klimatski cimbenici i klimatski elemnti Flashcards
(158 cards)
1
Q
Što je vrijeme?
A
Trenutačno stanje atmosfere nad nekim mjestom ili područjem.
2
Q
Čime se bavi meteorologija?
A
Proučavanjem vremena.
3
Q
Čime se bavi sinoptička meteorologija?
A
Izradom vremenske prognoze.
4
Q
Što je klima?
A
Prosječno stanje atmosfere nad nekim područjem kroz dulje razdoblje (25-35 godina).
5
Q
Čime se bavi klimatologija?
A
Proučavanjem klime.
6
Q
Koji su klimatski elementi?
A
Sunčevo zračenje insloacija temperatura zraka naoblaka padaline tlak zraka i zracna struha
7
Q
Koji su klimatski faktori?
A
Gibanja Zemlje geografska sirina nadmorska visina atmosfera pruzanje reljefa morske struje odnos i raspored kopna i mora covjke
8
Q
Što je atmosfera?
A
Zemljin plinoviti omotač.
9
Q
Koji plinovi čine većinu atmosfere?
A
Dušik i kisik.
10
Q
Do koje visine je kemijski sastav atmosfere stalan?
A
Do 80 km visine.
11
Q
Koji su sastojci atmosfere promjenjivi?
A
Vodena para te krute plinovite i teku’e ;estice
12
Q
Što je onečišćenje atmosfere?
A
Povećana koncentracija štetnih primjesa koje ugrožavaju prirodne procese i život.
13
Q
Što su aeropolutanti?
A
Onečišćivači atmosfere koji djeluju na zdravlje
14
Q
Koji su međunarodni protokoli za zaštitu atmosfere?
A
Protokol iz Kyota i Kopenhagena.
15
Q
Koji je najniži i najvažniji sloj atmosfere?
A
Troposfera.
16
Q
Zašto je troposfera važna?
A
Sadrži gotovo svu vodu
17
Q
Što se nalazi u stratosferi?
A
Ozon koji upija UV zrake.
18
Q
Koji sloj ima najniže temperature?
A
Mezosfera.
19
Q
Što je karakteristično za termosferu?
A
Ionizacija zraka.
20
Q
Kako se slojevi atmosfere dijele po temperaturi?
A
Troposfera startosfea mezosfera termosfera
21
Q
Kako se mjeri temperatura zraka?
A
Termometrom u 7
22
Q
Što je srednja dnevna temperatura?
A
Prosjek mjerenja temperature u jednom danu.
23
Q
Kako se izračunava srednja mjesečna temperatura?
A
Iz srednjih dnevnih temperatura.
24
Q
Kako se izračunava srednja godišnja temperatura?
A
Iz srednjih mjesečnih temperatura.
25
Što prikazuje klimatski dijagram?
Godišnji hod temperature zraka.
26
Koji su tipovi godišnjega hoda temperature?
Maritimni kontinetski ekvatorski monsunski i polarni tip godisnjeg hoda
27
Što su ekstremi temperature?
Najniže i najviše zabilježene temperature.
28
29
Što je glavni izvor energije za Zemlju?
Sunce.
30
Što je insolacija?
Obasjavanje Zemljine površine Sunčevim zrakama.
31
Kako Sunčevo zračenje dolazi do Zemlje?
Izravno (direktna radijacija) i posredno (difuzna radijacija).
32
Što zagrijava Zemljinu površinu?
Sunčeva radijacija.
33
O čemu ovisi zagrijavanje Zemljine površine?
O geografskoj širini
34
Kako Zemlja zrači primljenu energiju?
Dugovalnim (terestričkim) zračenjem.
35
Koji plinovi apsorbiraju terrestričku radijaciju?
Vodena para i CO₂.
36
Što uzrokuje efekt staklenika?
Povećani udio CO₂ i zadržavanje terrestričke radijacije.
37
Kako se temperatura zraka mijenja s nadmorskom visinom?
Smanjuje se za 0.6
38
Što je temperaturni obrat (inverzija)?
Povećanje temperature s visinom.
39
Gdje se najčešće javlja temperaturni obrat?
U kotlinama i riječnim dolinama.
40
Kako se prikazuje raspodjela temperature zraka?
Kartama izotermi.
41
Što je termički ekvator?
