Egzogeni Procesi Flashcards
(148 cards)
1
Q
Što su egzogene sile?
A
Vanjske sile koje dolaze izvan Zemljine unutrašnjosti – Sunčeva energija i gravitacija.
2
Q
Koji agensi sudjeluju u egzogenom modeliranju reljefa?
A
Tekuća voda vjetar led korijenje biljaka
3
Q
Koje oblike reljefa stvaraju egzogeni procesi?
A
Denudacijske i akumulacijske oblike: dolinski obalni ledenjacki pistinjski krski biogeni i antropogeni
4
Q
Zašto je važno poznavati trošenje stijena?
A
Zato što ono utječe na nastanak reljefnih oblika.
5
Q
Što je regolit?
A
Rastresiti materijal koji nastaje trošenjem stijena.
6
Q
Kako regolit mijenja reljef?
A
Pod utjecajem sila i agenasa spušta se niz padine i oblikuje reljef.
7
Q
Što je denudacija?
A
Zajednički naziv za procese razaranja reljefa (erozija
8
Q
Gdje se odvijaju padinski procesi?
A
Na nagnutim dijelovima Zemljine površine – padinama.
9
Q
Koji faktori utječu na padinske procese?
A
Padalinska vodagravitacija nagib padine sastav podloge i upijanje padalinske vode
10
Q
Koji su tipovi padina?
A
Ispupčene udubljene normalne kose i strmci
11
Q
Što je spiranje?
A
Djelovanje padalinske vode koja odnosi materijal i stvara plitke žljebove.
12
Q
Što je jaruženje?
A
Nastanak dubokih žljebova (jaruga) uslijed izraženog spiranja.
13
Q
Što su deluvijalne kupe?
A
Nakupine materijala na podnožju padina nastale akumulacijom erodiranog materijala.
14
Q
Što je puženje?
A
Sporo kretanje regolita niz padinu pod utjecajem gravitacije i vode.
15
Q
Što je “pijana šuma”?
A
Zakrivljena stabla na padinama – znak puženja tla.
16
Q
Što je tečenje (soliflukcija)?
A
Kretanje regolita niz padinu zbog otapanja površinskog sloja iznad permafrosta.
17
Q
Gdje se javlja soliflukcija?
A
U područjima s permafrostom
18
Q
Što je kliženje?
A
Naglo kretanje regolita niz padinu zbog zasićenja podloge vodom.
19
Q
Koji su čisti gravitacijski pokreti?
A
Osipanje odronjvanje urusavanje lavine
20
Q
Što je osipanje?
A
Kretanje sitnog materijala niz padinu.
21
Q
Što je odronjavanje?
A
Odlamanje većih blokova stijena niz padinu.
22
Q
Što je urušavanje?
A
Propadanje tla u udubljenjima – nastaju ljevkasta udubljenja i urušne kupe.
23
Q
Koji je rezultat padinskih procesa?
A
Smanjenje nagiba padina i nastanak predgorskih stepenica.
24
Q
Što su fluvijalni procesi?
A
Erozijsko i akumulacijsko djelovanje tekućica koje oblikuje dolinski reljef.
25
O čemu ovise fluvijalni procesi?
O sastavu stijena rasjednim pukotinama nagibu padina kolicini vode i gravitaiji
26
Što je voda temeljnica?
Podzemna voda koja ispunjava pukotine u stijenskoj podlozi.
27
Gdje izbija voda temeljnica?
Na Zemljinoj površini u obliku izvora ili vrela.
28
Kako voda iz izvora utječe na reljef?
Otječe površinom i oblikuje reljef erozijom
29
Koji su osnovni elementi tekućice?
Izvor tok lijrva i desna obala korito usce
30
Što je tipično za gornji tok rijeke?
Dubinska i regresijska erozija (usijecanje korita
31
Što je regresijska erozija?
Erozija kojaradi vodopade
32
Što je piraterija u fluvijalnim procesima?
Krađa vode iz drugog porječja zbog regresijske erozije.
33
Što je tipično za srednji tok rijeke?
Bočna erozija
34
Kako nastaju mrtvaje?
Presijecanjem vrata meandra nastaju potkovasta jezera – mrtvaje.
35
Kako nastaju riječni otoci u srednjem toku?
