Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Alge i gljive > Dinophyta > Flashcards

Dinophyta Flashcards

(81 cards)

Start Studying
1
Q

Koliko je rodova i koliko je vrsta u odjelu Dinophyta?

A

oko 2000 recentnih vrsta unutar 130 rodova.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Gdje najčešće žive?

A

oko 90% vrsta obitava u morima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Uz koje organizme su pripadnici odjela Dinophyta najvažniji predstavnici morskoga fitoplanktona?

A

uz dijatomeje!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

S obzirom na način prehrane oni su…

A

autotrofi (55%), a 45% je heterotrofa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Objasni pojam miksotrofi!

A

organizmi koji konzumiraju gotove organske čestice bez obzira na asimilacijske procese.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Objasni važnost Dinophyta u morskim ekosustavima!

A

primarni su organski producenti i važna karika u lancima prehrane riba kao i drugih vodenih organizama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Tip stanice kod Dinophyta je…

A

eukariotski tip, najčešće jednostanični organizmi koji žive pojedinačno!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koja se vrsta javlja u nitastim kolonijama?

A

Dinothrix paradoxa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje rijetko svojstvo neki pripadnici ovog odjela imaju?

A

mogu biolumiscirati i to ih čini jedinim fotosintetskim organizmima sa tim svojstvom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje vrste biolumisciraju?

A

Nostycula scintillans, Gonyaulax polyedra.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kad najčešće dođe do biolumiscirajućih bljeskova?

A

nakon mehaničkog podražaja stanice (traju 0,1 s).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koji je mehanizam biolumisciranja?

A

Nataje oksidacijom organske tvari luciferina (sličan klorofilu) uz pomoć enzima luciferaze.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je to amfijezma?

A

modifikacija periplasta, nalazi se na površini stanice dinoflagelata jer isti nemaju staničnu stijenku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što je karakteristično za tzv. tekatne dinoflagelate?

A

njihova je amfijezma tvrda te nalikuje na staničnu stijenku i zato ju nazivamo oklopom ili tekom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što je karakteristično za gimnoblaste?

A

nazivamo ih još i netekatnim ili atekatnim dinoflagelatima, u pitanju su vrste koje nemaju celulozne ploče.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Od čega se sastoji površina mladih stanica?

A

sastoji se od plazmeleme i plosnatih vezikula ispod plazmeleme u kojima se stvaraju celulozne ploče (2 ili više).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što izgrađuju slične vezikule?

A

spojeve (suture) između celuloznih ploča.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što se sječe na ventralnoj strani stanice?

A

sijeku se uzdužna (sulcus) i poprečna brazda (cingulum).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što izlazi iz sjecišta brazda?

A

izlaze bičevi (2), uzdužni koji je ispružen i aktivniji u plivanju i poprečni koji je položen duž poprečne brazde.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što definira pojam Epiconus?

A

ili epitheca, prednji (gornji) dio stanice iznad poprečne brazde.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što definira pojam Hypoconus?

A

ili hipotheca, stražnji ili donji dio ispod poprečne brazde.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što su to trihociste?

A

organele koje su prisutne u tekatnih i netaktnih vrsta, izgledaju poput vrećice s proteinskim štapićem, a stvaraju se u vezikulama ispod amfijezme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koja je uloga trihocista?

A

da nakon podražaja izbacuju tanke proteinske niti kroz pore koje se otvaraju na površini celuloznih ploča.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kakva im je citoplazma?

