inputa određuju
Tehnologije i cijene inputa određuju troškove proizvodnje u dugom roku, a potražnja
određuje prihod od prodaje.
Granični proizvod rada
Granični proizvod rada –MPl jednak je povećanju outoputa kao rezultat zapošljavanja
dodatnog radnika uz nepromijenjene druge inpute i tehnologiju, a iza neke točke opada granična proizvodnost jer uz postojeće strojeve sve manje i manje svaki novozaposleni
može raditi pa granični proizvod rada otpada.
w, L
w-plaća po satu i L-sati rada
Radna snaga ili radno aktivno stanovništvo
Radna snaga ili radno aktivno stanovništvo su sve osobe koje su zaposlene i one koje
aktivno traže posao.
Efekt supstitucije
Efekt supstitucije djeluje na pojedinca da radi više sati jer je svaki sat rada više plaćen,
odnosno svaki sat dokolice postaje sve skuplji pa se dodatnim radom zamjenjuje dokolica.
Efekt dohotka
Efekt dohotka djeluje suprotno kada se plaća povećava dohodak je sve veći. Pojedinac
može kupiti sve više dobara, a gdje će više vremena za slobodno vrijeme
Ravnoteža se postiže u točki
Ravnoteža se postiže u točki sjecišta ponude i potražnje za radom.
SL i DL2
SL-krivulja ponude rada DL2-potražnja
Ekonomska renta
Ekonomska je renta cijena činitelja umanjena za njegove oportunitetne troškove.
Diskriminacije na tržištu rada
Diskriminacija na tržištu rada postoji kad radnici koji imaju iste sposobnosti, obrazovanje i
iskustvo zbog osobnih obilježja (rasa, spol, religijska pripadnost) nemaju iste uvjete pri
zapošljavanju, dostupnosti zanimanjima, unapređenjima i/ili nemaju jednake zarade.
Sindikalne organizacije
Sindikalne organizacije su organizacije u kojima je glavni cilj poboljšanje uvjeta rada i
povećanje plaća njihovim članovima.
Kolektivno pregovaranje
Kolektivno pregovaranje proces je pregovora između sindikata i poslodavca kojim se
postiže sporazum o plaćama i uvjetima rada.
Moguće mjere pritiska poslodavca su:
Moguće mjere pritiska poslodavca su: lockout, paralelni pogoni i odbjegle tvornice
Mjere koje mogu sindikati poduzimati u borbi za radnička prava su:
Mjere koje mogu sindikati poduzimati u borbi za radnička prava su: štrajk, closed shop,
union shop i open shop