Rijeka se dijeli u dva rukavca – riječna erozija.
36
Što je tipično za donji tok rijeke?
Slabljenje erozije
37
Što nastaje akumulacijom u donjem toku?
Naplavna ravan
38
Što su sprudovi?
Nakupine ispod razine vode nastale taloženjem materijala u koritu.
39
Što su ade?
Riječni otoci nastali akumulacijom materijala unutar korita (ne erozijom!).
40
Što uzrokuje riječnu terasu?
Povećanje količine vode u koritu i erozijske snage rijeke – rijeka se usiječe u vlastite nanose.
41
Koje oblike oblikuju tekucice fluvijalnim procesima
Riječne doline
42
Koji su tipovi dolina prema uzdužnom profilu?
Jednostavne doline kompozitne doline slozene poligenteske
43
Koji su tipovi dolina prema položaju?
Uzdužne (longitudinalne) i poprečne (transverzalne) doline.
44
Što su antecedentne doline?
Doline starije od gorja koje presijecaju – intenzivna dubinska erozija poništava izdizanje.
45
Gdje nastaju kanjoni?
U područjima s tvrdim stijenama ili karbonatnom podlogom.
46
Što su marinski procesi?
Procesi djelovanja mora na obalu – razaranje i akumulacija.
47
Što je obala?
Uski pojas kopna koji graniči s morem.
48
Kako se zove oblikovanje obale djelovanjem jezera?
Limnički proces.
49
Što utječe na širinu i oblik obale?
Nagib morskog dna
50
Koje vrste obale razlikujemo?
Strme i niske obale.
51
Pitanje
Odgovor
52
Kako nastaju valne potkapine?
Valovi mehaničkom snagom udaraju o stijene na strmim obalama.
53
Što nastaje urušavanjem stijena iznad valne potkapine?
Klif ili strmac.
54
Kako razlikujemo klifove od strukturnih strmaca?
Klifovi nastaju abrazijom
55
Po čemu se razlikuju dubine mora uz klifove i strukturne strmce?
Uz klifove dubina raste s udaljavanjem
56
Što nastaje usitnjavanjem urušenog materijala?
Abrazijska terasa.
57
Kako nastaje žal?
Kada abrazijska terasa postane prostrana i valovi više ne dopiru do obale.
58
Što su ostenjaci?
Otporniji dijelovi stijena koji zaostaju unatrag povlačenjem klifova.
59
Kako nazivamo stijene iznad razine mora?
Hridi.
60
Kako nazivamo stijene ispod razine mora?
Podmorski grebeni.
61
Kako nastaju hridi i grebeni?
Selektivnom abrazijom (razlikovna otpornost stijena).
62
Što još može uzrokovati nastanak podmorskih grebena?
Koralji (koraljni postanak).
63
Koji oblici nastaju na niskim obalama?
Zaljevi rtovi razliciti akumulacijski oblici
64
Zašto je abrazijska snaga manja na niskim obalama?
Zbog blažeg nagiba i slabijeg djelovanja valova.
65
Kako nastaje laguna?
Sprud zatvori dio plitkog mora.
66
Kako nastaje liman?
Sprud se spoji s rtom.
67
Što je tombolo ili primošten?
Otok spojen s kopnom uskom prevlakom od akumuliranog materijala.
68
Što je kosa ili strelka?
Sprud vezan za rt ili poluotok (npr. Zlatni rat).
69
Što su ingresijske obale?
Obale nastale potapanjem postojećih reljefnih oblika zbog porasta razine mora.
70
Koji tip obale pripada ingresijskim tektonskim obalama?
Dalmatinski tip obale.
71
Kako je nastao reljef kod dalmatinske obale?
Nabiranjem
72
Koji je poznati primjer ingresijske erozijske obale?
Dalmatinski tip obale.
73
Kako nastaju ingresijske erozijske obale?
Potapanjem reljefnih oblika koji su nastali erozijom.
74
Koje vrste ingresijskih erozijskih obala postoje?
Fluvijalne krške eolske glacijalne
75
Koji je primjer krške ingresijske obale?
Bakarski zaljev.
76
Koji je primjer glacijalne ingresijske obale?
Fjordovi.
77
Što karakterizira abrazijske obale?
