Glava 3 - Posjed Flashcards

Question

Kakav je to samostalan ili vlasnički posjed? Kakav je to nesamostalan ili uporabni posjet?

Answer 1

Ako posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik, to jest ne priznajući ničiju višu privatnu, posrednu vlast na toj stvari-njegov posjed je samostalan. Ako stvar posjeduje priznajući tuđu višu privatnu vlast na njoj, njegov posjed nije samostalan, nego je nesamostalan-uporabni.

Answer 2

Postoji li samo neposredan posjed, on je neminovno samostalan. Kada postoji više stupnjeva posjeda iste stvari-samostalan je jedino onaj posjed onog stupnja koji je najudaljeniji od neposrednog posjeda, dok su na svim ostalim stupnjevima posjedovanja te stvari nesamostalni posjedi.

Answer 3

Samostalnost posjeda nije potrebno dokazivati. Za svaki se posjed Predmnijeva da je samostalan, dok se ne dokaže suprotno. Na predmnijevu samostalnosti posjeda pokretnih stvari oslanja se Predmnijeva vlasništva. To znači da svatko može u pravnom prometu valjano postupati, pouzdavajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako to zna ili, ako s obzirom na okolnosti ima dovoljno razloga posumnjati u to.

Answer 4

Kada na jednom stupnju posjedovanja stvar posjeduje samo jedna osoba, to je onda samoposjed. Naziv nije uobičajen, pa se jednostavno govori u posjedu. Suposjed postoji kada isti posjed stvari ima više osoba, što kod višestrukog stupnjevanja posjeda znači-kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje više osoba. Svi suposjednici imaju istodobno isti posjed stvari na istom stupnju posjedovanja, pri čemu je faktična vlast svakog suposjednika ograničena faktičnom vlašću ostalih. Nema suposjeda između neposrednog i posrednog posjednika iste stvari, a ni suposjeda između osoba koje istu stvar posredno posjeduju na različitim stupnjevima posjedovanja.

Answer 5

Faktična vlast ne može se dijeliti, zato je suposjed nepodijeljeni posjed. S obzirom na način izvršavanja faktične vlasti posjed može biti A. Običan B. Zajednički suposjed. Običan su posjed je onaj kod kojeg svaki od suposjednika može suposjede izvršavati nezavisno od ostalih. Na primjer neposredan suposjed stanara jedne kuće, glede zajedničkih dijelova zgrade-svaki se od njih samostalno služi stubama, dizalom, praonicom rublja, itd. Na razini posrednog posjeda postoji običan posredan suposjed ako posjednici i suposjednici imaju prema neposrednome zahtjev za izručenje stvari kao solidarni vjerovnici. Zajednički su posjed je onaj kod kojeg ni jedan od suposjednika ne izvršava suposjed samostalno, nego svaki samo u zajednici sa ostalima, dakle-kao da su svi oni zajedno jedan posjednik. Tipičan primjer neposrednog zajedničkog suposjeda stvari je suključarstvo, naime slučaj osoba koje su posjednici jedne blagajne tako da svaki od njih ima svoj ključ, a blagajna će se otvoriti jedino ako bude otključana sa svim ključevima. Posredan zajednički suposjed stvari postoji ako suposjednici imaju prema neposrednome zahtjev za izručenje stvari kao vjerovnici nedjeljive obveze.

Answer 6

Posjet prava je relativno trajno stanje u socijalnim odnosima u kojem neka osoba faktično izvršava sadržaj nekog prava sposobnog za posjedovanje. U nas je posjed prava razmjerno trajna faktična vlast posjednika jedne nekretnine kao povlasne, koja se sastoji u faktičnom izvršavanju sadržaja prava stvarne služnosti glede neke tuđe nekretnine kao poslužne.

Answer 7

Afirmativne stvarne služnosti su one koje se u korist jedne nekretnine kao povlasne izvršavaju na drugoj nekretnini kao poslužnoj, a što onaj čija je poslužna nekretnina trpi. Posjed afirmativne stvarne služnosti ima posjednik jedne nekretnine na tuđoj nekretnini, ako na potonjoj izvršava sadržaj neke afirmativne služnosti u korist svoje nekretnine i to ga izvršava kao svoje pravo služnosti, a osoba koja posjeduje tu drugu nekretninu to trpi. Negativne su one stvarne služnosti koje se ne izvršavaju na poslužnoj nekretnini, nego ih se izvršava time što onaj čija je poslužna nekretnina, u korist povlasne nekretnine propušta činiti na svoj nekretnini nešto što bi inače činio.