A

vakuolizirana citoplazma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Na što se odnosi pojam dinokarion?
na veliku jezgru s trajno kondenziranim kromosomima.
26
Koji je interval broja kromosoma?
12 - 400.
27
Kakva im je DNA?
istovjetna ostalim eukaritima, ali nije uočeno postojanje histona.
28
Što se karakteristično događa prilikom diobe?
ne formira se tipično diobeno vreteno i ne dolazi do pucanja jezgrine ovojnice već se kroz jezgru otvaraju kanali kroz koje prolaze veliki mikrotubuli.
29
Zašto uz dinoflagelate vezujemo pojam mezokariota?
smatraju se prijelozam iz prokariotske u eukariotsku stanicu.
30
Puzule su...
razgranat sustav vakuola koje se ne kontrahiraju, otvaraju se u zajednički kanal.
31
Koja je funkcija puzula?
osmoregulacija ili ekskrecija.
32
Koji klorofil dominira?
klorofil a i malo ima klorofila c2.
33
Koji su najvažniji karotenoidi prisutni?
peridini, dinoksantin i diadinoksantin.
34
Kakva im je boja stanice?
varijabilna.
35
Ako se plastidi osvijetle UV svijetlošću bit će crveni zbog...
crvene autoflorescencije klorofila a.
36
Kako se nespolno mogu razmnožavati dinoflagelati?
- vegetativno - pomoću nespolnih rasplodni stanica: zoospora i nepokretnih aplanospora (rjeđe).
37
Opiši vegetativno nespolno razmnožavanje dinoflagelata!
može se događati kosom, uzdužnom ili poprečnom diobom gdje svaka stanica kćeri dobiva jednu polovicu, a drugu regenerira.
38
Opiši kada nastaju i kakve su zoospore!
zoospore nastaju nakon uzastopnih vegetativnih dioba unutar matične stanice i to njih dvije koje su ispočetka gole i imaju bičeve.
39
Što se događa s aplanosporama u slučaju nepovoljnih uvjeta?
prelaze u ciste (hipnospora).
40
Kada obično nastaju aplanospore?
nastaju pri kraju cvjetanja.
41
Što su to autospore?
to su aplanospore koje sliče majčinskoj stanici.
42
Koja dva pojma vezujemo za spolno razmnožavanje dinoflagelata?
izogamija i anizogamija.
43
Definiraj izogamiju i kod kojeg roda je prisutna?
muške i ženske gamete su pokretne i morfološki jednake, a izogamija je prisutna kod roda Glenodinium.
44
Objasni pojam autogamije!
muške i ženske gamete nastaju u istoj stanici.
45
Kakav je tip razmnožavanja kod roda Ceratium?
spolni, anizogamija: anizogamete su pokretne i morfološki nejednake, ženska gameta je veća.
46
Zašto za dinoflagelate kažemo da su haplonti?
zato što klijanjem spore se događa redukcijska dioba.
47
Zadržavaju li gamete cingulum i kakve su po veličini/obliku u odnosu na nespolne stanice?
zadržavaju cingulum i gamete su manje i okruglije od nespolnih stanica.
48
Što nastaje stapanjem gameta?
nastaje okrugla planozigota s 2 biča i velikom jezgrom koja je nekoliko dana pokretna.
49
Što se događa sa planozigotom u nepovoljnim uvjetima?
poprima zadebljalu stijenku od dinosporina i naziva se hipnozigotom (zigosporom ili "resting" cistom).
50
Objasni dnevno vertikalno migriranje dinoflagelata!
stanice se danju gibaju prema svjetlosti, pozitivna fototaksija, a noću prema dnu, gdje ima dovoljno hranjivih soli.
51
Kada dinoflagelati formiraju ciste?
u nepovoljnim uvjetima, stresnim.
52
Opiši mirujuće resting ciste!
- pričuvni stadij kod kojeg su životne funkcije krjanje reducirane - nastaju nakon spolne fuzije - nazivaju se i hipnozigotama - godinama mogu preživljavati nepovoljne uvjete u ovom obliku.
53
Opiši privremene "temporary" ciste!
- nastaju u nepovoljnim uvjetima odbacivanjem bičeva i vanjske stijenke - novi bičevi se formiraju poboljšanjem okolnih uvjeta.
54