Linija koja spaja mjesta s najvišom temperaturom po meridijanima.
42
Zašto se izoterme u siječnju povijaju prema ekvatoru?
Zbog jačeg ohlađivanja kopna na sjevernoj polutki.
43
Gdje su najniže temperature u siječnju?
Na sjeveroistoku Azije.
44
Gdje se vidi utjecaj toplih morskih struja?
U sjevernom Atlantiku i sjevernom Pacifiku.
45
Zašto su temperature više na južnoj polutki u siječnju?
Jer je ljeto na južnoj polutki.
46
Koji dijelovi južne polutke se najjače zagrijavaju?
Unutrašnji dijelovi kontinenata oko južne obratnice.
47
Što se događa s termičkim ekvatorom u srpnju?
Pomiče se do 30° sjeverne geografske širine.
48
Gdje su najviše temperature zraka u srpnju?
Na kopnu oko sjeverne obratnice.
49
Kako hladne morske struje utječu na temperaturu u srpnju?
Smanjuju temperaturu u sjevernom Pacifiku i Atlantiku.
50
Zašto nema velikih temperaturnih razlika na južnoj polutki u srpnju?
Zbog prevladavanja mora nad kopnom.
51
Gdje su najniže temperature u srpnju?
Na Antarktici.
52
Gdje se na južnoj polutki vidi utjecaj hladnih morskih struja?
Uz zapadne obale Južne Amerike
53
Što je tlak zraka?
Sila kojom stupac zraka djeluje na jedinicu površine Zemlje.
54
Čime se mjeri tlak zraka?
Barometrom.
55
U kojoj se jedinici izražava tlak zraka?
U hektopaskalima (hPa).
56
Koliki je standardni tlak zraka?
1013 hPa.
57
O čemu ovisi tlak zraka?
O temperaturi i količini vlage u zraku.
58
Kakav tlak ima topli zrak?
Niži tlak
59
Kakav tlak ima hladni zrak?
Viši tlak
60
Što je barometrijska stopa?
Zakonitost smanjenja tlaka s porastom nadmorske visine.
61
Kako se prikazuje raspodjela tlaka zraka?
Kartama izobara.
62
Što su polja tlaka?
Područja visokog ili niskog tlaka prikazana zatvorenim izobarama.
63
Što je anticiklona?
Polje visokog tlaka sa središtem najvišeg tlaka.
64
Što je ciklona?
Polje niskog tlaka sa središtem najnižeg tlaka.
65
U kojem smjeru zrak struji u anticikloni?
Iz središta prema rubovima.
66
U kojem smjeru zrak struji u cikloni?
Od rubova prema središtu.
67
Što se događa sa zrakom u središtu ciklone?
Zrak se izdže
68
Što se događa sa zrakom u središtu anticiklone?
Zrak se spušta.
69
Čime se mjeri smjer i brzina vjetra?
Anemometrom.
70
Kako se prikazuje učestalost vjetrova?
Ružama vjetrova.
71
to pokazuju karte raspodjele tlaka zraka u siječnju i srpnju?
Stalna i promjenjiva polja tlaka zraka.
72
Koji maksimumi se javljaju u siječnju na sjevernoj polutki?
Sibirski i kanadski maksimum.
73
Koji minimumi se javljaju u siječnju oko sjeverne polarne kružnice?
Islandski i aleutski minimum.
74
Zašto u siječnju nad oceanima južne polutke jačaju polja visokog tlaka?
Zato što se oceani sporije zagrijavaju.
75
Koji tlakovi se jačaju u srpnju nad oceanima sjeverne polutke?
Azorski i havajski maksimum.
76
Što se u srpnju događa nad kontinentima Staroga svijeta?
Nastaje monsunska dolina (polje niskog tlaka).
77
Koji pojas tlaka nastaje u srpnju na južnoj polutki?
Pojas visokog tlaka oko južne obratnice.
78
Što su zračne mase?
Područja troposferskog zraka ujednačenih obilježja.
79
Koji su kriteriji za izdvajanje zračnih masa?
Temperatura vlaznost i geo sirina
80
Koje vrste zračnih masa razlikujemo prema vlažnosti?
Maritimne (vlažne) i kontinentske (suhe).
81
Koje vrste zračnih masa razlikujemo prema geografiji?