Answer 8

Prestane li posjed prava služnosti neposrednom posjedniku povlasne nekretnine, prestaju i svim posrednim posjednicima njihovi posredni posjedi tog prava.

Answer 9

Idealan posjed je naziv za od pravnog poretka priznatu privatnu iza svakog relevantnu vlast koju osoba ima u pogledu nekog predmeta, kao da je taj predmet njezin, a da se pritom ta njezina vlast ne sastoji u neposrednoj fizičkoj, efektivnoj vlasti na stvari, niti se na nju oslanja. Idealni posjed uopće nije posjed, budući da nema neposrednog tjelesnog, fizičkog, efektivnog držanje stvari u vlasti osobe, a to je bitna osobina svakog posjeda.

Answer 10

Nasljednički posjed je od pravnog poretka priznata privatna i za svakoga relevantna vlast koju ostaviteljev nasljednik ima glede svih ostaviteljevih posjeda. To je idealni posjed, dakle, posjed bez efektivne, faktične vlasti.

Answer 11

Nasljednički posjed nastaje ostaviteljem smrću, kao posljedica naslijedivosti posjeda, jer po suvremenom hrvatskom pravu posjed je naslijediv. Ostaviteljevom smrću stječe nasljedno pravo onaj tko je na to ovlašten temeljem u poruke ili zakona. On Time poslije ostavitelju nasljednikom, A ostavina postaje njegovo nasljedstvo. Ako je ostavitelj u trenutku svoje smrti imao ikakve posjede stvari ili prava, a redovito ih je imao, Oni su se našli u sastavu ostavine te su trenutku ostaviteljeve smrti prešli na ostaviteljevog nasljednika, postavši njegovi na temelju zakona, bez ikakvog posebnog akta stjecanja-ipso iure. Tako su svi ostaviteljevi posjedi stvari i prava prešli na njegovog nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u trenutku te smrti, i to onakvi kakvi su bili u času u tom času u stjecatelja. Ne prekidajući se ostaviteljevom smrću, svaki se ostaviteljev posjed nastavlja kod nasljednika: A. Na istom predmetu posjedovanja B. Na istom stupnju posjedovanja C. Sa istom objektivnom kvalitetom posjeda

Answer 12

Ako je ostavitelja naslijedilo nekoliko sunasljednika-svi su oni stekli nasljednički posjed svakog pojedinog od ostaviteljevih posjeda.

Answer 13

Nasljednički posjed nastaje i postoji samo zato da ostavitelja smrt ne bi izazvala prekid dotadašnjeg posjedovanja. Nasljednički bi se posjed trebao iz idealnog pretvoriti u faktički, efektivni posjed. To će se zbiti kada nasljednički posjednik počne izvršavati posjedovne čine na predmetu posjedovanja.

Answer 14

Ostaviteljev nasljednik je ovlašten odmah započeti i efektivno posjedovati ono što je posjedovao ostavitelj, ali pritom nije ovlašten dirati u ostale posjede iste stvari ili prava. Nasljednik neće postupiti samovlasno ako poduzme posjedovne čine, pod pretpostavkom A. Da je zaista ostaviteljem nasljednik B. Da poduzimanje posjedovnih čina mi je povjereno izvršitelju poruke ili skrbniku ostavine C. Da poduzimanjem posjedovnih čina ne zadire u tuđi posjed, odnosno suposjed. Ovo vrijedi i ako je ostavitelja naslijedilo i nekoliko su nasljednika-svi su oni onda postali suposjednici.