Opiši vegetativne ciste!
- nepokretne stanice obavijene pelikulom - za razliku od prethodno navedenih cista, pokazuju metaboličku aktivnost i/ili spolnu aktivnost. - rodovi Blastodinium, Symbiodinium i Pyrrocystis najveći dio životnog ciklusa provedu u stanju vegetativni cista.
55
Kada se događa cvjetanje dinoflagelata?
događa se u povoljnim hranidbenim i temperaturnim uvjetima prilikom čega se razvija gusta populacija.
56
Kako je ovo cvjetanje uočljivo na moru?
mijenja se boja u crvenu ili zelenu.
57
Koje su etape uslijed cvjetanja dinoflagelata?
1. Razgradnja organske tvari 2. hipoksija 3. anoksija 4. produkcija toksina 5. pomor riba i drugih organizama
58
Gdje u svemu tome dinoflagelati mogu naštetiti čovjeku?
čovjek može konzumirati organizme kao što su školjkaši, riba (jetra bakalara) u kojima su pohranjeni toksini.
59
Koji postotak fitoplanktonskih algi producira toksine?
oko 80%. većina dinoflagelati (fikotoksini).
60
Što su po sastavu toksini dinoflagelata?
dugolančane (C16, C18, C22) nezasićene masne kiseline čije su molekule topive u vodi ili su lipofilne.
61
Navedi 5 najznačajnijih rodova dinoflagelata koji produciraju toksine?
- Gonyaulax - Gymnodinium - Pyrodinium -Prorocentrum - Alexandrium
62
Kakvi toksini su odgovorni za PSP?
Termnostabilni toksini saksitoksin, neosaksitoksin i goniautoksin I - VIII.
63
Kod PSP gdje školjkaši akumuliraju toksine?
u hepatopankreasu, a mogu ih akumulirati i puževi, morske zvijezde, rakovi...
64
Koji su simptomi PSP - a?
mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu, slabost mišića. neliječena respiratorna paraliza može biti fatalna, dok se preživjeli u potpunosti oporave.
65
Koji su rodovi značajni za PSP?
- Gymnodinium - Alexandrium - Gonyaulax - Protogonyaulax...
66
Kakvi toksini uzrokuju ASP?
termostabilni toksin domoična kiselina.
67
Koji su simptomi ASP -a?
Unutar 24 sata se javlja povraćanje, grčevi, dijareja, glavobolja, vrtoglavica, dezorijentacija i gubitak pamćenja, oštećenje neurona u hipotalamusu, koma i smrt.
68
Koje su vrste toksične u Jadranu, a da uzrokuju ASP?
Pseudo - nitzschia delicatissima i P. multiseries.
69
Koji je toksin ključan kod NSP?
Neurotoksin brevetoksin i 10 srodnih spojeva.
70
Simptomi NSP - a?
Nije smrtonosan za čovjeka, nakon 30 min peckanja u ustima, rukama i nogama, mučnina, povraćanje i proljev.
71
Koji dinoflagelat proizvodi brevetoksin?
Karenia brevis (Gymnodinium breve) red tide cvanje u Meksičkom zaljevu.
72
Koji toksin uzrokuje DSP?
Okadaična kiselina.
73
Koji su simptomi DSP - a?
Gastrointestinalne tegobe (proljev) 24 sata ili manje
74
Koji su organizmi najčešće kontaminirani kada je riječ o DSP - u?
školjkaši.
75
Toksine odgovorne za DSP proizvode u najvećoj mjeri dinoflagelati iz rodova...
Prorocentrum (P. lima) i Dinophysis (D. acuminata).
76
Koji toksin uzrokuje CFP?
Ciguatera toksin koji je termostabilan spoj i topiv u lipidima, koncentriran u organima ribe.
77
Koliko se ljudi godišnje otruje s Ciguatera toksinom?
50 000 ljudi, najčešće trovanje morskom hranom.
78
Koje simptome ima CFP?
Mučnina, bol, srčani i neurološki simptomi.
79
Što je alodinija?
preokret osjeta vrućeg u hladno - pečenje pri dodiru s hladnoćom.
80
Tko je glavni predstavnik koji uzrokuje CFP?
Gambierdiscus brevis.
81
Koji su glavni fikotoksini zabilježeni u školjkašima uzduž hrvatske obale Jadranskog mora?
toksini iz grupe okadaične kiseline i jesotoksini.

Alge i gljive (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions