SMEĐE ALGE Flashcards
(100 cards)
1
Q
Gdje sistematski svrstavamo smeđe alge?
A
one su razred unutar odjela Heterokontophyta
2
Q
kakve su po veličini smeđe alge?
A
isključivo višestanične makrofitske alge
3
Q
Koji to rodovi čine 1% vrsta smeđih algi koje naseljavaju kopnene vode?
A
- Pleurocladia
- Lithoderma
- Bodanella
4
Q
gdje najčešće obitavaju smeđe alge?
A
najčešće su to bentonske vrste (morske) koje obitavaju u umjerenim i hladnim morima bogatim kisikom.
5
Q
Koja je učestalost smeđih algi u jadranskom moru?
A
prema broju vrsta su najzastupljenije smeđe alge, negdje oko 180 vrsta
6
Q
na kojim dubinama žive smeđe alge?
A
od 60 - 120 m
7
Q
Mogu li živjeti na drugim algama?
A
da, Ectocarpus živi kao epifit na drugim algama.
8
Q
Kakav je talus kod Ectocarpusa?
A
nitasto razgranjeni talus od jednog niza stanica
9
Q
Kakav je talus kod Scytosiphon?
A
cjevast.
10
Q
Kakav je talus kod Padina?
A
lepezast.
11
Q
Kakav je talus kod Dictyota i Dyctiopteris?
A
vrpčasti i dihotomski razgranjeni talus.
12
Q
Kakav je talus kod onih smeđih algi na najvišem stupnju organizacije?
A
svojim talusom podsjećaju na biljke te na njima razlikujemo rizoide, kauloide i filoide.
13
Q
Koji je pravi naziv za divovski kelp?
A
Mycrocystis pyrifera, do 100 m dužine, na sebi ima aerociste.
14
Q
Od čega je u globalu izgrađen unutarnji tj. vanjski sloj stanične stijenke?
A
unutarnji: od celuloze
vanjski: od pektina
15
Q
Što daje želatinoznu strukturu vanjskog dijela stanične stijenke?
A
algin - polisaharid (kalcijeve i natrijeve soli alginske kiseline) ispunjava međustanične prostore.
16
Q
koja je uloga algina?
A
alginati daju elastičnost talusu i štite ga od kidanja.
17
Q
od kud se može ekstrahirati alginska kiselina?
A
iz vrsta smeđih algi koje spadaju u divovski kelp.
18
Q
Gdje se nalaze farme algi (umjetan uzgoj kelpa)?
A
Japan, SAD (Maine)
19
Q
što sve štetno djeluje na školjkaše u morima?
A
atmosferski CO2, oborinske vode s kopna, industrija, zagađenje: povećavaju kiselost mora.
20
Q
kako morske alge sprječavaju štetna djelovanja na školjkaše?
A
apsorbiraju CO2, snižavajući kiselost mora, teoretski “halo” efekt poboljšane kvalitete morske vode.
21
Q
koje se vrste najčešće uzgajaju prilikom umjetnih uzgoja kelpa?
A
šećerni kelp, Sccharina latissima i S. Japonica (Japan)
22
Q
Koliko u prosjeku narastu dnevno?
A
10 cm dnevno, neke vrste u idelnim uvjetima i 60 cm dnevno.
23
Q
koje je najznačajnije svojstvo alginske kiseline i alginata?
A
velika apsorpcija vode (1g veže 300 ml tekućine)
24
Q
navedi 3 medicinske upotrebe alginata?
A
- uklanjaju radionuklide i teške metale iz tijela
- vezuju i do 90% cezija i stroncija iz tijela
-za liječenje širokog spektra poremećaja (ateroskleroza, slab imunitet, refluks…)
25
kako se alginska kiselina i alginati upotrebljavaju u prehrambenoj industriji?
- kao zgušnjivač E400 (alginska kiselina) i njezine soli (E401, E402, E404).
- tradicionalno u kulinarstvu (Skandinavija, Japan)
26
što je fukoidan?
sulfatni polisaharid iz smeđih algi sa antioksidativnim, protuupalnim, antitumorskim, antihiperglikemijskim i antivirusnim djelovanjem.
27
Navedi najvažnije rezervne tvari smeđih algi!
- krizolaminarin (topljivi ugljikohidrat, poliglikan, polimer glukoze)
- alkoholi mantiol (šećerni alkohol-derivat manoze)
- glicerol
- kapljice ulja
- organobromidi (hlapljivi)
- jod
28
koja je uloga alkohola mantiola i glicerola?
štite algu od smrzavanja u polarnim krajevima, osmotska regulacija.
29
gdje se primjenjuje sintetizirani manitol?
u farmaceutskoj industriji
30
gdje se sakupljaju produkti metabolizma?
u posebnim vakuolama.
31
koji je štetan utjecaj organobromida?
ulaze u atmosferu i doprinose uništavanju ozonskog omotača.
32
koji im pigmenti daju smeđu boju?
ksantofili i karotin.
33
kako nazivamo kromatofore?
feoplasti i obično ih ima više u stanici
34
koje klorofile imaju?
a i c, NIKADA b!