Promijenjen prvobitni reljef zbog djelovanja valova.
78
Kako nastaju organogene obale?
Djelovanjem biljaka ili životinja (npr. mangrovske ili koraljne obale
79
Kako nastaje ledenjački led?
Kompresijom firna (zrnatog leda) iznad snježne granice.
80
Što su cirkovi?
Izvorišta ledenjaka podno planinskih vrhova.
81
Što su dolinski ledenjaci?
Ledenjaci koji se kreću niz dolinu pod utjecajem gravitacije.
82
Kako ledenjak mijenja riječnu dolinu?
Egzaracijom iz V-profila u U-profil.
83
Kako nastaju fjordovi?
Potapanjem ledenjačkih dolina izdizanjem razine mora.
84
Što je til?
Rastresiti materijal koji ledenjak transportira i taloži.
85
Koji su oblici akumulacije tila?
Morene (površinske
86
Kako nastaje ledenjačko jezero?
Kada završna morena zatvori vodu od otopljenog ledenjaka.
87
Što su mutonirane stijene?
Zaobljena uzvišenja u ledenjačkoj dolini.
88
Što su drumlini?
Izdužena uzvišenja od podinskih morena.
89
Što su eskeri?
Uska izdužena uzvišenja od materijala koje talože ledenjački potoci.
90
Što su ledeni pokrovi?
Velike mase leda koje prekrivaju velike površine (npr. Grenland
91
Što su strije?
Brazde koje nastaju ako ledeni pokrov nosi kamenje i struže podlogu.
92
Gdje se javljaju periglacijalni procesi?
Uz rubove glacijalnih područja gdje je temp. niža od 0 °C.
93
Što je permafrost?
Trajno zamrznuto tlo (merzlota).
94
Što je gelisoliflukcija?
Tečenje otopljenog površinskog sloja tla niz padinu.
95
Što su poligonalna tla?
Tla u ravnicama gdje led istiskuje kamenje prema površini.
96
Što je pingo?
Brežuljak s ledenom jezgrom.
97
Na kojim stijenama se javljaju krški procesi?
Na vapnencima i karbonatnim stijenama.
98
Koji su uvjeti za razvoj krških procesa?
Topljivost stijena ispucalost vapnenca i pukotinska cirkulacija atmosferske vode obogaćene s co2
99
Koja je kemijska jednadžba krške korozije?
CaCO₃ + H₂O + CO₂ → Ca(HCO₃)₂.
100
Koje dvije vrste krša razlikujemo prema geografskoj širini?
Tropski krš i dinarski (umjereni) krš.
101
Što karakterizira tropski krš?
Intenzivna korozija i usamljene uzvisine na zaravnima – kupasti krš.
102
Što je dinarski krš?
Krš u umjerenim geografskim š
103
Koje vrste ingresijskih erozijskih obala postoje?
Fluvijalne glacijalne elojske krske
104
Kako nastaju fjordovi?
Potapanjem ledenjačkih dolina.
105
Što je til?
Rastresiti materijal nastao ledenjačkom erozijom.
106
Što su mutonirane stijene?
Zaobljena uzvišenja u ledenjačkoj dolini.
107
Što su drumlini?
Izdužena uzvišenja od podinske morene.
108
Što su eskeri?
Uzvišenja od materijala ledenjačkih potoka.
109
Što su poligonalna tla?
Tla nastala izbijanjem kamenja prema površini.
110
Gdje se javljaju krški procesi?
Na vapnenačkim stijenama.
111
Koji je kemijski proces krške korozije?
Otapanje vapnenca uz CO₂ i H₂O.
112
Koja je kemijska jednadžba otapanja vapnenca?
CaCO₃ + H₂O + CO₂ → Ca(HCO₃)₂.
113
Koje vrste krša razlikujemo?
Tropski i umjereni (dinarski) krš.
114
Što je karakteristično za tropski krš?
Kupasti oblici i zaravni.
115
Što je dinarski krš?
Krš umjerenih širina.
116
Koji su površinski erozijski oblici krškog reljefa?
škrape, kamenice, ponikve (vrtače, doce), uvale, zavale, polja u kršu i zaravni. Nastaju korozivnim djelovanjem vode na vapnenačkoj podlozi.