Answer 15

Nasljednički posjed uživa posjedovnu zaštitu kao da je ostavitelj još posjednik. Ako je ostavitelja naslijedilo nekoliko sunasljednika, pa su oni nasljednici suposjednici, tada svaki pojedini od njih ima pravo na zaštitu njihovog zajedničkog posjeda kao cjeline. Zaštitu bi mogao zahtijevati iako je ostali ne zahtijevaju. Treba, međutim, upozoriti da se pravo na posjedovnom zaštitu može u punom obujmu ostvarivati jedino prema 3. osobama. Postoji i pravo na zaštitu pojedinog suposjeda od samovlasnih smetanja drugog suposjednika, ali ga se putem suda može ostvarivati jedino u veoma ograničenom krugu slučajeva. Ako bi posjedovne čine netko počeo izvršavati kao da je on ostaviteljev nasljednik, odnosno kao da je jedini nasljednik ostavitelja, oni koji sebe smatraju ostaviteljevim nasljednicima mogli bi protiv te osobe staviti samo hereditatis petitio-nasljednički zahtjev-pa u petitornom postupku, pošto bude utvrđeno da nasljedno pravo pripada (i) njima, ishoditi da im posjed-suposjed-izruči onaj tko si ga je bio prisvojio svojatajući si nasljedno pravo koje mu nije pripadalo - ili nije pripadalo samo njemu. Dakle takvoj se osobi ne može s uspjehom staviti zahtjev zbog smetanja posjeda, nego jedino petitorni zahtjev u redovitom parničnom postupku. To je zato što je to spor o nasljednom pravu i pravu na nasljedstvo, a posredstvom toga i na nasljednički posjed.

Answer 16

Nasljednički posjed svojim trajanjem doprinosi vremenu posjedovanja potrebnom za stjecanje predmeta posjedovanja-stvari odnosno prava-putem dosjelosti.

Answer 17

Tabularni-knjižni posjed je činjenica da je u zemljišnu knjigu upisano pravo vlasništva neke nekretnine ili je upisano netko neko drugo knjižno pravo, kao pravo određene osobe. Ta činjenica nastaje upisom uglavnom knjigu, a prestaje brisanjem. Kao što posjednik ima faktičnu vlast na stvari i kada mu ne pripada pravo koje bi ga na to ovlašićvalo, tako je činjenica upisa u zemljišnu knjigu daje upisanoj osobi neku vlast u pogledu nekretnine, čak i kada joj ne pripada upisano pravo. Tabularni i posjed je idealan a ne faktični.

Answer 18

1. Činjenica uknjižbe odnosno predbilježbe u zemljišnu knjigu, glavnu knjigu, igra kod stjecanja prava vlasništva nekretnina i drugih prava u pogledu nekretnine ulogu sličnu onoj, koju igra predaja, tradicija, pokretnine kao način-modus-stjecanje prava. 2. Budući da zemljišne knjige, Izvadci, ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru, to činjenica da je u zemljišnu knjigu upisano neko pravo korist određene osobe, stvara presumpciju da joj zaista pripada to pravo. Ona ne mora dokazivati da je ona zaista pripada, nego je dovoljno da dokaže da je upisana kao nositelj toga prava. 3. Činjenica da je u zemljišnoj knjizi neka osoba upisana kao nositelj određenog knjižnog prava, ovlašćuje nju da s tim pravom knjižno raspolaže. Dok ne bude izbrisana, samo je ona ovlaštena dozvoljavati daljnje upise u zemljišnu knjigu. 4. Činjenica upisa u zemljišnu knjigu štiti upisanu osobu od onih koji bi inače mogli nekretninu ili pravo na njoj steći pozivajući se na načelo povjerenja u zemljišne knjige. Činjenica upisa-tabularni posjet-ne daje pravo na posjedovnu zaštitu, a u našem suvremenom pravnom poretku ne dovodi niti do tabularne dosjelosti. To znači da, koliko god dugo nevaljani upis trajao, on se time neće pretvoriti u pravu koje je upisano.

Answer 19

Kad se u ovršnom postupku prodaje nekretnina dužnika-ovršenika radi namirenja tražbina vjerovnika, tada osobi koja je nekretninu kupila u tom postupku na ovršnoj sudskoj javnoj dražbi ili neposrednom pogodbom, sud tu nekretninu rješenjem o dosudi isprva predaje u idealan posjed. Tek kada mu dužnik-ovršenik ili sudski ovršitelj nekretninu preda u zbiljski-faktični posjed, kupac je postao posjednik u pravom smislu.

Answer 20

Posjed je stečen ako i kada je činom stjecanja zaista glede stvari nastalo stanje koje ima sve osobine posjeda stvari, odnosno posjeda prava, bilo neposrednog bilo posrednog.