35
Koji su najvažniji pigmenti od smeđih karotenoida?
FUKOKSANTIN, flavoksantin, neofukoksantin, neoksantin, violaksantin.
36
kako su se razvile smeđe alge?
iz prabičaša, što potvrđuju pokretni stadiji u njihovom razvoju (zoospore i gamete)
37
kako rastu primitivnije vrste?
imaju stanice koje se dijele na sve strane
38
kako rastu razvijenije vrste
rastu diobom tjemene stanice (meristem)
39
što je sve uočljivo na talusu smeđih algi?
- rizoidi, kauloidi, filoidi
- pseudoparenhim
- pravi parenhim s diferenciranim površinskim asimiliacijskim ili primitivnim mehaničkim staničjem
- središnje cjevaste stanice za provođenje asimilata
40
navedi 2 tipa nespolnog razmnožavanja!
- vegetativno (fragmentacijom talusa)
- zoosporama (izuzev reda Dictyotales - nepokretnim aplanosporama)
41
kakvo je spolno razmnožavanje smeđih algi?
riječ je o gametogamiji: izmjeni genracija, gdje se izmjenjuju haploidni gametofit i diploidni sporofit (diplohaplonti) - DIPLOHAPLONTSKI IZOMORFNI ILI HETEROMORFNI RAZVOJNI CIKLUS
42
Koji su sve dijelovi uočljivi kod zoospora i gameta?
kruškastog su oblika, nose dva nejednaka biča od kojih je duži s trepetljikama i usmjeren je prema naprijed, a kraći bez trepetljika i usmjeren prema natrag.
imaju očnu pjegu i smeđe kromatofore (feoplaste).
43
koje dvije vrste reproduktivnih organa proizvode smeđe alge?
sporagije i gametangije koji mogu biti plurilokularni i unilokularni.
44
objasni PLURILOKULARNE reproduktivne organe!
strukture s mnogo pregrada, reproduktivne stanice se stvaraju MITOTIČKI
45
objasni unilokularne reproduktivne organe!
nepregrađene strukture u kojima razvoju rasplodnih stanica prethodi mejoza
46
haploidni gametofit?
gamete se uglavnom produciraju u plurilokularnim gametangijima
47
diploidni sporofit?
plurilokularni sporangij mitotički stvaraju diploidne spore iz kojih ponovo proklije sporofit.
48
diploidni sporofit?
u unilokularnim sporangijima redukcijskom diobom nastaju haploidne spore iz kojih klije gametofit.
49
koja dva tipa talusa razlikujemo kod heteromorfnog diplohaplontskog životnog ciklusa?
mikrotalus i makrotalus
50
opiši mikrotalus?
mikroskopske veličine i sastoji se od granatih filamenata koji rastu diobom apikalne stanice
51
opiši makrotalus?
listolik i sadrži kompleksnu parenhimatoznu strukturu, ispoljava interkalarni rast.
52
koliko je redova smeđih algi?
21 red
53
koji su redovi ISOGENERATAE?
- ECTOCARPALES
- SPHACELARIALES
- CUTLERIALES
- DICTYOTALES
54
koji su redovi HETEROGENERATAE?
- CHORFARIALES
- SPOROCHNALES
- DESMARESTIALES
- DICTYOSIPHONALES
- SCYTOSIPHONALES
- LAMINARIALES
55
koji red se vezuje uz CYCLOSPORE?
FUCALES
56
Koji je najbrojniji red smeđih algi?
Ectocarpales (>700 vrsta)
57
Koja dva tipa filamenata imamo kod reda ECTOCARPALES?
PUZAJUĆI koji raste diobom apikalne stanice i USPRAVNE filamente koji rastu diobom interkalarnih stanica.
58
opiši talus kod Ectocarpales!
- nježan, dug nekoliko cm, učvršćen na drugoj algi ili čvrstoj podlozi, talus konačast i granat.
59
navedi dvije kozmopolitske vrste reda ECTOCARPALES!
E. siliculosus i E. confervoides
60
Koja dva tipa talusa ima rod Scytosiphon tijekom životnog ciklusa?
mikrotalus (od puzećih filamenata koji rastu diobom apikalne stanice) i makrotalus (od parenhimatozne strukture koji uspravno raste i može biti cjevast, u obliku oštrice ili vreće: rast je interkalarni)
61
koje je osnovno obilježje reda Sphacelariales?
tjemeni rast talusa
62
opiši stanicu red Sphacelariales i njezino dijeljenje!
stanice imaju gustu citoplazmu, krupnu jezgru i više feoplasta te se dijele poprečno pri čemu gornja stanica ostaje tjemena, te se ovaj proces odvija tijekom cijeloga života.
63
koja je najčešća bentonska smeđa u alga u Jadranu?
Halopteris scoparia, nalazi se uglavnom na staništima bogatim organskim tvarima, NITROFILNA, do 15 m dubine
64
kakav talus mogu imati vrste unutar reda Cutleriales?
pločasti i vrpčasti talus
65
kako raste gametofit kod reda Cutleriales?
raste pomoću interkalarne meristemske zone ili pomoću rubnog meristema.