117
Kako nastaju škrape i kakve vrste škrapa postoje?
Škrape su žljebasta udubljenja koja nastaju na goloj stjenovitoj podlozi uslijed korozije vode. Na zaravnjenim površinama su mrežaste, a na padinama žljebaste. Drugi nazivi su žlibe ili grižine.
118
Što su kamenice i kako nastaju?
Kamenice su udubljenja u vapnencu čiji je promjer veći od dubine. Nastaju zadržavanjem vode na goloj vapnenačkoj podlozi u blagim udubljenjima. Korozivno djelovanje vode može biti ubrzano prisutnošću lišća i organskog materijala.
119
Što su ponikve (vrtače, doce) i koja je njihova važnost?
Ponikve su ovalna udubljenja u vapnencu nastala korozijom vode koja ponire. Važne su za zadržavanje vode i tlo, te omogućuju poljoprivrednu djelatnost u krškim krajevima.
120
Kako nastaju uvale i zavale u kršu?
Uvale nastaju spajanjem više ponikvi, a zavale nastaju duž rasjeda ili mjestima gdje se nakuplja crvenica na dnu ponikvi. Oblikovane su kombiniranim egzogenim procesima i predisponirane su tektonikom.
121
Što su polja u kršu i kako ih oblikuju rijeke ponornice?
Polja u kršu su ravničarska područja nastala spajanjem i širenjem zavala i ponikvi. Često kroz njih protječe stalni ili povremeni vodeni tok. Rijeke ponornice oblikuju ih bočnom korozijom i to su najvrjednije poljoprivredne površine krša.
122
Kako nastaju zaravni u kršu i gdje ih nalazimo?
Zaravni u kršu nastaju intenzivnom bočnom korozijom u uvjetima tropske klime, gdje CO₂ biogenog podrijetla pojačava otapanje vapnenca. Primjeri su pokrajina Yunnan u Kini i poluotok Yucatan.
123
Kako nastaju sedrene pregrade i koja im je uloga u oblikovanju reljefa?
Sedrene pregrade nastaju taloženjem kalcijeva karbonata iz vode na pregibima krških vodotoka. Njihovim rastom formiraju se jezera, a voda se preko njih prelijeva stvarajući slapove.
124
Zašto su krška područja važna i osjetljiva?
Krška područja su često zaštićena kao rezervati, parkovi prirode ili nacionalni parkovi jer su prirodno vrijedna i turistički atraktivna. Vrlo su osjetljiva zbog erozije, ograničenog tla i krhke ravnoteže ekosustava.
125
Koji su uzroci nastanka pustinja?
Pustinje nastaju zbog kombinacije niskih padalina (manje od 250 mm godišnje) i visokog isparavanja. Na njihov nastanak utječu geografska širina (suptropski maksimumi), kontinentalnost, zavjetrina planina i hladne morske struje.
126
Koje vrste pustinja postoje prema klimatskim čimbenicima?
Pustinje se dijele na: suptropske (npr. Sahara), unutarnje (npr. Kizil-kum), pustinje u kišnoj sjeni (npr. Mojave) i obalne (npr. Atacama). Svaka vrsta ima specifične klimatske i geografske uvjete nastanka.
127
Kako se pustinje klasificiraju prema sastavu tla?
Pustinje se prema sastavu tla dijele na pjesčane (erg, npr. Kalahari), kamenite (hamada), šljunčane (serir) i glinovite (talin). Svaka ima specifične geomorfološke značajke.
128
Koji su podzemni erozijski oblici krškog reljefa?
Podzemni erozijski oblici krškog reljefa uključuju kaverne (zatvorene šupljine), jame (okomiti kanali) i spilje (vodoravni kanali). Nastaju korozivnim djelovanjem vode koja ponire u dubinu vapnenca.
129
Kako nastaju stalaktiti, stalagmiti i stalagmati?
U kasnijim fazama razvoja spilja dolazi do taloženja kalcijeva karbonata. Na stropu spilje nastaju stalaktiti, na podu stalagmiti, a njihovim spajanjem nastaju stalagmati (stupovi).
130
Koji su površinski erozijski oblici krškog reljefa?
