Glava 2. Stvarnopravni Odnos Flashcards
(149 cards)
1
Q
Što su elementi svakog stvarno pravnog odnosa?
A
Elementi svakog stvarno pravnog odnosa su
- osobe
- predmet
- Subjektivna stvarno pravo
2
Q
Što je središnja. Svakog stvarno pravnog odnosa?
A
Središnja točka je njegov predmet-stvar.
3
Q
Kada nastaje stvarnopravni odnos?
Koji su sudionici stvarnopravnog odnosa?
S kim je vlasnik u virtualnom A s kim u aktualnim odnosima?
A
Stvarno pravni odnos nastaje kada osoba jedna ili više njih, stekne subjektivno stvarno pravo na / glede neke stvari.
U svakom stvarno pravnom odnosu na jednoj strani je osoba koja je nositelj subjektivnog stvarnog prava glede određene stvari koja je predmet tog odnosa, a na drugoj sve ostale osobe.
Vlasnik je u aktualnim stvarno pravnim odnosima samo se osobama koje imaju ograničena stvarna prava na njegovoj stvari i s onim osobama koja neovlašteno zadiru u njegovo stvarno pravo.
4
Q
Kakvim je stvarno pravnim odnosima nositelji ograničenog stvarnog prava s obzirom na druge osobe?
A
Nositelj ograničenog stvarnog prava nalazi se u stvarno pravnom odnosu sa vlasnikom nadalje i sa nositeljima drugih stvari pravo na iste stvari, a konačno i sa svim 3. osobama.
Njegov odnos sa vlasnikom te stvari kao i sa osobama koje su nositelji ograničenih stvarnih prava je aktualan, a virtualan je samo onaj odnos sa svim ostalima.
Ovaj odnos postaje aktualan u slučaju kada bilo koja od tih ostalih osoba neovlašteno Zadre u njegovo ograničeno stvarno pravo.
5
Q
Tko je nositelj nekog stvarnog prava?
A
Nositelji nekog stvarnog prava je osoba -pravni subjekt -koja je stekla to stvarno pravo na / glede nekog predmeta i ono joj nije prestalo.
To mogu biti fizičke i pravne osobe.
6
Q
Što osoba treba imati da bi bila sposobna biti nositelj nekog subjektivnog stvarnog prava?
A
Osoba treba imati pravnu sposobnost.
Postoje 3 razine pravne sposobnosti.
Prva je sposobnost biti nositelj ikakvih privatnih subjektivnih prava
Druga je sposobnost biti nositeljem određene vrste tih prava
- je biti nositeljem takvog subjektivnog prava na objektu određene vrste
7
Q
Što je načelo jednake pravne sposobnosti? Postoje li iznimke?
A
To načelo znači da svaka fizička osoba i svaki drugi entitet kojem je pravni poredak priznao pravnu sposobnost-pravna osoba, može biti nositelji svih vrsta građanskih prava.
Entitet koji nije osoba nije sposoban biti nositeljem ikakvih stvarnih prava.
Iznimka su strane osobe koje mogu stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom. U našem pravu to znači da oni mogu bez ograničenja stjecati stvarna prava na pokretninama i nekretninama, dok im je ograničeno stjecanje prava vlasništva na nekretninama.
8
Q
Kako stvarno pravo može pripadati dvojici ili više nositelja?
A
- Njihovo nepodijeljeno zajedničko pravo
- Pravo je podijeljeno na dijelove računski određene u razmjeru prema cijelom pravo
- Stvarno pravo je rokom ili uvjetom ograničeno tako da taj rok ili uvijet djeluje prema svakome, pa da tako ograničeno pravo bude preneseno nekoj osobi. Tada će jednoj osobi pripadati to pravo ograničeno završnim rokom ili raskidnim uvjetom a drugoj ograničeno početnim rokom ili odgodnim uvjetom.
9
Q
Što znači načelo slijeđenja?
Što ako se objekt stvarnog prava podijeli na više dijelova?
Što ako jednoj stvari priraste neka druga stvar?
Kad stvarna prava na stvari prestaju?
A
Stvarno pravo slijediti će svoj objekt u prostoru i vremenu.
Podijeli ili se objekt stvarnog prava na više dijelova, ili se neki dio odvoji od njega i postane samostalan, stvarno pravo će nastaviti egzistenciju na svemu što je nastalo tom diobom, dok god postoji i zadržava svoju samostalnost.
Priraste li jednoj stvari neka druga stvar tako da postane nesamostalnim dijelom prve, svak će se stvarna prava koja već postoje glede prve stvari samim time protegnuti na ono što joj je prirasla.
Stvarna prava prestaju ako i kada im objekt prestane postojati, odnosno nakon što on prestane samostalno postojati.
10
Q
Što je doktrina tjelesnosti stvari?
A
Stvari su tjelesni dijelovi prirode i sve drugo što je zakonom upravnom pogledu izjednačeno sa stvarima.
Nema ne tjelesnih stvari, ali se neki netjelesni entiteti tretiraju kao da su stvari.
11
Q
Koje uvjete stvar mora ispuniti da bi bila sposobna biti predmetom stvarnih prava?
Kako se naziva sposobnosti biti predmetom stvarnih prava?
A
Sposobnost biti predmetom stvarnih prava naziva se prometnost.
Da bi bila predmetom stvarnih prava, stvar mora zadovoljiti naravni kriterij i pravni kriteriji.
12
Q
Kako nazivamo stvari koje imaju a kako nazivamo stvari koje nemaju sposobnost biti objektom stvarnih prava?
A
Stvari koje nemaju sposobnost biti objektom stvarnih prava nazivamo stvari izvan prometa.
Stvari koje mogu biti objektom stvarnih prava nazivamo stvari u prometu.
13
Q
Što spada pod naravni kriteriji sposobnosti?
A
Stvar je prikladna za biti predmetom stvarnih prava ako zadovoljava sljedeće naravne kriterije sposobnosti:
Stvar je pojedinačno određena
Stvar je prikladna za služenje ljudima
Stvar je različita od ljudi
14
Q
Što znači da stvar mora biti pojedinačno određena kako bi bila prikladna biti predmet stvarnih prava?
Kada stvar prestaje biti pojedinačno određena i što se tada zbiva?
A
Pojedinačnost određuje načelo određenosti.
Pojedinačnost potrebnu da bi mogla biti zasebnim predmetom stvarnih prava ima ona stvar koja je jednaka jedino sebi samoj, koja se po svojim svojstvima ili okolnostima koje su izvan nje razlikuje od svih ostalih stvari barem onoliko koliko je najnužnije da bi ju se u običnom životu i pravnom prometu smatralo zasebnim entitetom.
Prestane li pojedinačno postojati stvar prestaje i stvarno pravo koje postoji na njoj. To se događa ako stvar bude uništena, izgubi svoj dosadašnju samostalnost tako da postane neodvojivim dijelove druge stvari, ili bude nepovratno prerađena u neku drugu stvar.
15
Q
Kada je stvar korisna za ljude?
Što to znači za njezinu prometnost?
A
Stvar je blizu prikladna za predmet stvarnih prava samo ako može na neki način služiti ljudima. Stvari koje su za ljude beskorisne nisu sposobne biti objektom stvarnih prava.
Ako su naravno osobine neke stvari takve da se na njoj ne mogu izvršavati ovlaštenja koja bi neko subjektivno stvarno pravo davalo svojim nositeljima, tada ta stvar nije prikladna a time ni sposobna biti objektom tog stvarnog prava.
16
Q
Što je različitosti od ljudi kao preduvjet prometnosti?
Da li je izvršavanje stvarnih prava moguće na odvojenim dijelovima ljudskog tijela?
A
Čovjek nije prikladan biti objektom stvarnih prava bez obzira na to što može služiti ljudima.
Bilo bi moguće samo ako i ukoliko se ne bi kosilo sa nečim osobnim ne imovinskim pravima.
17
Q
Kakav je to pravni kriteriji sposobnosti?
A
Stvar koja je na temelju zakona nesposobna pripadati pojedincima, nesposobna je biti objektom prava vlasništva i ograničenih stvarnih prava.
Pravni poredak može ograničiti, oduzeti, a i ponovno uspostaviti sposobnost stvari da bude predmetom stvarnih prava.
18
Q
Na koje dvije skupine dijelimo pojedine stvari?
A
Stvari dijelimo na pokretnine i nekretnine. U sumi je li nešto pokretnina ili nekretnina, smatra se da je to pokretnina.
Predmet stvarnog prava može biti i entitet koji nije stvar ali ga je zakon pravno izjednačio sa stvarima-bilo pokretninama bilo nekretninama.
19
Q
Svako pojedino stvarno pravo ima svoj određeni predmet. Od čega se on sastoji? Nabroji.
A
1) Pojedinačno određena stvar
2) Pripadnosti te stvari
- Dijelovi
- Neodvojeni plodovi
- Prirast
- Pripatci
20
Q
Što kaže načelo slijeđenja?
Što biva sa stvarnim pravima na stvari koja se promijeni ili uništi ali pri Tome opstane njezina supstanca?