Answer 21

Čin stjecanja posjeda može biti 1. Tjelesni čin - Poduzet na stvari radi stjecanja posjeda 2. Očitovanje volje - pravni posao kojim se prenosi posjed 3. Jednostran - bit će to čin stjecanja posjeda, ako je poduzet sa stjecateljevom voljom da uspostavi svoju vlast. 4. Dvostrano - bit će to čin u kojem su Sjedinjene dvije volje-volja dosadašnjeg posjednika da svoju faktičnu vlast cijelu ili dio, prenese stjecatelju i volje stjecatelja da Time stekne faktičnu vlast koja mu se prenosi. Dovoljno je da je čin poduzet sa prirodnom voljom koja je u društvu relevantna, no to pravilo vrijedi samo kad se posjed stječe isključivo tjelesnim činom. To ne vrijedi kada je čin stjecanja posjeda očitovanje volje-pravni posao. Tada volja treba biti pravno kvalificirana, A očitovanje volje treba zadovoljavati pretpostavke za valjanost, kakve se inače traže za valjanost pravnih poslova.

Answer 22

Idealni posjed se redovito stječe bez vanjski vidljivog čina stjecanje-samom odlukom suda ili drugog tijela vlasti, odnosno ispunjenjem zakonskih pretpostavki. Na primjer, ostaviteljev nasljednik stječe nasljednički posjed samim time što je naslijedio ostavitelja.

Answer 23

Stjecatelj može posjet steći vlastitim činom stjecanja, ali i činom neke druge osobe koja je njegov zastupnik u poduzimanju čina stjecanja posjeda. Stjecatelj može posjet steći i činom osobe koje kao zastupnik dotadašnjeg posjednika predaje posjet stjecatelju.

Answer 24

Posjed je stečen izvorno ako je stjecatelj jednostranim činom uspostavio svoju faktičnu vlast glede neke stvari koja u tom času nije bila ni u čijem posjedu, ili ako je bila, uspostavio svoju vlast neovisno, štoviše-usprkos tuđem posjedu. Pravni subjekti su ovlašteni izvorno steći posjed samo onih stvari koje nisu ni u čijem posjedu, a sposobne su biti objekt posjedovanja.

Answer 25

Posjed je stečen izvedeno ako je na stjecatelja prešla faktična vlast, bilo 1. Dvostranim činom predaje kojim je u sporazumu sa dotadašnjim posjednikom prenesen njegov posjed na stjecatelja ili je iz njegova posjeda izveden daljnji stupanj posjeda za stjecatelja Bilo 2. Nasljeđivanjem dotadašnjeg posjednika Izvedeno stjecanje nije samovlasno stjecanje, niti se ikakvim jednostranim činom može za sebe izvesti posjed iz tuđeg posjeda. Za izvedeno stjecanje potrebno je da stjecatelj stekne posjed od osobe koja je posjednik, te da posjet stekne u skladu s njezinom boljom. Izvedenim stjecanjem posjeda neće se prekidati prednikova faktična vlast, nego će se nastavljati kroz stjecateljev posjed.

Answer 26

1. Čim uzeća stvari, 2. Čin oduzeća stvari Tko jednostranim činom uzeća ili oduzeća uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, izvorno je stekao posjed te stvari. Poduzimanje čina nije dovoljno da bi to bio čin stjecanja posjeda. Potrebno je da je čin koji je poduzet dade rezultat, naime da njime nastane razmjerno trajno stanje koje se u društvu tretira kao Vlast osobe na stvari.

Answer 27

Uzećem, uzimanjem, aprehenzijom, percepcijom, stvari u neposredan posjed, izvorno se stječe posjed stvari koje niko ne posjeduje. Pod uzećem se u prvom redu misli način uzimanja stvari rukom, no nije uvijek nužno da se stvar uzme doslovno rukom. Nužno je da je poduzet jednostrani čin uzimanja u posjed stvari koju nitko ne posjeduje, i da je taj čin dao rezultat-da je njime u pogledu stvari nastalo razmjerno trajno stanje kakvo se u društvu tretira kao vlast osobe glede stvari.