Ekvatorske tropske polarne articke
82
Što je frontalna ploha?
Zona dodira dviju zračnih masa.
83
Što je fronta?
Presjek frontalne plohe i Zemljine površine.
84
Gdje nastaju ciklone?
Na frontama.
85
Što je hladna fronta?
Kad hladna zračna masa potiskuje toplu.
86
Što je topla fronta?
Kad topla zračna masa potiskuje hladnu.
87
Što je okludirana fronta?
Fronta nastala kada hladna sustigne toplu.
88
Što je vlaga u zraku?
Količina vodene pare u atmosferi.
89
Kako vodena para dospijeva u atmosferu?
Isparavanjem i transpiracijom.
90
Što je apsolutna vlaga?
Broj grama vodene pare u 1 m³ zraka.
91
Što je relativna vlaga?
Postotak zasićenosti zraka vodenom parom.
92
Kako temperatura utječe na relativnu vlagu?
S porastom temperature vlaznost u zraku se smanjuje
93
Što je rosište?
Temperatura pri kojoj zrak postaje zasićen vodenom parom.
94
Što nastaje ako je temperatura rosišta viša od 0 °C?
Kapljice vode (kondenzacija).
95
Što nastaje ako je temperatura rosišta niža od 0 °C?
Ledeni kristali (resublimacija).
96
Kako nastaje magla?
Naglim hlađenjem zraka u donjem sloju troposfere.
97
Od čega je sastavljena magla?
Od sitnih kapljica vode ili ledenih kristala.
98
Gdje nastaju oblaci?
Iznad 500 m nadmorske visine.
99
Od čega su građeni oblaci?
Od kapljica vode i čestica leda.
100
Što je naoblaka?
Pokrivenost neba oblacima.
101
Kako se iskazuje naoblaka?
U postocima ili desetinama.
102
Koji su najčešći rodovi oblaka?
Nimbus kumulonimbus stratus cirus
103
Što su padaline?
Svi oblici u kojima voda iz atmosfere dospijeva na Zemljinu površinu.
104
Koje padaline nastaju iz oblaka?
Kiša snijeg i tuca
105
Koje padaline nastaju pri tlu?
Rosa mraz inje poledica
106
Koje su tri vrste padalina prema načinu nastanka?
Frontalne konvekcijske orografske
107
Kako nastaju frontalne padaline?
Kada hladni zrak potiskuje topli
108
Kako nastaju orografske padaline?
Kada zračna masa naiđe na prepreku
109
Kako nastaju konvekcijske padaline?
Naglim izdizanjem i hlađenjem zraka iznad zagrijane podloge.
110
Kako se mjeri količina padalina?
Kišomjerom
111
Kako se prikazuje godišnji hod padalina?
Klimatskim dijagramom.
112
Kako se prikazuje ukupna godišnja količina padalina?
Kartama izohijeta.
113
Koliko padalina označava područje s vrlo malo padalina?
Manje od 500 mm godišnje.
114
Gdje na Zemlji pada najviše padalina?
Tropska područja Južne Amerike afrike i monunska Azija
115
Koja su najvlažnija područja u umjerenom pojasu?
Područja blizu mora i uzvišenja izložena zapadnim vjetrovima.
116
Gdje pada najmanje padalina?
Oko obratnica i u polarnim područjima.
117
Kako se količina padalina mijenja u zavjetrini i s kontinentalnošću?
Smanjuje se.
118
Što uzrokuje kruženje zraka u atmosferi?
Razlike u temperaturi i tlaku zraka.
119
Koje su tri razine cirkulacije zraka?
Primarna (planetarna) sekundarna tercijarna
120
Što obuhvaća primarna cirkulacija?
Stalne vjetrove (pasati
121
Što čini sekundarnu cirkulaciju?
Ciklone anticiklone fen tropske cikolne i nepogode
122
Koji su primjeri lokalne cirkulacije?
Zmorac i kopnenjak
123
Koji vjetrovi pušu iz suptropskih maksimuma prema ekvatoru?
Pasati.
124
Kako nastaju glavni zapadni vjetrovi?
Dio zraka iz pasata se vraća u gornjoj troposferi i spušta
125
Koji vjetrovi pušu iz polarnih maksimuma?
Polarni istočni vjetrovi.