A
Načelo slijeđenja kaže da se Stvarna prava vežu uz svoj predmet i slijede ga dok postoji.
Čak i ako se odvajanjem nekog dijela stvar promijeni ili uništi ali preostane njezina supstanca, stvarna prava slijede tu supstancu.
21
Q
Kada je stvar propala?
Što biva sa pravima na takvoj stvari?
A
Stvari propala kada je fizički ili pravno prestala postojati. S propašću stvari izjednačena je situacija u kojoj je stvar trajno prestala samostalno postojati, bilo da je trajno prirasla nekoj drugoj stvari, bilo da se nepovratno pretvorila u neku novu stvar.
Prestankom postojanje stvari prestaju i sva prava na toj stvari.
22
Q
Obuhvaća li stvarno pravo na stvari i njezine pripadnosti?
A
Tko ima stvarno pravo na nekoj stvari ima ga i na svim njezinim pripadnostima, osim ako je zakonom drugačije određeno.
23
Q
Što znači načelo da cijela stvar ima isti pravni status?
Što biva sa stvarnim pravima, ako se od stvari na kojoj postoji neko stvarno pravo odvoji neki njezin dio?
Kad to načelo djeluje striktno a kad ima djelovanje Dispozitivne norme?
A
Potom načelu ne može dio stvari biti objekt stvarnog prava različitog od prava na cijeloj stvari, nego osobi kojoj pripada stvar pripada i svaki njezin dio.
Samim time što se od stvari odvojio neki njezin dio, nisu glede toga dijela prestala stvarna prava koja su u trenutku odvajanja postojala na cijeloj stvari.
Djeluje striktno samo glede bitnih dijelova stvari, dok glede odvojiviih ima djelovanje Dispozitivne norme.
24
Q
Svaka stvar je sastavljena od dijelova. Koji su to dijelovi i i kako ih razlikujemo?
A
Postoje bitni i nebitni dijelovi.
Opći kriteriji za prosudbu je li neki dio bitan ili nije jest može li se taj dio odvojiti od stvari a da se ti mene uništi ni njega niti stvar čiji je on sastavni dio.
25
Pravni status bitnih i nebitnih dijelova stvari nije jednak. Objasni.
Bitni dio stvari ne može biti samostalnim predmetom stvarnih prava, pa na njemu ne može postojati nikako stvarno pravo različito od pravo na cijeloj stvari.
Na nebitnom odvojivom dijelu stvari u pravilu također postoje ista prava kao na cijeloj stvari, ali na takvom dijelu može postojati neko pravo 3. osobe, različito od prava na cijeloj stvari-jedino ako je utemeljeno na posebnom pravnom temelju.
26
Predmnijeva li se da glede odvojivog dijela postoji drugačije pravo nego na cijeloj stvari?
Ne. Tko tvrdi da glede odvojivog-nebitnog-dijela ipak postoji neko drugačije pravo nego glede cijele stvari, trebat će to i dokazati.
27
Da mogućnost postojanja zasebnog prava na odvojivom-nebitnom-dijelu stvari ne bi štetilo osobama koje bi stvar stekle ne znajući da na nekom njezinom dijelu postoji drugačija stvarna prava nego na cijeloj stvari, postavljena su posebna pravila za zaštitu povjerenja u pravnom prometu. Objasni.
Tko pritome ima pravo na naknadu od otuđivatielja i po kojim pravilima?
Ako pravo vlasništva ili neko drugo stvarno pravo na stvari stekne netko tko u trenutku svog stjecanja nije znao niti je morao znati da na odvojivom dijelu te stvari postoji nečije pravo različito od prava na cijeloj stvari, to jest on je pošteni stjecatelj, to će pravo na odvojivom dijelu stvari prestati samim time što je pošteni stjecatelj stekao Stvarno pravo na stvari.
Pravo bi imao subjekti koji je izgubio sve pravo na odvojenom dijelu stvari, ali to ovisi o pravilima obveznog prava.
28
Što bio sa pravnim statusom dijela stvari koji se odvojio od nje?
Odvoji li se od stvari neki njezin dio, pa postane zasebna stvar, on je time dobio vlastitu pravno sudbinu, ali je njezino polazište pravni status u trenutku odvajanja.
Samim odvajanjem dijela stvari ne prestaju dotadašnja prava, ako nije drugačije određeno. Drugačije određuje subjekt ovlašten raspolagati tom stvari, odnosno zakonska norma.
29
Što znaš o neodvojenom plodu?
Neodvojeni plod je dio matične stvari. Onaj tko ima pravo vlasništva ili koje drugo stvarno pravo na plodonosnoj stvari, ima ga ujedno i na svakom njezinom još neodvojenom plodu.
Postojanje mogućnosti da se od matične stvari odvoji plod, a da se time ne uništi ni njega niti tu stvar-čini ne odvojeni plod odvojivim dijelom matične stvari.
Odvajanjem od matične stvari nastaje plod kao samostalna pokretna stvar. To da je odvajanjem nastao od stvari plod jedna je od koristi koju se ima od stvari.
30
Što je prirast?
Kada stvar priraste glavnoj stvari, što biva s pravima na njoj?
Kada je kod prirasta spajanje razmjerno trajno?
Prirast neke stvari je ono što joj je izvana pridošla i razmjerno se trajno s njom tako sjedinila da je postalo dijelom te stvari. Riječ je o takozvanom vanjskom prirastu.
Prirast stvari dijeli njezinu pravno sudbinu.
ona subjektivna prava koja su u času prirastanja postojala glede glavne stvari šire se i na njezin prirast, dok ona koja su postojala na prirastu prestaju.
Prirast je samo ono što se razmjerno trajno sjedinilo s drugom stvari postavši njezin sastavni dio. Spajanje je razmjerno trajno ako rastavljanje nije moguće:
A. Faktično
5. Gospodarski
C. Pravno
31
Kakvo može biti sjedinjenje prirasta sa drugom stvari?
1. Nastala je jedna nova stvar
| 2. stvar postala je priraste druge, glavne stvari
32
Kod prirastanja kada je jedna stvar prirasla drugoj, koja je glavna a koja je njezin prirast?
U slučaju sjedinjenja pokretnine i nekretnine nekretnina je uvijek glavna stvar, a pokretnina prirast.
Kod sjedinjenja dvaju pokretnina glavna je ona koja prema shvaćanju u životu i pravnom prometu određuje bit stvari koja postoji nakon sjedinjenja, dok je druga njezin prirast.
33
Da li je prirast ono što se povezalo s drugom stvari samo privremeno?
Izazivali privremeno povezivanje pravne učinke? Koje?
Ono što se povezalo sa nekom drugom stvari samo privremeno nije njezin prirast.
Privremeno povezivanje izaziva pravne učinke. U prvom redu, ovlaštenici mogu zahtjevati odvajanje jedne stvari od druge, a ovlašteni su i zahtijevati naknadu.
Kod privremenog povezivanja ovo što se povezalo postalo je dijelom te stvari do odvajanja, pa je počela djelovati zakonska Predmnijeva koja postoji u pogledu svih odvojivih dijelova stvari. Ona kaže da su dijelovi predmet stvarnih prava koja postoje glede cijele stvari, a tko tvrdi suprotno treba to i dokazati.
Iz ovoga proizlazi da je moguće gubitak prava na privremeno priraslom dijelu stvari ako pravo vlasništva cijele stvari stekne pošteni stjecatelj.
34
Što je pripadak ili pertinencija?
Je li pripadak odvojivi ili neodvojivi dio glavne stvari?
Pripadak neke stvari je neka druga stvar, fizički samostalna, koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna trajno služi svrsi neke druge stvari kao glavne, ako i dok stoji u takvom prostornom odnosu sa glavnom stvari koji odgovara toj namjeri.
Pripadak nije fizički dio glavne stvari, nego je povezan s njom trajnom namjenom koju mu je vlasnik dao. Zbog toga je pripadak odvojivi dio glavne stvari.
35
Kako vlasnik očituje svoju volju da je određena stvar pripadak neke druge njegove stvari?
Vlasnik svoju volju može očitovati u bilo kom obliku. Najčešće kakvom konkludentnom radnjom uporabe jedne stvari za svrhu druge, ali ta uporaba ne smije biti samo prolazna.
36
Kada stvar prestaje biti pripatkom glavne stvari?
Kakav pravni status ona onda ima?
Ako trajno prestane služiti svrsi glavne stvari, a i ako trajno prestane biti u takvom prostornom odnosu sa glavnom stvari koji odgovara njegovoj namjeni kao pripatka.
Kada stvar prestane biti pripatkom, pravna joj se sudbina odvaja od sudbine se glavne stvari.
37
Što je pokretnina?
| Što je bitno obilježje pokretnine?
Pokretnina je pojedinačno određena stvar koju se može premještati s jednog mjesta na drugo a da joj se ne povrijedi bit. Bitno obilježje pokretnine jest njezina premjestivost.
38
Što je nekretnina?
Nekretnina je stvar koju se ne može premještati s jednog mjesta na drugo bez povreda njezine biti.
39
Od čega se sastoji nekretnina?