Answer 28

Oduzeće je jednostrani čin kojim netko izvorno stiče neposredan posjed stvari koju netko drugi već ima u svom posjedu. Time se uspostavlja stjecateljeva faktičnu vlast glede odnosne stvari, a oduzima faktična vlast dotadašnjeg posjednika. Čin oduzeća posjeda je, sa stjecateljeva stajališta čin stjecanja posjeda, ali sa stajališta dotadašnjeg posjednika je čin smetanja njegova posjeda.

Answer 29

To je čin samovlasnog oduzeća stvari kojim se oduzima dotadašnjim posjedniku stvari iz posjeda i uspostavlja vlastiti posjed na neki nedozvoljeni način, naime silom, potajno ili prevarom, ili zlouporabom povjerenja. Na primjer, dosadašnji pomoćnik u posjedovanju samovlasno prestane izvršavati tuđu i počne izvršavati svoju neposrednu, faktičnu vlast. Na primjer dotadašnji nesamostalni posjednik postupi protivno posjedujućem odnosu i time razori dotadašnju konstrukciju posjedovanja, isključivši posrednog posjednika, te počne stvar posjedovati samo za sebe. To su Slučajevi stjecanja zlouporabom povjerenja-precario modo. No, kako smo već kazali posjed može biti oduzeti silom, te potajno ili prijevarom-ko ga na takav način stekne stekao je posjed, ali taj posjed ima negativnu kvalitetu-to je neistiniti posjed.

Answer 30

Ono nije dozvoljeno. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjet, samovlasno je smetao njegov posjet, a samo vlast je zabranjeno. U sjeni kući je posjet samovlasno oduzet, pripada pravo na zaštitu posjeda. Stjecatelj ima samovlasno stečeni posjed stvari, ali mu taj njiegov posjed nije miran, jer onaj od koga je posjet samovlasno stečen ima pravo štititi svoj oduzeti posjed. Posluži li se tim pravom, pa uspostavi svoj faktičnu vlast glede stvari koje mu je bila oduzeta, uzet će se da smetani posjed nije bio ni prestao, nego je trajao cijelo vrijeme-načelo kontinuiteta posjeda. Međutim ako se smetani posjednik ne bi poslužio svojim pravo na zaštitu posjeda, unutar zato propisanih rokova, njegovo bi pravo na zaštitu Time prestalo. Od tog trenutka, posjet novog posjednika je miran. Tada onome koji je ostao bez posjeda stvari ne preostaje drugo nego da pokrene spor u pravu na posjed tzv petitorni spor.

Answer 31

Svako se oduzeće stvari zbiva jednostranim činom uzeća stvari kojim se uspostavlja stjecateljeva faktična vlast glede odnosne stvari, a oduzima faktična vlast dotadašnjeg posjednika. Iako se zbiva jednostranim činom, nije svako oduzeće stvari samovlasno. Ono to nije, ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. Oduzeće stvari bit će samovlasno kad god je poduzeto bez pravnog temelja, pa i kada oduzimatelj ima neko pravo na posjet te stvari, budući da pravo na posjed ne ovlašćuje nositelja na to da stvar oduzme drugome, nego jedino da putem suda ishodi neka se stvar drugome oduzme i potom da njemu. Oduzeće stvari bit će samovlasno i onda kada čin oduzimanja ili smetanje posjeda bude učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona. Posjedniku čije posjed oduzet, ali oduzet će nije bilo samovlasno-ne pripada pravo na zaštitu posjeda.

Answer 32

Ako je radio kao zastupnik neke druge osobe, tada je Time što je izvršio čin uzeća stvari u posjed stekao za sebe neposredan, a za zastupanog posredan posjed stvari. Da bi se to dogodilo nužno je da među njima postoji odnos kojim prva osoba prigodom stjecanja zastupa drugu.-Dakle osim čina uzeća stvari, potrebno je još da i među njima postoji odnos zastupanja. Taj odnos mora u prvom redu biti valjani odnos ugovornog ili zakonskog zastupanja koji već postoji u času kada je zastupnik stekao neposredan u posjet. Posredan posjed je moguće izvorno steći i budem poslovođe bez naloga, no zastupani nikada neće steći posredan posjed činjenicom da je poslovođa bez naloga stekao neposredan posjet, nego će biti potrebno i da zastupani odobri poslovođin čin. Ako mu uskrati odobrenje, on nije njegovim činom stekao posredni posjed stvari. Dade li odobrenje za to stjecanje posjeda, ono djeluje ex tunc.