126
Koji pojas Zemlje prima više Sunčeve energije nego što emitira?
Područje između 37° s.g.š. i 37° j.g.š.
127
Kakve temperature i tlak prevladavaju između 37° s.g.š. i 37° j.g.š.?
Najviše temperature i najniži tlak na Zemlji.
128
Što su monsuni?
Dio planetarne cirkulacije uzrokovan razlikama u zagrijavanju kopna i oceana.
129
Kako nastaje ljetni monsun?
Zbog najnižeg tlaka nad južnom Azijom zrak s Indijskog oceana struji prema sjeveru.
130
Zašto ljetni monsun mijenja smjer?
Zbog prelaska ekvatora – postaje jugozapadni vjetar.
131
Što donosi ljetni monsun?
Obilne padaline južnoj i jugoistočnoj Aziji.
132
Kuda putuje ljetni monsun?
S istoka havajskog maksimuma prema kopnu.
133
Kako nastaje zimski monsun?
Zbog visokog tlaka nad kopnom
134
Što donosi zimski monsun?
Suho vrijeme jer dolazi s kopna – kontinentska zračna masa.
135
Gdje puše zimski monsun?
Prema jugu i jugoistoku
136
Gdje su najveće temperaturne razlike između zračnih masa?
Na polarnoj frontalnoj plohi u umjerenim širinama.
137
Što uzrokuje ciklonu?
Velike temperaturne i tlakovne razlike na frontalnoj zoni.
138
Kako nastaje ciklona?
Zbog razlika temperaturi
139
Što je hladna fronta?
Hladni zrak koji potiskuje topli.
140
Što je topla fronta?
Topli zrak koji potiskuje hladni.
141
Što je okludirana fronta?
Nastaje kad hladna fronta sustigne toplu.
142
Kada su padaline u cikloni najintenzivnije?
Kod okludirane fronte.
143
Kako završava razvojni put ciklone?
Kada hladni zrak preplavi cijelo područje i padaline slabe.
144
U kojem smjeru se ciklone premještaju?
Prema istoku
145
Što je fen?"
Vjetar koji nastaje pod utjecajem reljefa i strujanja zraka u ciklonama
146
Kako nastaje južni fen kod Alpa?
Kada je zapadno od Alpa polje niskog, a istočno polje visokog tlaka,
147
Koji je učinak fena na snijeg?
Zbog zagrijavanja pri spuštanju zraka dolazi do topljenja snijega i povećane opasnosti od lavina.
148
Što je tropski ciklon?
Spiralni vrtlog u atmosferi s niskim tlakom u središtu, promjera do 2000 km, s vrlo jakim vjetrovima i obilnim padalinama.
149
Gdje i kako nastaje tropski ciklon?
Nastaje na rubovima suptropskih maksimuma, samo nad toplim oceanima, iz tropskih oluja.
150
Kako se naziva tropski ciklon u Japanu, Americi i Australiji?
U Japanu tajfun, u Americi uragan, u Australiji willy-willies.
151
Što su nepogode?
Snažne, kratkotrajne vremenske promjene s jakim vjetrovima, grmljavinom i padalinama, često povezane s kumulonimbus oblačnim sustavima.
152
Što je tornado?
Usisni stup velikih brzina vjetra, nastaje između baze kumulonimbusa i tla, promjera do 600 m, s orkanskim vjetrovima.
153
Što su zmorac i danik?
Lokalni vjetrovi koji pušu danju s mora prema kopnu ili iz doline uz padinu zbog dnevnog zagrijavanja.
154
Što je kopnenjak?
Noćni vjetar koji puše s kopna prema moru zbog bržeg noćnog hlađenja kopna.
155
Što je noćnik?
Noćni vjetar koji puše niz padine u dolinu, donoseći hladan zrak i mogućnost inverzije temperature.
156
Kako struji zrak u cikloni na sjevernoj polutki?
Protivno kazaljci na satu, prema središtu gdje zrak uzlazno struji i hladi se.
157
Kako struji zrak u anticikloni na sjevernoj polutki?
U smjeru kazaljke na satu, od središta prema vani, pri čemu se zrak spušta i grije.
158
Zašto u anticiklonama nema padalina?
Zrak se spušta i zagrijava, što sprječava kondenzaciju i nastanak padalina.