A. Pojedinačno određene zemljišne čestice i
B. Svih pripadnosti te zemljišne čestice, tj. Svega što je s tom čestica zemljišta trajno spojeno na ispod njegove površine.
40
Što je geometrijska metoda i čemu služi?
To je metoda mjerenja zemlje kojom se određuje oblik, površina i položaj pojedine zemljišne čestice u prostoru.
Geometrijsko određivanje oblika, površine i položaja pojedine zemljišne čestice temeljni je način na koji se zemljišnu česticu individualizira, to jest pojedinačno određuje, a posredstvom toga i cijelu nekretninu.
41
Što je katastar zemljišta?
Čime se uređuje?
Katastar zemljišta je sustav mjerenje zemljišta, označavanja čestica, te vođenja evidencije o tako pojedinačno određenim zemljišnim česticama.
Izmjera zemljišta i vođenje katastra zemljišta djelatnosti državne uprave uređena zakonom.
42
Što su to katastarske čestice?
Katastarska čestica je osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina.
43
Što je to katastarski operat?
Za što se on vodi?
Katastarski operat je javna evidencija zemljišta i podataka o njima.
Katastarski operat Se vodi za svaku katastarsku općinu, odnosno za katastarsko područje na moru.
44
O čega se sastoji svaka pojedina nekretnina i čime je ona određena?
Svaka pojedina nekretnina je pojedinačno određena katastarskom česticom ili više njih, a sastoji se od:
A. Zemljišne čestice
B. Svih pripadnosti te zemljišne čestice te svega što je sa tom česticom zemljišta trajno spojeno na i ispod njegove površine, ako zakonom nije drugačije određeno.
45
Što je Međa?
Granica do koje se proteže onaj dio Zemljine kore koji je pojedina nekretnina naziva se međom.
46
Što je zemljišnoknjižno tijelo?
Sve zemljišne čestice koje su upisane u zemljišnu knjigu kao katastarske čestice, odnosno više zemljišnih čestica upisanih u isti zemljišnoknjižni uložak, čime su pravno Sjedinjene u jedno tijelo.
Svako zemljišnoknjižno tijelo je jedan jedini objekt prava-1 nekretnina.
47
Što je zemljišnoknjižni uložak?
Zemljišnoknjižni uložak čini više zemljišnih čestica.
48
Može li nekretnina koja nije upisana u zemljišnu knjigu biti sposobna da bude predmetom stvarnih prava?
Ako neka čestica nije upisana u zemljišne knjige, to je ne čini nesposobnom da bude predmet stvarnih prava.
49
Što govori načelo jedinstvenosti nekretnine?
Nekretninu čini zemljište-zemljišna čestica-sa svime što je s njim trajno spojeno.
50
Što su nekretnine u izvanknjižnom vlasništvu?
To su nekretnine koje su bile u tuđi Ivane na temelju pravnog posla i predavanje stjecatelju u posjetu, a da taj nije upisao svoje pravo vlasništva u zemljišne knjige.
51
Od čega se sastoji pravno jedinstvo nekretnine?
Pravno jedinstvo nekretnine sastoji se od:
A. Pravnog jedinstva zemljišta i zgrade
5. Pravnog jedinstva nekretnine – zemljišta sa zgradom-i njezinih funkcionalno samostalnih dijelova.
52
Kako je zakon o vlasništvu uspostavio pravno jedinstvo zemljišta i zgrade?
Tako što je odredio da zemljište i sve što je s njime trajno spojeno treba biti jedinstvenim objektom, a u slučaju kada to nije, objedinio ih je tako da je na temelju zakona vlasnik zgrade postao vlasnikom i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena.
53
Koje posljedice za pravne poslove ima povreda načela jedinstvenosti nekretnine?
Pravni poslovi koji su suprotni načelu jedinstva nekretnine ne proizvodi pravne učinke, ali svakoj ugovornoj strani danu pravo da zahtjeva pravednu izmjene ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio.
54
Koje iznimke od načelne jedinstvenosti nekretnine postoje?
Od cijele nekretnine mogu biti pravno odvojene zgrade i druge građevine koje su trajno izgrađene na zemljištu
A. Na temelju stvarnog prava koje svog nositelja ovlašćuje da na Tom tuđem zemljištu ima u svom vlasništvu zgradu ili drugu građevinu:
-Prava građenja
-Prava stvarne služnosti koje ovlašćuje imati dio zgrade ili naprave na poslušno i nekretnini
B. Na temelju koncesije zasnovane na zakonu ako i dok ta ovlašćuje da se na tom tuđem zemljištu ima u svom vlasništvu zgradu ili drugu građevinu.
C. Od cijele nekretnine mogu biti pravno odvojeni i strojevi i slični uređaji koji su s njom fizički spojeni. Oni pravno neće biti sastavni dijelovi vlasnikove nekretnine, nego samostalne stvari u vlasništvu neke druge osobe. Pravni temelj zato može biti jedino pravni posao vlasnika nekretnine, a da bi pravni učinak odvajanja nastupio, potrebno je da u zemljišnim knjigama bude zabilježeno da su određeni strojevi vlasništvo određene druge osobe.
Pravno odvajanje prestat će brisanjem zabilježbe, ali prije toga-protekom 5 godina od upisa zabilježbe.
55
Što su pripadnosti nekretnine, u skladu sa načelom jedinstvenosti nekretnina?
A dijelovi zemljišta
B. Prirast nekretnine
C. Plodovi nekretnine dok nisu odvojeni
D. Pripatci zemljišta papci zemljišta
Tko ima stvarno pravo na nekretnini ima ga time i na svim njezinim pripadnostima, ako zakonom nije drugačije određeno.
56
Koliko visoko i koliko duboko dosežu stvarno pravo na nekretnini?
Doseg tih prava je u načelu bezgraničan, ali je mogućnost njihovog izvršavanja ograničena pravilom da „vlasnik nekretnine nije ovlašten braniti tuđe zahvate poduzete na tolikoj visini ili dubini gdje on nema nikakvog opravdanog interesa da ih isključi“. To vrijedi i za sva druga stvar na pravo na nekretnini.
57
Zakonom i određeno da se ne smatra dijelovima nekretnine, pa da se stvarna prava koja postoji na zemljištu i na njegovim ostalim pripadnost ima ne protežu naslijedeće:
1. Ona se ne protežu na one zgrade, niti ništa drugo što je se nekretninom fizički spojeno, ali ne trajno, nego samo radi neke prolazne namjene.
2. Stvarno pravo na zemljištu ne protežu se Ni na one zgrade i druge građevine koje su, doduše, trajnospojene sa zemljištem, ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svog nositelj ovlašćuje na tuđem zemljištu imati takvu zgradu ili drugu građevinu u svom vlasništvu , To jest pravo građenja, ili ako ima pravo na tuđem zemljištu imati dio zgrade ili naprave-Služnost.
3. Stvarno se prava ne protežu niti na strojeve i slične uređaje koji su s nekretninom fizički trajno spojeni, ali se pravno ne smatraju dijelovima nekretnine ako je pristankom vlasnika te nekretnine u zemljišnoj knjizi zabilježeno da su oni vlasništvo neke druge osobe.
4. Stvarno se pravo na zemljištu ne proteže ni na ono što je posebnim zakonom od toga izuzeto.
58
Koje dijelove nekretnina baš kao i pokretnina osim fizičkih može imati?
Nekretnina može imati fizičke i idealne dijelove.
Idealni dijelovi su zamišljeni dijelovi, sadržajno jednaki kojima je veličina matematički određena njihovim razmjerom prema cjelini.
59
Što su na odvojeni plodovi.?
Koji pravni status imaju plodovi dok se ne odvoje a kakav pravni status imaju ako se odvoje?
To su trava drveće plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja rađa na svojoj površini.
Sve dok se ne odvoje od zemlje dijelovi su odnosno nekretnine. Odvajanjem postaju plodovi-samostalne stvari koje su tzv unutrašnji prirast nekretnine.
60
Što je vanjski prirast nekretnine?
Koja prava postoje na prirastu odnosu na glavnu stvar?
Vanjski prirast je sve što pridođe izvana te se trajno spoji s nekretninom.
Što bude na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno, a bude namijenjena da tamo i ostane, ili bude u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drugačije s njom trajno spojeno, ostaje Time dio te nekretnine.
Prirast Stvari dijeli njezinu pravnu sudbinu. Onaj tko ima pravo vlasništva ili koje drugo stvarno pravo na glavnoj stvari-nekretnini, ima ga ujedno i na svemu što priraste toj stvari.
61
Ako netko ima pravo vlasništva ili koje drugo stvarno pravo na nekretnini, ima li ga time i na onome što je njezin pripadak?
Ima osim ako zakonom nije drugačije određeno.
62
Nabroji Presumpcije o Tome da su određene pokretnine namijenjene da trajno služe svrsi neke nekretnine.
Kako se ove prijedmnijeve obaraju?
Da li ovo je presumpcije govore o Tome da je neka od tih pokretnina pripadak nekretnine?