Površinski oblici su škrape, kamenice, ponikve (vrtače), uvale, zavale, polja u kršu i zaravni. Oni nastaju pretežno korozijom na vapnenačkoj podlozi, pod utjecajem vode.
131
Što su škrape i gdje nastaju?
Škrape su žlijebasta udubljenja koja nastaju na goloj stjenovitoj podlozi kao posljedica otjecanja vode. Na zaravnima su mrežaste, a na padinama žljebaste.
132
Kako nastaju kamenice?
Kamenice su udubljenja u kojima je promjer veći od dubine. Nastaju zadržavanjem vode na goloj vapnenačkoj podlozi, uz pomoć korozije koju ubrzava i lišće.
133
Što su ponikve (vrtače) i zašto su važne?
Ponikve su ovalna udubljenja nastala korozivnim djelovanjem vode koja ponire. One su važne za život u krškim područjima jer zadržavaju vodu i tlo.
134
Kako nastaju uvale i zavale u kršu?
Uvale nastaju spajanjem više ponikvi, a zavale i polja u kršu nastaju duž rasjeda, često zbog nakupljanja crvenice ili izmjene propusnih i nepropusnih stijena.
135
Kako rijeke oblikuju krška polja?
Rijeke ponornice oblikuju krška polja bočnom korozijom. Kroz polja teku stalni ili povremeni tokovi.
136
Kako nastaju zaravni u kršu?
Zaravni u kršu nastaju intenzivnom korozijom, posebno u tropskim uvjetima s visokom koncentracijom CO₂ biogenog podrijetla. Primjeri su Yunnan i Yucatan.
137
Kako nastaju sedrene pregrade i jezera?
Sedrene pregrade nastaju taloženjem kalcijeva karbonata na pregibima krških tokova. S vremenom nastaju slapovi i jezera, kao u Plitvicama.
138
Što su kaverne, jame i špilje?
To su podzemni oblici krškog reljefa. Kaverne su zatvorene šupljine, jame su s okomitim kanalima, a špilje s vodoravnim. Taloženje kalcita u špiljama stvara stalaktite, stalagmite i stalagnate.
139
Što su eolski procesi i gdje su najizraženiji?
Eolski procesi su djelovanja vjetra (deflacija, korazija, akumulacija), tipična za pustinje. Oni oblikuju erozijske i akumulacijske reljefne oblike.
140
Kako nastaje gur?
Gur je gljivasti oblik nastao eolskom korazijom. Vjetar nosi čestice koje brže troše mekše stijene, pa nastaje reljef sličan gljivi.
141
Što su dine i kako nastaju?
Dine su akumulacijski oblici eolskog reljefa. Nastaju taloženjem čestica gdje vjetar slabi ili naiđe na prepreke. Barhani su srpaste dine koje se pomiču s vjetrom.
142
Što su deflacija i korazija?
Deflacija je proces ispuhivanja sitnih čestica, a korazija struganje i trošenje stijena česticama koje vjetar nosi.
143
Što su oaze?
Oaze su mjesta u pustinjama gdje podzemna voda izbija na površinu, što omogućuje razvoj života i naselja.
144
Koji su oblici reljefa iz prošlih klimatskih uvjeta u pustinjama?
To su suha riječna korita poput vadija u Africi i creeka u Australiji. Nastali su u vlažnijim razdobljima.
145
Kako je nastao les (prapor) i zašto je važan?
Les je nastao tijekom pleistocena, kad su vjetrovi s ledenih pokrova nosili sitan materijal. Naslage su formirale plodne praporne zaravni (npr. Panonska zavala), gdje su se razvile crnice.
146
Kako nastaju koraljne obale?
Koraljne obale nastaju rastom koralja u toplim, čistim i plitkim morima. Koralji se razmnožavaju pupanjem i stvaraju sprudove. Veliki koraljni greben uz obale Australije je najveći takav sustav.
147
Što su atoli?
Atoli su prstenasti koraljni grebeni koji zatvaraju plitku lagunu. Nastaju ako koralji koloniziraju vulkanske otoke i rastu oko njih.
148
Što su mangrovske obale?
Mangrovske obale nastaju gdje stabla mangrova rastu u bočatoj vodi. Korijenje zadržava nanos i otežava pristup. Primjeri su zapadna Afrika, Filipini, Venezuela.