Answer 33

Iznimka je u slučaju kada čin stjecanja poduzima osoba koja time ne izvršava nikakvu svoju, nego isključivo tuđu faktičnu vlast, dakle osoba koja poduzima čin stjecanja u svojstvu stjecateljevog pomoćnika u posjedovanju. Njezinim činom stječe neposredan posjed onaj čiju vlast ona izvršava, kao da je bio njezin, a ne njegov, čin uzeća posjeda.

Answer 34

Mjerodavno je ono što je za 3. osobe vidljivo, a ne ono što se događa u nemanifestiranoj volji subjekta. Zato bi u pravilu trebalo smatrati da je osoba koja je poduzela čin uzimanja stvari u posjed, tim činom tu stvar uzela za sebe, dakle u svoj neposredan posjed. Ako nije, trebat će to dokazati-bude li to sporno.

Answer 35

Predaja je dvostrani čini usmjeren na to da se u sporazumu sa dotadašnjim posjednikom posjed stvari prenese stjecatelju.

Answer 36

Posjed se činom predaje stječe izvedeno. Tako stečeni posjed vuče podrijetlo od dotadašnjih posjeda iste stvari, pa je stjecatelju sljednik-sukcesor u posjedovanju dotadašnjeg posjednika. Postoje dvije različite mogućnosti za izvedeno stjecanje posjeda: 1. Posjed je prenesen, dakle stjecatelj stječe prenošenjem prednikovog posjeda na njega kao sljednika u posjedovanju. 2. posjed prednika nije doslovno prenesen sljedniku, nego je osnovan - konstituiran izvođenjem iz prednikovog posjeda. Bilo translacijom ili konstituiranjem, posjed će biti stečen izvedeno ako ga primjerenim dvostranim činom predaje-tjelesnim činom ili očitovanjem volje-stjecatelj stekne od osobe koja je u tom času posjednik odnosne stvari.

Answer 37

Predaja posjeda je dvostrani čin koji ima dvije sastavnice. Jedna je čin dotadašnjeg posjednika-davanje, predavanje, predaja, izručenje, prijenos. Druga sastavnica predaje je čin stjecatelja-primanje. Obje zajedno tvore čin predaje-tradicije posjeda.

Answer 38

1. Dvostrani tjelesni čin, vanjski vidljiv, kojim se prenosi posjed stjecatelju i 2. Dvostrano očitovanje volje onoga tko prenosi posjed i stjecatelja, dakle njihov dvostrani pravni posao, usmjeren na prijenos posjeda stjecatelju. Pravilo je da se stvar prenosi neposredan posjed tjelesnom predajom stvari a u posredan očitovanjem volje.

Answer 39

Iako je predaja posjeda voljni čin dotadašnjeg posjednika i stjecatelja posjeda, ona se može zamijeniti odgovarajućim činom sudskog ovršitelja ukoliko je dosadašnji posjednik bio dužan predati stvar drugome,a to nije dobrovoljno uradio.

Answer 40

Predaja posjeda izvršena ako i kada je njezin cilj postignut, a to je onda kada stjecatelj dođe u položaj da može izvršavati faktičnu vlast na stvari i to kao pojedinačni sljednik dotadašnjeg posjednika u posjedovanju te stvari, jer je na njega prenesena prednikova faktična vlast.

Answer 41

Predaja stvari je dvostrani voljni čin kojim dosadašnji posjednik predaje i stjecatelj prima stvar u neposredan posjed, a izvršena je kada se stjecatelj voljom prenositelja nađe u položaju da može izvršavati faktičnu vlasti glede stvari.

Answer 42

Predajom stvari stjecatelju prenosi se neposredni posjed stvari dakle neposredna faktična vlast na stvari s predavatelja na stjecatelja. pravilo je da se neposredan posjed stvari ne može prenijeti drugačije nego predajom stvari stjecatelju.

Answer 43

Da bi se predajom stvari prenio neposredan posjed stvari potrebno je da bude izvršen dvostrani voljni čin davanja i primanja stvari radi prijenosa posjeda na njoj.