66
kakva je izmjena generacija kod red Cutleriales?
heteromorfna izmjena generacija.
67
kakav je gametofit, a kakav sporofit kod roda Cutleria?
gametofit je je uspravni i razgranjen talus (do 20 cm), a sporofit je mikroskopski malen i karakterističnog oblika za svaku vrstu
68
što gametofit nosi na sebi kod roda Cutleria?
nosi plurilokularne gametangije u nakupinama (sori)
69
opiši talus i diobu kod reda Dictyotales!
talus je lepezast ili trakast i dihotomski razgranjen i rast se odvija diobom apikalne stanice
70
kakav je spolni ciklus kod reda Dictyotales
izomorfan diplohaplontski
71
koja 3 tipa jedinki imamo kod reda Dictyotales?
- diploidni sporofit
- haploidni gametofit (muški i ženski)
72
opiši diploidni sporofit kod reda Dictyotales!
nosi unilokularne sporangije koji nakon redukcijske diobe stvaraju po 4 haploidne spore bez bičeva (tetrasporangij - tetraspore)
73
što se događa sa haploidnim tetrasporama?
one prokliju u haploidni muški gametofit ili haploidni ženski gametofit.
74
što razvija haploidni muški gametofit?
razvija nakupine plurilokularnih gametnagija (anteridija) i muške gamete tj. spermatozoide.
75
što razvija ženski haploidni gametofit?
razvija nakupine tamnosmeđih gametangija (oogonija) te se iz svakog oslobodi jedna velika nepokretna ženska gameta.
76
što se događa sa zigotom?
ona proklije u novi diploidni sporofit, koji je istog oblika i veličine kao i gametofit
77
što je karakteristično za talus kod padine pavonice?
to što je talus inkrustriran vapnencom i krpast je.
78
kakav je mikrotalus, a kakav makrotalus kod Dictyosiphonalesa?
mikrotalus: puzeći filamenti, raste diobom apikalne stanice.
makrotalus: uspravan i često razgranjen, rast je difuzan i interkaliran, a talus je parenhimatozan.
79
kakav je životni ciklus kod reda Dictyosiphonales?
diplohaplontski s reduciranim gametofitom.
80
kakav je talus kod reda Chordariales?
postoje dva tipa, mikrotalus koji je mali i razgranjen i veliki, uspravni makrotalus koji ispoljava interkalarni rast.
81
kakav je životni ciklus?
diplohaplontski s reduciranim gametofitom.
82
što je posebno kod talusa reda Choradiales?
sastoji se od slobodnih ili združenih niti galertom.
83
što je karakteristično kod vrsta iz roda Desmarestia?
pohranjuju sumpornu kiselinu u staničnim vakuolama.
84
koji je obrambeni mehanizam kod vrsta iz roda Desmarestia?
kada su izloženi zraku oslobađaju kiselinu i na taj način uništavaju sebe i morske alge u blizini.
85
gdje obitavaju pripadnici reda Desmarestiales?
u plitkim intertidalnim zonama.
86
po čemu su poznate alge iz reda Laminariales?
po svojim ogromnim dimenzijama, divovski kelp, obitavaju u hladnijim morima.
87
što razlikujemo na pripadnicima reda Lamiariales?
glavnu os talusa koja je pričvršćena za podlogu rizoidima, a od nje se granaju filoidi.
88
kako raste red Laminariales?
interkalarno na bazi filoida.
89
koja dva spoja sintetiziraju pripadnici red Laminariales?
laminarin i manitol.
90
Koliki je talus kod Laminarie digitate?
talus, veličine od 4 m.
91
koja područja nastanjuje Laminaria digitata?
sublitoralnu zonu sjevernog Atlantska
92
Gdje se i zašto bere Laminaria digitata?
u obalnom moru Francuske i Maroka radi proizvodnje alginske kiseline.
93
za što se tradicionalno koristila Laminaria digitata?
kao prirodno gnjojivo.
94
kakva je upotreba Laminarie digitate kroz povijest?
u 18. st. su se talusi spaljivali kako bi se pepeo koji sadrži kalijeve soli koristio u industriji stakla.
u 19. st. koristi se za ekstrakciju joda.
95
koja je danas moguća upotreba Laminarie digitate?
kao biogorivo.
96
što je sve karakteristično za Laminariu rodriguezii?
u pitanju je endemska sredozemna dubomorska vrsta koja u jadranu raste samo u hrvatskom dijelu.
SMATRAMO JE NAJDUBLJE PRONAĐENIM KELPOM.
97
S obzirom na dubinu od 120-160 m gdje raste u Jadranu, kako je moguća fotosinteza Laminarie rodriguezii?
moguća zbog bistroće mora.
98
Kakav je životni ciklus kod rod Laminaria?
Heteromorfni.
99
kakav je muški talus kod roda Laminaria?
razgranjen i stvara na svakom ogranku po jedan spermatozoid s 2 biča.
100
kakav je ženki gametofit kod roda Laminaria?
ima manji broj većih stanica i stvara oogonije s jednom jajnom stanicom.