1. Smatra se da su namijenjeni da trajno služe svrsi nekretnine s poslovnom zgradom namijenjenoj nekoj obrtnoj ili proizvodnoj djelatnosti, kao glavnoj stvari:
- Strojevi slični uređaj namjenjeni istoJ svrsi kao i ta zgrada
2. Smatra se da su namijenjeni da trajno služi svrsi nekretnine čija je svrha poljoprivredna proizvodnja, kao glavnoj stvari
- Strojevi stoka za daljnju poljoprivrednu proizvodnju, poljoprivredni proizvodi i sjeme potrebni za daljnju poljoprivrednu proizvodnju, kao i postojeće gnjojivo i gorivo.
Oborit će ih onaj tko dokaže suprotno. Dok ih se ne obori, one će djelovati.
Ovo su presumpcije o namjeni za trajno služenje svrsi određenih nekretnina kao glavne stvari, a ne predmnijeve da je neka odpokretNina pripadak nekretnine.
63
Mogu li predmetom stvarnih prava biti entiteti koji nisu stvari, i kada?
Kako se onda postupa s tim entitetima?
Mogu, ako su zakonom pravno izjednačeni sa stvarima.
Za entitete koji su zakonom izjednačeni sa stvarima fingira se-uzima se-da su i oni stvari, pa ih se upravnom pogledu tretira poput stvari.
64
Nabroji entitete koji su zakonom pravno izjednačeni sa stvarima.
1. Prirodne snage koje su podložni ljudskoj vlasti
2. Idealni dijelovi stvari
3. Neka subjektivna prava mogu biti predmetom služnosti plodouživanja, a neka predmetom založnog prava.
4. Pravo građenja tretira se kao da je zemljište
5. Prinosi plodonosnih subjektivnih prava izjednačenih sa stvaraju tretiraju se poput neposrednih, odnosno posrednih plodova stvari
6. Pravo na posebne plodove tretira se kao stvar u tom smislu što može biti predmetom založnog prava.
7. Posebnim zakonom mogu se i drugi bestjelesni entiteti pravno izjednačiti sa stvarima, npr. Nematerijalizirani vrijednosni papiri, položeni u obliku elektroničkog zapisa kod središnje depozitarne agencije.
65
Da li se entiteti pravno izjednačeni sa stvarima smatraju pokretninama ili nekretninom?
Entitet koji nije stvar ali ga je zakon izjednačio sa stvarima, u pravilu tretira se kao da je pokretnina. U dvojbi smatrat će se pokretninom.
66
Da li su idealni dijelovi dijelovi stvari poput fizičkih? Objasni.
Idealni dijelovi stvari nisu njezini djelovi poput fizičkih, nego su to posebno kreirani netjelesni entiteti, koji su pravilu izjednačeni sa stvarima. Svaki se idealni dio pokretnine tretira kao zasebna pokretnina. Svaki entitet može imati idealne dijelove, idealni dijelovi entiteta tretirat će se također kao pokretnine.
67
Koje entitete pravni poredak pravilno izjednačuje s nekretninama?
One entitete koji zakon pravilu izjednačuje sa stvarima koji su:
1. Zakonom proglašeni za nekretninu
2. spojeni s vlasništvom nekretnine
3. Teret nekretnine
Kao nekretnine tretirat se i sve ostalo što bi zakonom bilo proglašeno za nekretninu. U dvojbi je li neki entitet pokretnina ili nekretnina smatrat Će se da je pokretnina.
68
Što se smatra samostalnom, a što nesamostalnom nekretninom?
Kao samostalne nekretnine tretiraju se:
A. Idealni dijelovi nekretnina
B. Pravo građenja
Kao nekretnine koje nisu samostalne nego su pripadnost drugih nekretnina tretiraju se:
A. Služnosti stvari tereti koji postoje u korist povlasne nekretnine
B. Služnosti, stvarni tereti i pravo građenja koje su na teret neke nekretnine.
69
Što koristi mogu biti i od čega proizlaze?
Jesu li koristi stvar? Jesu li njezini dijelovi?
Kome pripadaju koristi od stvari?
Predmnijeva li se postojanje nečijeg prava na koristi od tuđe stvari?
Od stvari proizlaze koristi za ljude, koje mogu biti:
A. Plodovi stvari i
B. Pogodnosti koje donosi uporaba stvari.
Koristi proizlazi od stvari, ali nisu identične s njome niti su njezini dijelove.
Načelo je da se koristi od stvari pripadaju onome čija je stvar koja ih donosi, osim onih koristi koje na posebnom pravnom temelju pripadaju nekoj drugoj osobi.
Postojanje ičijeg prava na koristi od tuđe stvari se ne Predmnijeva. Osoba koja se poziva na to da postoji takav posebni pravni temelj, treba ga dokazati.
70
Što je plod u pravnom smislu?
Plod u pravnom smislu je ona korist koju se u obliku prinosa dobiva od stvari, a da ona i dalje ostane potpuna.
71
Kako dijelimo plodove?
Plodove dijelimo na
1. neposredne plodove-(naravne, prirodne plodove)
2. posredne plodove-(civilne)
72
Što su neposredni plodovi?
Neposredni plodovi neke stvari su:
A. Prinosi koje ta stvar daje naravnim putem
B. Prinosi koje stvar daje posredstvom nečijeg rada (industrijski plodovi)
C. Sve drugo, što nisu prinosi stvari, nego od nje odvojeni dijelovi koje stvar daje s obzirom na svoju namjenu.
73
Što su to posredni (civilni) plodovi?
Posebni plodovi stvari su prinosi koje stvar daje posredovanjem nekog pravnog odnosa glede nje, kao što su npr. najamnine, zakupnine i slično.
74
Kako plod postaje zasebna stvar?
Kad posredan plod postaje zasebna stvar?
Plod postaje zasebna stvar odvajanjem, separacijom, od matične stvar.
Odvajanje posrednog ploda zbiva se dospijećem tražbine da se učini, dade ili plati ono što je posredan plod od stvari.
75
Što je ubiranje ploda?
Da li je odvajanje ploda povezano s njegovim prisvajanjem?
Ubiranje je čin uzimanja ploda za sebe ili koga drugoga, prisvajanje ploda.
Odvajanje ploda ne mora biti povezano s njegovim prisvajanjem.
76
Kome pripada plodna kao što si odvojio?
Postoje li iznimke?
Odvajanjem ploda plod pripada onome čija je plodonosna stvar. Jedino mu ne pripadaju plodovi koji na posebnom pravnom temelju pripadaju nekom drugom.
Na primjer, ako netko ima pravo plodouživanja na plodonosnoj stvari, plodovi te stvari koji se odvoje, pripadati će mu na temelju tog prava.
77
Što je dužan netko tko za sebe uzme plodove stvari koji mu ne pripadaju?
Što ako je imao troškove na plodonosnoj stvari kakve bi imao i dobar gospodar te stvari?
Uzmi li netko za sebe plodove stvari koji mu ne pripadaju, uzeo je stvari koje su tuđe, pa će ih biti dužan vratiti onome kome pripadaju, a ako to više nije moguće-nadoknaditi njihovu vrijednost.
Ako je zato da bi plodonosna stvar dala plodove što ih je dužan vratiti ili nadoknaditi onome kome pripadaju, imao takve troškove koje bi imao i dobar gospodar te stvari, ovlašten je zahtijevati da mu te troškove naknadi onaj kome vraća plodove ili naknađuje njihovu vrijednost.
78
Jesu li plodovi subjektivnih prava izjednačeni pravno s plodovima stvari?
Koja se pravila primjenjuju na plodove subjektivnih prava zbog toga?
Subjektivno pravo može davati neposredne ili posredne plodove. Kakvi su to plodovi?
Plodovi subjektivnih prava pravno su izjednačeni sa plodovima stvari, gdje se na njih primjenjuju ona pravila koja su postavljena za plodove stvari.
Subjektivno pravo može davati i neposredne i posebne plodove.
A. Neposredni plodovi subjektivnog prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju namjenu, što kod prava koje ovlašćuje na stjecanje plodova ili drugih dijelova stvari znači-ono što se stječe na temelju tog prava.
B. Posredni plodovi prava su prinosi koje to pravo daje posredstvom pravnog odnosa. Na primjer: kamate.
79
Što su to prednosti od uporabe stvari?
Jesi li prednosti od uporabe stvari isključivo imovinski?
Što biva onome tko uporabi stvar drugačije nego što ima pravo na to?
Prednosti od uporabe stvari su koristi koje stvar daje, ne time što se od nje odvajaju plodovi, nego što se tu stvar upotrebljava.
Prednosti od uporabe mogu, ali ne moraju biti neposredno imovinske.
Tko uporabi stvar iako nema pravo na to, ili je uporabi drugačije nego što ima pravo na to, iskoristio je Time za sebe neke prednosti od uporabe te stvari koje mora pripadaju, pa ih je dužan naknaditi onome kome pripadaju.
80
Kome pripadaju prednosti od uporabe prava?
Prednosti od uporabe nekog prava pripadaju onome čije je to pravo, a drugo je bi osobi mogla pripadati samo ako bi ona na nekom posebnom pravnom temelju bila ovlaštena na uporabu tog prava.
81
Po čemu se subjektivna stvarno pravo razlikuju od ostalih vrsta građanskih i imovinskih prava?