Answer 44

1. Moguće da dotadašnja faktična vlast dotadašnjeg posjednika predavatelja bude prenesena na stjecatelja čime predavatelj prestaje biti posjednikom stvari. 2. moguće je i da stvar bude predana i primljena u neposredan posjed stjecatelj, ali u njegov nesamostalan posjed, naime da predavatelj sebi ne pridrži posredan posjed iste stvari. 3. moguće je i da je stvar predana i primljena u neposredan posjed koji je takvog sadržaja da je stjecatelju prenesen samo suposjed te stvari a da je predavatelj stvari ostao u njezinom suposjedu. je li se dogodilo jedno drugo ili treće ovisit će o tome kakva je faktična vlast prenesena na stjecatelja predajom stvari njemu- samostalna ili nesamostalna vlast posjednika ili suposjednika. U tome bitnu ulogu igra sadržaj volje predavatelja i stjecatelja prigodom predaje stvari u stjecatelja u neposredan posjed jer predaja stvari u posjed je njihov voljni čin.

Answer 45

Prava predaja ili traditio vera je predaja iz ruke u ruku a zbiva se predajom stvari stjecatelju. kada je stvar koja se predaje pokretnina, tada je to doslovno uručenje stvari stjecatelju. kada je međutim stvar koja se prodaje nekretnina, tada se prava predaja zbiva dovođenjem stjecatelja na tu nekretninu, pokazivanje međa zemljišta i slično.

Answer 46

Uzimanje stvari uz dozvolu ima jednak učinak kao i predaja stvari stjecatelju iz ruke u ruku. davanje dozvole stjecatelju da uzme stvar u posjed sadržajno odgovara prodavateljevom pružanju ruke sa stvari koju želi predati u posjed. takva predaja stvari je vrlo česta u suvremenom životu. na taj se način, na primjer, stječe posjed stvari koju se kupuje u trgovini za samoposluživanjem ili iz automata. u svim tim slučajevima prenesen je neposredan posjed stvari stjecatelju, ali ne samim time što je on dobio dozvolu da uzme stvar, nego tek kada je izvršio svoj dio čina primopredaje - kada je na temelju te dozvole stvar uzeo, uspostavivši time glede nje svoju vlast na stvari.

Answer 47

riječ je o slučajevima u kojima stjecatelj posjeda ne prima stvar baš doslovno u ruke, nego mu je prenositelj preda tako što je stavi na mjesto koje je pod faktičnom vlašću primatelja. na primjer položi na moj stol, istovari u mom skladištu i slično u takvim slučajevima posjed stvari biva prenesen na stjecatelja čim prenositelj stvar stavi na mjesto koju je stjecatelj odredio u krugu svoje faktične vlasti, a ne tek kada stjecatelj tu stvar odande uzme. na primjer ako je pismo ubačeno u sandučić smatra se da ga je posjednik uzeo u posjed u trenutku kada je ono ubačeno u sandučić a ne kada ga je ovaj iz sandučića izvadio.

Answer 48

1. predaja iz ruke u ruku 2. uzimanje stvari uz dozvolu 3. dovođenje stvari u krug stjecateljeve faktične vlasti

Answer 49

To je dvostrani čin prenošenja posjeda neke stvari koji je učinjen kao predaja u neposredan posjed neke druge stvari, ako je ta druga stvar takva da je sredstvo posjedovanja one stvari koju se zapravo želi prenijeti u posjed stjecatelja. Predajom u neposredan posjed sredstva posjedovanja zbiva se dvostruka predaja posjeda stvari: jedna je predaja u posjed one stvari koje je sredstvo posjedovanja, a druga je prijenos posjeda one stvari koju se posjeduje posredovanjem tog sredstva. Da bi se predajom jedne stvari u neposredan posjed prenijelo posjed druge, potrebno je da je u tom aktu implicirana volja prenijeti posjed one druge stvari i da je stvar koju se predaje stjecatelju takva da je ona sredstvo posjedovanja one druge stvari koju se zapravo želi prenijeti stjecatelju u posjed. Prelaženje posjeda stvari na stjecatelja zbiva se u trenutku u kojem se stjecatelj nalazi u položaju da može izvršavati faktičnu vlast glede stvari koju mu je predavatelj želio predati. Primjer su vrijednosni papiri koji u pravnom prometu zamjenjuju robu za koju su izdani, jer u sebi utjelovljuju pravo zahtijevati od izdavatelja papira izručenje stvari koje su u tom papiru navedene. Tovarni list je sredstvo posrednog posjedovanja stvari predane na prevoz i navedene u tovarnom listu a skladišnica je sredstvo posrednog posjedovanja robe koja je predana na uskladištenje i navedena u skladišnici stoga je posjednik tovarnog lista posredni posjednik robe predane u posjed prijevozniku, a posjednik skladišnice posredni posjednik robe predane u posjed skladištaru.