Razlikuju se po sljedeće 3 karakteristike:
A. Neposredni predmeti im je stvar ili entitet pravno izjednačeni sa stvari
B. Privatna pravna vlast koju svom nositelju daje takvo pravo je neposredna
C. Djeluju apsolutno.
82
Što je određeno zapravo vlasništva i vlasnike, vrijedi li na odgovarajući način i za sva druga stvarna prava?
Vrijedi, osim ako za njih nije što drugo posebno određeno zakonom ili proizlazi iz njihove pravne naravi.
83
Što čini sadržaj svakog pojedinog subjektivnog stvarnog prava?
Od čega se svako subjektivno stvarno pravo sastoji?
Što ovlasti omogućavaju nositelji stvarnog prava.?
Čine ga ovlasti što ih pravni poredak daje nositeljima te vrste stvarnog prava glede predmeta tog prava.
Svako se subjektima stvarno pravo sastoji od jedne ili više ovlasti.
Ovlasti omogućuju nositelju stvarnog prava imati neposredno za svakog mjerodavni privatno pravnu vlast na onome što je predmet njegovog stvarnog prava.
84
Kakvo može biti stjecanje stvarnih prava?
Može biti izvorno-orginarno, ili izvedeno-derivativno, a zbiva se kao prelaženje postojećeg stvarnog prava na stjecatelja ili osnivanje novog stvarnog prava.
85
Kako se stječe izvedenim stjecanjem?
Kako nazivamo osobu od koje je stjecatelj izvedeno stekao pravo, a kako stjecatelja?
Kako nazivamo stjecatelja koji je izvedeno stekao skupno sva prednikova prava?
Kakvo izvedeno stjecanje može biti?
Izvedenim stjecanjem se izvodi pravna vlast stjecatelja iz već postojeće pravne vlasti, pa tako stečena stjecateljeva pravna vlast proizlazi iz tuđe pravne vlasti.
Osoba od koje je stjecatelj izvedeno stekao pravo njegov je prednik, a stjecatelj je njegov sljednik u pogledu tog prava.
Stjecatelj je prednikov pojedinačni sljednik, ako je od prednika izvedeno stjecao pojedinačno pravo, ili dio prava. Ako je izvedeno stjecao skupno sva prednikova prava, tada je ono prednikov sveopći slijednik.
Izvedeno stjecanje može biti:
A. Translativno
5. Konstitutivno
Kod Translativnog prelazi nasljednika prednikovo pravo, cijelo ili neki dio tog prava. Kod konstitutivnog, na sljednika ne prelazi prednikovo pravo, nego se iz prednikovog prava izvodi za stjecatelja novo pravo, uže od prednikovog.
86
Kako se stvarno pravo stječe izvornim stjecanjem?
Izvornim stjecanjem osniva se novo pravo koje nije izvedeno ni iz čijeg prijašnjeg prava-stečeno je bez obzira na prava koja netko već ima na predmetu stjecanja.
87
Koje su opće pretpostavke svakog stjecanja stvarnih prava?
A. Sposobnost predmeta
B. Sposobnost stjecatelja
C. Valjani pravni temelj stjecanja
D. Još i neke posebne pretpostavke koje vrijede u posebnim okolnostima
88
Što dolazi u obzir biti pravni temelj za stjecanje stvarnih prava?
A. Pravni poslovi usmjereni za stjecanje tog prava
B. Odluke sudova odnosno tijela druge nadležne vlasti usmjerene na stjecanje tih prava
C. Nasljeđivanje
D. Činjenice za koje je zakon odredio da će se njihovim nastupom steći stvarno pravo
89
Što je najčešći pravni temelj stjecanja stvarnih prava?
Kakav on mora biti da bi se na temelju njega mogla steći pravo?
Što je načelo kauzalne tradicije?
Najčešće pravni temelj stjecanja stvarnih prava je pravi posao. Da bi se na temelju stvarnog prava moglo steći pravo, potrebno je da je to prednikov:
A. Jednostrani posao-zapis, legat na primjer
B. Dvostrani posao sa stjecateljem –ugovor,
C. Dvostrani posao s nekom drugom osobom kao sukontrahentom-Zaključen u korist 3. osobe kao stjecatelja.
Taj posao mora postojati i mora biti voljan, to jest ne smije biti ništa biti poništen.
Po načelu kauzalne tradicije pravni temelj stjecanja jest kauza, pa nema li pravnog temelja, ili on nije valjan-nema niti stjecanja, makar bio obavljen čin kojim bi se inače steklo stvarno pravo.
90
O čemu ovisi stječe li se stvarno pravo izvedeno ili izvorno?
Kad se stječu izvedeno a kad se stječu izvorno?
O vrsti pravnog temelja. Na temelju pravnih poslova i na temelju nasljeđivanja-uvijek, a na temelju odluke sudova odnosno drugih tijela vlasti-u pravilu, stvarna se prava stječu izvedeno.
Na temelju zakona stječu se izvorno.
91
Za stjecanje prava nužno je da pravni temelj i objektivno postoji. Nije nužno da je to upravo onaj pravni temelj na kojem je stjecatelj je želio steći. Objasni primjerom.
Ako je netko namjeravao steći pravo vlasništva na stvari temeljem ugovora o kupoprodaji, ali je iz nekog razloga ništav onaj ugovor koji je zaključio s prodavateljem, on nije stekao pravo vlasništva temeljem tog ugovora, ali to još ne znači da ga nije ipak stekao na nekom drugom pravnom temelju. Ako postoji neki drugi valjani pravni temelj za stjecanje tog stvarnog prava na istoj stvari, na primjer putem dosjelosti, nema razloga da na tom drugom pravnom temelju stjecatelj ne stekne to pravo ako su ispunjene sve posebne pretpostavke za stjecanje.
92
Koja je bitna pretpostavka za stjecanje stvarnih prava uređenih po tradicijskom načelu?
Bitna pretpostavka je da bude izvršen čin koji je valjan pravni način stjecanja.
Da bi čin bio valjan, Stjecatelj tim činom mora uspostaviti onakvu socijalno relevantnu vlast glede predmeta stvarnog prava kakva pripada nositelju toga prava. Također stjecatelj mora taj čin publicirati.
93
Gdje suvremenih stvarno pravni poreci primjenjuju uređenje stjecanja po tradicijskom načelu i zašto?
Primijenjuju ga na slučajeve u kojima se stvarna prava stječu temeljem pravnog posla. Zato što je osobito teško u slučajevima u kojima se stvarno pravo treba steći temeljem odluke vlasti nasljeđivanja i zakona, razlikovati titulus od modusa, što bi primjena doktrine titulusa i modusa zahtijevala.
94
Što je u našem stvarno pravnom uređenju posebna pretpostavka za stjecanje stvarnih prava na temelju pravnog posla?
Valjani pravi način stjecanja prava.
95
Koji su pravni načini stjecanja stvarnih prava na temelju pravnog posla ? Nabroji ih.
A. Za stjecanje stvarnih prava na pokretninama-predaja posjeda
B. Na nekretninama-upis (uknjižba ili predbilježba) prava koje se stječe u zemljišnu knjigu.
C. Neki drugi način ako je to zakonom posebno predviđeno.
96
Da bi se stvarno pravo moglo steći putem izvođenja iz prednikovog što je potrebno da prednik ima?
Potrebno je da prednik ima stvarno pravo koje je pogodno da stjecatelj iz njega izvede svoje stvarno pravo. To je posebna pretpostavka izvedenog stjecanja stvarnih prava.
97
Kada je prednik ovo pravo pogodno za prelaženje na novog stjecatelja?
Kada je prednikovo pravo pogodno za osnivanje novog prava iz prednikovog?
Koje još pretpostavke moraju biti ispunjeni?
Za prelaženje na novog stjecatelja je pogodno samo takvo prednikovo pravo koje je otuđivo, odnosno koje je naslijedivo.
Za osnivanje novog prava iz prednikovog pogodno je samo takvo prednikovo pravo čiji je sadržaj dovoljno širok da se iz njega može izvesti sadržajno uže pravo za sljednika, a usto sadrži i ovlasti na takvo raspolaganje objektom-pravo raspolaganja.
Moraju biti ispunjene sve 3 opće pretpostavke stjecanje stvarnih prava kao i posebne pretpostavke koje zakon zahtjeva u svakom pojedinom slučaju.
98
Kakvo stjecanje stvarnih prava može biti?
Može biti:
A. Osnivanje novog stvarnog prava
B. Prelaženje već postojećeg stvarnog prava
99
Što je osnivanje stvarnog prava?
Osniva li se stvarno pravo izvornim ili izvedenim stjecanjem?
Kako se osnivaju ograničena stvarna prava?
Zašto kažemo da je osnivanje stvarnog prava ujedno stjecanje tog prava?
Osnivanjem nazivamo nastanak subjektivnog stvarnog prava koje do tada nije postojalo.
Stvarno pravo bilo koje vrste osniva se izvornim stjecanjem tog prava.
Ograničena se stvarna prava mogu osnivati i derivativnim, konstitutivnim stjecanjem.
Osnivanje stvarnog prava ujedno je stjecanje tog prava jer se stvarno pravo osniva kao pravo određenog stjecatelja.
100
Koje se pravo mogu osnovati izvornim osnivanjem prava?
Kako se pravo vlasništva može osnovati na stvarima koje su ničije?
Kako se pravo vlasništva može steći na stvarima koje su nečije?
Što biva ako se izvornim stjecanjem osnuje pravo vlasništva na stvari koja je u tom trenutku već bila nečija?
Što ako se osnuje ograničeno stvarno pravo na stvari koja je u tom trenutku već bila nečija?
Izvornim osnivanjem prava mogu se osnovati pravo vlasništva i ograničena stvarna prava.
Na stvarima koji su ničije može se osnovati pravo vlasništva samo izvornim istjecanjem.
Na stvarima koje su nečije preferira se izvedeno stjecanje prava, ali ipak se u nekim slučajevima i na takvim stvarima izvorno može steći pravo vlasništva i ograničeno stvarna prava.
Dotadašnje pravo vlasništva prestaje a s njime i sva ograničena stvarna prava koja terete tu stvar. Neće prestati jedino ona za koja je stjecatelj znao ili morao znati.
Ukoliko se osnuje ograničeno stvarno pravo na stvari koje već bila nečija, ne prestaje dotadašnji pravo vlasništva, niti ona ograničena stvarna prava na to je stvari kojima je sadržaj nije suprotan izvorno stečenom pravu.
101
Kako se izvedeno osnivaju prava?
Koja prava se mogu osnivati izvođenjem? Koje pretpostavke se moraju ispuniti?
Izvedeno se osnivaju prava njihovim izvođenjem iz prednik ovog prava.
osnivati se izvođenjem mogu samo ograničena stvarna prava.
Da bi se neko ograničeno pravo osnovalo njegovim izvođenjem iz dotadašnjeg, potrebno je da, pored općih pretpostavki stjecanja stvarnih prava, budu ispunjene i posebne pretpostavke konstitutivnog stjecanja:
A. Pogodno pravo prednika,
B. Ako je temelj stjecanja pravni posao-ispravan način stjecanja.
102
Kakvo je pravo pogodno za izvođenje novog stvarnog prava iz prednikovog?
Izvođenje novog stvarnog prava iz prednikovog je moguće jedino ako postoji stvarno pravo prednika koje pogodno da se iz njega izvede stjecateljevo pravo. Pogodnost ovisi o dvije stvari:
Prva stvar je, sadrži li prednikovo pravo ovlast na tako pravno raspolaganje predmetom prava-pravo raspolaganja
Drugo-daje li prednikovo stvarno pravo svom nositelju dovoljno široku vlast na stvari, Jer nitko ne može na drugoga prenjeti više prava nego što ga sam ima.
103
Što je pravni posao kao temelj osnivanja ograničenog subjektivnog stvarnog prava izvođenjem iz prednikovog?
Ako je pravni temelj osnivanja stvarnog prava pravni posao, što je neophodno da bude izvršeno da bi se isteklo pravo?
Što još može biti pravni temelj osnivanja ograničenog subjektivnog stvarnog prava izvođenjem iz prednikovog?
Mislimo na pravni posao kojim subjekt kojem već pripada stvarno pravo na stvari-prednik-služeći se svojim ovlastima raspolaganja predmetom tog prava, raspolaže tim predmetom u korist nekog pravnog subjekta tako što na tom predmetu osniva neko ograničeno stvarno pravo za tog subjekta, izvodeći to pravo iz svojega.
Ako je pravni temelj osnivanja prava pravni posao, za osnivanje prava je neophodno da bude izvršeni onaj čin koji služi kao način-modus-stjecanja to prava-prodaja posjeda, upis.
Osnivanje ograničenog subjektivnog prava izvođenjem iz prednikovog moguće je u nekim slučajevima izvesti i odlukom suda odnosno drugog nadležnog tijela vlasti te pravnim poslom.
104
Što je prelaženje prava?
Da li kod prelaska prava pravo prestaje apsolutno ili relativno?
Pravo koje prelazi-mijenjali se pri Tome?
Koja dva tipa prelaženja stvarnog prava imamo?
Prelaženje prava naziv je za stjecanje kod kojeg se nikakvo pravo ne osniva, nego već postojeće pravo, ili neki alikvotni dio tog prava, prestaje pripadati svom dosta današnjem nositelju i počinje pripadati novome-stjecatelju.
Za dotadašnjeg nositelja to znači da je prestao imati stvarno pravo koje mu je do tada pripadalo, ali taj prestanak sam relativan. Za stjecatelja to predstavlja stjecanje tog istog prava.
Pravo koji prelazi se pritom ne mijenja, niti mu se mijenja predmet. Jedino mu se promijenio subjekt-nositelj prava.
Prelaženje stvarnog prava zbiva se kao:
A. Otuđenje tog prava stjecatelju,
B. Stjecateljevo nasljeđivanje u širem smislu prednika-dotadašnjeg nositelja prava.
105
Što je otuđenje?
Koji tipove otuđenja imamo?
Osnivali se otuđenjem novo pravu?
Otuđenje je prelaženje, prenošenje, Translacija, postojećih prava, bilo:
A. Kao pojedinačno prelaženje prava na singularnog sukcesora, bilo kao
B. Prelaženje imovinske cjeline na univerzalnog sukcesora
I u jednom i u drugom slučaju ne osniva se pravo nego se mijenja nositelj postojećeg prava.
106
Koji se pretpostavke mora ispuniti da bi se neko stvarno pravo otuđilo?
Kakvo je pravo pogodno za otuđivanje?
Je li otuđivost pravilo ili iznimka?
Da bi se neko stvarno pravo otuđilo, potrebno je da budu ispunjene osim općih pretpostavki stjecanja stvarnih prava, i posebne pretpostavke takvog stjecanja:
A. Pogodno pravo prednika,
B. Kada je pravni temelj prelaženje stvarnog prava pravni posao - ispravan način stjecanja.
Za Otuđivanje pogodno je samo takvo prednikovo pravo koje otuđivo, a i ono samo u granicama svoje otuđivosti.
Otuđivost je pravilo, a neOtuđivost iznimka.
107
Koja su prava zbog svoje pravne naravi neotuđiva?
Otuđiva su sva ona prava koja su tako vezana uz određenu osobu da mogu egzistirati samo kao prava te osobe-strogo osobna prava. Primjer su osobne služnosti i u načelu prava iz stvarnih tereta osnovana u korist osobe.
Ostala su stvarna prava u načelu Otuđiva ali njihova pravna narav određuje mogućnost otuđivanja tog prava.
108
Kako se zbiva otuđenje pravo vlasništva? O čemu ono ovisi?
Kako se zbiva otuđenje pravo građenja?
Otuđenje prava vlasništva zbiva se kao otuđenje stvari koja je predmet tog prava. Pravo se vlasništva identificira sa svojim predmetom-sa stvari.
Na otuđenje prava građenja primjenjuju se analogno-na odgovarajući način-pravila o otuđivanju prava vlasništva jer se za pravo građenja fingira da je nekretnina. Zbog svoje identifikacije s objektom, otuđivost prava vlasništva ovisi o otuđivosti, odnosno ograničenju otuđivosti one stvari koja je objekt tog prava.
109
Osim prava vlasništva i prava građenja, mogu li se ostala stvarna prava samostalno otuđiti?
Kako se i koje se pravo služnosti može otuđiti?
Kako se prava iz stvarnih tereta mogu otuđiti?
Kako se Založno pravo može otuđiti?
O čemu ovisi otuđivost stvarnih služnosti i prava iz stvarnih tereta osnovanih u korist nekretnine i zašto?
Za razliku od prava vlasništva i prava građenja, ostala se stvarna prava ne mogu samostalno otuđiti, ako se uopće mogu otuđiti, jer ona ne egzistiraju samostalno.
Pravo služnosti-riječ je o samo stvarnim Služnostima, jer osobne služnosti nisu otuđive, može se otuđiti samo zajedno sa povlasnom nekretninom čiji je pripadak.
Prava iz stvarnih tereta koja postoje u korist nekretnine mogu se jednako kao i služnosti otuđiti samo zajedno s povlasnom nekretninom čiji su pripadak.
Založno je pravo pripadak tražbine kojiu osigurava, pa se ono može otuđiti samo zajedno s tom tražbinom.
Zbog toga što ta prava ne Egzistiraju samostalno-otuđivost stvarnih služnosti i prava iz stvarnog tereta osnovanih u korist nekretnine ovisi o otuđivosti te nekretnine, a otuđivost založnog prava u otuđivosti potraživanja čiji je ono akcesorij.
110
Što je to pravni promet?
Pravni promet je otuđivanje prava, dakle prenošenje prava cijelog ili dijela s jednog na drugog pravnog subjekta, a zbiva se na temelju pravnih poslova.
111
Što je nasljeđivanje u širem smislu?
Naslijeđivanja je u širem smislu svaka univerzalna sukcesija. Na sveopćeg sljednika neke osobe prelaze sva prava i obveze te osobe, uključujući i stvarna prava. Ne prelaze jedino ona prava koja nisu naslijediva.
112
Što je nasljeđivanje u užem smislu?
Tko je nasljednik?
Što je naslijedivost prava?
Da li se otuđivost i naslijedivost podudaraju?
Naslijeđivanja je u užem smislu je specifična univerzalna sukcesija do koje dolazi zbog smrti dotadašnjeg nositelja, a na temelju stjecateljevog nasljednog prava.
Nasljednik je specifični univerzalni sukcesor, takav koji to postaje iz specifičnog razloga-zbog ostaviteljeve smrti.
Naslijedivost prava je njegovo svojstvo da mogu zbog smrti svog nositelja prijeći na onoga tko je njegov nasljednik.
Premda se otuđivost i naslijedivost redovito podudaraju, ta se dva svojstva ne moraju podudarati. Na primjer, osobne služnosti, koje su neotuđive, nisu sasvim nenaslijedive.
113
Što je izvršavanje nekog subjektivnog stvarnog prava?
Da li subjektivno stvarno pravo prestaje neizvršavanjem?
Izvršavanje nekog subjektivnog stvarnog prava je izvršavanje one privatne vlasti na predmetu tog stvarnog prava, odnosno glede tog predmeta, na koju nositelja prava ovlašćuje njegovo pravo.
Ako nositelj stvarnog prava pravo ne bi izvršavao, ono mu zbog toga ne bi prestalo. Stvarna prava su trajna prava.
114
Čime su ograničeni nositelji subjektivnih stvarnih prava u izvršavanju ovlasti koja im daju njihova prava na određenim stvarima?
UManjuju li tuđa prava sadržaj stvarnog prava na koje djeluju?
Koje vrste zakonskih ograničenja postoje? Nabroji i objasni.
Umanjuju li zakonska ograničenja sadržaj stvarnog prava na koje djeluju?
A. Tuđim pravima
B. Zakonskim ograničenjima
Ne, ali dok postoje tuđa prava, djeluju ograničavajuće na mogućnost izvršavanja stvarnog prava s kojim su u koliziji, i ako su s njim u koliziji.
Osim tuđim pravima, nositelj stvarnog prava ograničenje i zakonskim ograničenjima:
A. Općim
B. Posebnim
Opća ograničenja implicirana su u pravnom poretku i kada nisu izričito postavljena, a djeluju općenito na izvršavanje prava.
Posebno ograničenja postavlja zakon izričito, i to samo za neke posebne situacije, ona izvan toga ne djeluju ograničavajuće na izvršavanje prava. Kao i tuđa prava, opća i posebna zakonska ograničenja ne smanjuju sadržaj subjektivnog stvarnog prava, ali ograničavaju mogućnost punog izvršavanja tog prava.
115
Kada nositelji nekog stvarnog prava izvršava glede predmeta tog prava onu privatnu vlast koju mu da je to njegovo pravo, kada je tu svoju vlast uspostavio a ona mu nije prestala-on ima faktičnu vlast glede tog predmeta, a ne samo pravnu. Tu faktičnu vlast nazivamo posjedom.
Kakva je struktura posjeda u slučaju kada faktičnu vlast ne izvršava nositelj stvarnog prava neposredno, nego to za njega čini njegov zastupnik, ili druge osobe kojima je prepustio izvršavanje te vlasti?
On tu ima posrednu i višu, a oni neposrednu i nižu faktičnu vlast. Njegov posjed je posredan, a njihov neposredan.
Tako je posjed zapravo faktično izvršavanje sadržaja nekog stvarnog prava.
116
Šta znači raspolagati nekim stvarnim pravom?
Raspolagati stvarnim pravom znači:
A. Prenijeti ga na drugu osobu, bilo u cijelosti ili djelomično
B. Opteretiti ga nekim ograničenim stvarnim pravom
C. Ograničiti ga u nekom pogledu
D. Očitovanjem svoje volje učiniti da to pravo prestane-odreći ga se.
117
O čemu ovisi mogućnost raspolaganja vlastitim subjektivnim stvarnim pravom?
A o poslovnoj sposobnosti nositelja tog prava
B. O Sposobnosti tog prava za promet
C. O ispunjenju onih pretpostavki koje pravni poredak zahtjeva za valjanost odnosnog raspolaganja.
118
Što je raspolaganje predmetom stvarnog prava?
Tko smije raspolagati predmetom stvarnog prava, i koje su granice tog raspolaganja?
Raspolaganje predmetom stvarnog prava treba razlikovati od raspolaganja tim pravom.
Raspolaganje predmetom stvarnog prava je slučaj izvršavanja sadržaja stvarnog prava, pa se mora temeljiti na ovlasti sadržanoj u stvarnom pravu.
Raspolagati predmetom stvarnog prava smije nositelj tog prava samo ako ga njegovo pravo ovlašćuje na to da raspolaže tim predmetom, a tada sam u granicama te ovlasti.
119
Koje vrste raspolaganja Predmetom stvarnog prava imamo?
A. Faktično-promjena oblika, sadržaja, mjesta, pa sve do uništenja stvari
B. Pravno-davanje stvari drugom u posjed, napuštanje stvari i slično
120
Koje stvarno pravo ovlašćuje svog nositelja na bilo kakvo raspolaganje sa stvari?
Pravo vlasništva.
121
Da li su dozvoljena faktična raspolaganje sa stvari koje bi neko poduzeo bez ovlasti da njom raspolaže, odnosno protivno ograničenju slobode raspolaganja?
Ovakva raspolaganja bila bi protupravna. Pravna raspolaganja, koja bi netko poduzeo premda nije na to ovlašten-ne bi mogla biti valjani pravni temelj za postizanje željenih pravnih učinaka.
122
Kako onaj koji bi tvrdio da glede određene stvari ima neko stvarno pravo bi to trebao dokazati?
On bi trebao dokazati da su se u njegovu korist ispunile sve zakonom određene pretpostavke stjecanja tog prava. Dokaže li da su se one ispunile, dokazao je da je to stvarno pravo stekao.
Dalje trajanje tog prava neće morati dokazivati, jer su stvarna prava trajne naravi.
123
S obzirom na onoga tko ih tvori, koje vrste Predmnijeva imamo?
A. Zakonske
| B. Sudske
124
Koja je svrha Predmnijeva?
Predmnijeve služe kako bi se olakšalo postupanje ali i dokazivanje u pravnom prometu.
125
Kod Predmnijeva-tko ima teret dokazivanja?
Teret dokazivanja prebačen je na onoga tko tvrdi da je situacija drugačija od Predmnijevane.
Zato o predmnijevama govorimo kao o pravilima o teretu dokazivanja.
126
Treba li se dokazivati da je ispunjena neka pretpostavka, ako je ona zakonom zamijenjena kakvom fikcijom?
Što u takvom slučaju treba dokazivati?
Onaj koji bi inače trebao dokazivati da je ispunjena neka pretpostavka u kojoj ovisi postojanje ili nepostojanje nekog subjektivnog stvarnog prava, oslobođen je od toga dokazivanja ako je ta pretpostavka zakonom zamijenjena kakvom fikcijom.
No u tom slučaju on će trebati dokazati okolnosti u kojima ta fikcija postoji.
127
Što je to pravo na zaštitu u okviru stvarnog prava?
Bude li povrijeđeno nečije pravo, time za nositelja povrijeđenog stvarnog prava nastaje posebno pravo na zaštitu, naime pravo da zahtjeva da se faktično stanje vlasti uskladi s njegovim stvarnim pravom.
To pravo je relativno, i ne postoji prema svakome, nego samo prema onoj osobi čija faktičnu vlast konkurira vlasti na koju je ovlašten nositelj stvarnog prava.
128
Koliko puteva zaštite pravni poredak priznaje?
Kakva može biti samopomoi? Koja je dozvoljena, a koja je nedozvoljena i kada?
A. Pravni put zaštite prava
-Omogućava nositeljima stvarnih prava da u slučaju potrebe mogu putem nadležni javne vlasti ostvariti svoja prava i dobiti zaštitu od povreda. To čine temeljem pravozaštitnog zahtjeva.
B. Nepravni put-samopomoć
-Nositelji stvarnog prava ponekad ću smjeti sam, bez pomoći suda odnosno drugog nadležnog tijela vlasti, štiti svoje pravo.
Samopomoć može biti dozvoljena i nedozvoljena. U pravilu nije dozvoljena.
Samopomoć je dozvoljena samo iznimno, ali i tada u pravilu samo defenzivna samopomoć, i to po da određenim pretpostavkama.
129
Koja je funkcija kaznenopravnih normi u zaštiti stvarnih prava?
U izvršavanju svoj zaštitne funkcije kaznenopravne norme određuju kao kaznena djela i neka ponašanja koja narušavaju tuđa stvarna prava.
Glavna funkcija kaznenopravnih normi nije neposredno zaštita privatnih prava u korist njihovih nositelja, ali se putem kaznenopravnih sankcija i kroz kaznene postupke pruža posredno i ta zaštita.
130
Osim pravnog, nepravnog puta zaštite i kaznenopravnih normi, koje još norme pružaju zaštitu subjektivnim stvarnim pravima?
Neke upravnopravne norme i postupci upravne vlasti, premda im je glavni cilj neki drugi, stremeći tom cilju često pružaju zaštitu, barem posredno, i subjektivni stvarnim pravima.
131
Kada stvarna prava prestaju?
Stvarna prava prestaju kada nastanu one činjenice koje su pravim poretkom određene za pretpostavke njihovog prestanka.
132
Kada stvarno pravo prestaje apsolutno, a kada relativno?
Stvarna prava prestaju apsolutno ako su prestala postojati-stvar je propala, nositelj se odrekao prava, netko je izvorno stekao stvarno pravo.
Stvarno je pravo prestalo relativno, ako je doduše prestalo pripadati dotadašnjem nositelju, ali nije prestalo apsolutno, nego je prešlo na drugu osobu.
Relativni prestanak prava je druga strana tuđeg izvedenog stjecanja istog prava i to takvog u kojem dolazi do prijenosa stvarnih prava sa dotadašnjeg na novog nositelja.
133
Što znaš o situacijama u kojima imamo više stvarnih prava na istoj stvari?
Što je načelo prvenstava?
Na jednoj stvari može postojati više stvarnih prava, pri čemu svako može pripadati jednoj ili više osoba. U takvoj situaciji imamo onoliko stvarno pravnih odnosa koliko je subjektivnih prava.
Na jednoj stvari može postojati samo jedno jedino pravo vlasništva. Ostaje li se novo, dotadašnje pravo vlasništva prestaje.
Nema zapreke dana istoj stvari postoje brojna ograničena stvarna prava različitih, ili istih vrsta, kao prava istih ili različitih osoba.
Kada stvari postoji više ograničenih stvarnih prava njihov se međusobni odnos određuje po načelu prvenstava. Prvenstvo ima, ono stvarno pravo koje je prije nastalo.
134
Mogu li opća dobra biti sposobna biti predmetom stvarnih prava?
Opća dobra nisu sposobna biti predmetom ičijih stvarnih prava, a time ni stvarno pravnih odnosa.
135
Kada je neka stvar opće dobro?
Navedi primjere.
Stvari opće dobro kada zbog svojih naravnih osobina nije prikladna biti predmetom stvarnih prava.
To je slučaj sa:
- Zrakom u Zemljinoj atmosferi kao cjelini,
- Rijekama
- Jezerima
- Moru kao cjelini
- Morskoj obali kao cjelinu
Takve stvari su na uporabi svih, ali kao cjelinu ih nitko nije u stanju podvrgnuti svojoj privatnoj vlasti.
Stvar je opće dobro i kada to nije posljedica njezinih naravnih osobina, nego toga što su joj zakonske norme uskratile sposobnost da bude predmetom stvarnih prava, kako bi služila svakome za njegove potrebe odnosno svima za opće potrebe.
136
Jesu li opća dobra u javnoj vlasti? Zašto?
Tko u Hrvatskoj i po kom zakonu vodi brigu i upravlja općim dobrima?
Opće dobro ne mogu biti kao cjelina u vlasti jednog građansko pravnog subjekta, ali to ne znači da gleda njih nije moguće javno vlast-Imperium države. Redovito je potrebno da javna vlast vodi brigu o takvim dobrima i njima upravlja, da bi ona zaista bila na uporabi svih.
Zakon o vlasništvu stavlja u dužnost republici hrvatskoj da vodi brigu i upravlja općim dobrima u njezinoj vlasti, te da zato odgovara. Svakog tko odlučuje o općim dobrima ili njima upravlja, dužan je to činiti kao dobar domaćin, I za to odgovara.
137
Glede određenih općih dobara zakon uspostavlja neko posebno javno pravno uređenje. Čemu ono služi?
Posebnim javno pravnim uređenjem se regulira upravljanje općim dobrima, kao i način na koji pojedinci mogu za sebe iskorištavati opće dobro.
138
Što je pomorsko dobro?
Što ga čini?
Osobito važno vrsta opći dobara jest pomorsko dobro.
Njega čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjena opći uporabi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.
Dio kopna koji je pomorsko dobro čine
1. morska obala
2. Luke
3. nasipi
4. sprudovi
5. hridi
6. grebeni
7. plaže
8. ušća rijeka koje se izlijevaju more
9. kanali spojeni s morem te
10. U moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.
139
Što nastaje izdvajanjem iz općeg dobra?
Izdvajanjem iz općeg dobra nastaje zasebna pokretna stvar, različita od općeg dobra kao cjeline.
Na izdvojenim dijelovima općeg dobra privatna vlast je moguća, premda uvijek nije dozvoljena.
Primjer: voda u Rijeci je opće dobro i ne može biti kao cjelina ni učio privatni vlasti, ali voda koja je izdvojena iz rijeke u posebnu posudu ili kakav drugih spremnik, nalazi se u vlasti onoga koji je za sebe izdvojio. Time postala zasebna stvar.
Stvar koja je nastala izdvajanjem nije ničija. Onaj tko je za sebe uzme, postat će prisvojenjem njezinim vlasnikom.
140
Tko je ovlašten i pod kojim uvjetima dati koncesiju?
Republika Hrvatska ovlaštena je da na određeno vrijeme, i to jedino naplatno, dade pojedinoj osobi-fizičkoj ili pravnoj-koncesiju za neku posebnu uporabu ili korištenje općeg dobra, pod pretpostavkama i na način određen zakonom.
141
Koncesija može imati različiti sadržaji, pa i takav da ovlašćuje koncesionara na to da na općem dobru izgradi kakvu zgradu ili kakve druge građevine.
Jesu li takve građevine dio općeg dobra?
Što s njima biva kad koncesija prestane?
One kao da nisu izgrađene na općem dobru, nego na koncesiji. Ona ih pravno odvaja od općeg dobra, baš kao što pravo građenja pravno odvaja zgrade od zemljišta na kojem su izgrađene.
Zgrade ili drugi građevine izgrađene u tom smislu neposredno na koncesiji, a posredstvom nje na općem dobru-zasebne su nekretnine, dok koncesija traje.
Prestankom koncesije gube te nekretnine svoju samostalnost i postaju dijelovi općeg dobra. Budući da na općem dobru ne mogu postojati nikakva subjektivna stvarna prava, to prestaju ona koja su do tada postojala, pa nastaje situacija poput one kada neka stvar bude stavljena izvan prometa.
142
Što su javna dobra?
Javna dobra je naziv za sve stvari u imovini države ili drugih javnopravnih subjekata.
143
Koje stvari su javna dobra?
To su stvari u vlasništvu Republike Hrvatske i drugih osoba javnog prava, naime jedinica lokalne samouprave, jedinica lokalne samouprave i uprave, te ustanova.
144
Kako su javne stvari uređene u hrvatskom pravu i prema kojem modelu?
Uređeni su prema njemačkom modelu, po kojem republika Hrvatska i druge osobe javnog prava koje su nositelji prava vlasništva, imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici. Javna su dobra izjednačena s drugim stvarima, no ako i ukoliko je zakonom uspostavljeno posebno pravno uređenje gleda njih primjenjivat će se pravila tog posebnog uređenja, a tek podredno općeg stvarnopravnog uređenja.
145
Kako dijelimo javna dobra prema Tome kakva im je namjena određena?
A javna dobra uopćoj uporabi
B. Javna dobra u javnoj uporabi
C. Javna dobra koja nisu namijenjena ni za opću ni za javnu uporabu - javna dobra u financijskoj imovini države
146
Što spada pod dobra od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku?
A. Opća dobro
5. Stvari koje su predmet prava vlasništva
Ustavnom normom su neposredno proglašeni more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, Rudno blago i druga prirodna bogatstva.
Uz to ustavne norme dozvoljavaju da se zakonom proglasi da su dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i stvari koje su zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospodarskog ekološkog značenja.
147
Može li se imati koncesija na dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku?
Može, ali ovlaštenicima koncesije, odnosno ovlaštenicima stvarnih prava koja postoje temeljem koncesije bit će mogućnost izvršavanja njihovih prava ograničena, uz ostalo i zakonom koji će određivati način iskorištavanja i uporabe odnosnog dobra za od interesa za Republiku Hrvatsku.
148
Mogu li dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku biti proglašene i stvari koje seu sposobne biti predmetom stvarnih prava?
Da. Želi li zakonodavac da stvar koja je po svojim naravnim osobinama prikladna biti objektom stvarnih prava, da bude izvan dosega stvarno pravnog uređenja, trebat će joj zakonom oduzeti tu sposobnost.
Ne učini li to, njezinim proglašenjem za dobro od interesa za Republiku Hrvatsku neće prestati pravo vlasništva, kao ni ograničena stvarno pravo na njoj.
149
Što za vlasnika stvari znači da je njegovo dobro proglašeno dobrom od interesa Za republiku Hrvatsku?
Ono za njega povlači podvrgavanje ograničenjima kakva ne postoji kod subjekata čije stvari nisu proglašene za dobro od interesa za Republiku Hrvatsku. Zbog toga radi postizanja pravednosti treba zakonom odrediti naknadu za ta ograničenja kojima su podvrgnuti.