Answer 50

Primjer je predaja vrijednosnih papira kao što su tovarni list i skladišnica, jer se njihovom predajom posjedniku prenosi posredan posjed stvari koje su ovi sredstvo posjedovanja.

Answer 51

Posjed stvari može se predati i posredstvom neke osobe - zastupnika kod predaje. ako se čin predaje posjeda izvrši putem zastupnika kod predaje tada se zapravo zbivaju i dva čina predaje: prvo predavatelj predaje stvar zastupniku a potom je zastupnik predaje stjecatelju. postavlja se pitanje je li stjecatelj stekao posjed time što je stvar predana zastupniku ili tek kada je zastupnik njemu predao? ako je zastupnik radio za račun onoga koji predaje stvar, tada će stjecatelj steći posjed stvari tek ako i kada primi stvari u posjed od prodavateljevog zastupnika. no ako je zastupnik radio za račun stjecatelja, stjecatelj je stekao posjed stvari već time što mu je stvar primio njegov zastupnik u posjet

Answer 52

Za prijevoznika se ne predmnijeva da je zastupnik primatelja. prijevoznik u pravilu radi za onoga koji stvar šalje a ne za onoga koji je prima. kada predavatelj i šalje stvar primatelju posredstvom osobe koja stvar prevozi, stjecatelj će u načelu steći posjed stvari tek ako i kada je primi od prevoznika jedino ako je predavatelj stvari predao prevozniku koji je pritom radio za račun stjecatelja stvar ona je predana stjecatelju u posjed samim time što je primio prevoznik.

Answer 53

Ulogu zastupnika kod predaje igrat će sudski ovršitelj. kad je posjednik bio dužan predati stvar stjecatelju ali to nije dovoljno uradio, stjecatelj može tu predaju ishoditi putem suda. stjecatelj koji ima ovršnu ispravu predložit će sud u ovrhu pa će sud udovoljivši tom predlogu donijeti rješenje o ovrsi i potom provesti ovrhu. u provođenju ovrhe predat će umjesto dotadašnjeg posjednika-ovršenika i na njegov račun sudski ovršitelj stvar ovršeniku-ovrhovoditelju u neposredan posjed, a na način određen normama ovršnog zakona. pokretninu koja je u neposrednom posjedu dotadašnjeg posjednika-ovršenika oduzet će i predati u neposredan posjed stjecatelju posjeda ovrhovoditelju. sudski ovršitelj će uzeti pa potom i predati stjecatelju posjeda-ovrhovoditelju u neposredan posjed i pokretninu koja nije u neposrednom nego u posrednom posjedu ovršenika tako da tu pokretninu neposredno posjeduje treća osoba ali jedino ako ta osoba je voljna tu pokretninu dobrovoljno izručiti točka nekretninu koja je u neposrednom posjedu dotadašnjih posjednika ovršenika predat će sudski ovršitelj u posjed ovrhovoditelja nakon što prethodno iz nje udalji osobe i ukloni pokretne stvari.

Answer 54

Predaja očitovanjem volje je čini prijenosa posjeda koji se zbiva bez tjelesne predaje stvari, suglasnim očitovanjem volje dotadašnjeg posjednika i stjecatelja da se posjed predaje stjecatelju. Za prijenos posjeda u ovom slučaju tjelesni aspekt tog čina nije potreban kada se stjecatelj već nalazi u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari. U takvim je situacijama moguće posjed prenijeti na stjecatelja pukim suglasnim očitovanje bolje dotadašnjeg posjednika i stjecatelja. Očitovanjem volje predaje se stjecatelju posredan posjet stvari, dok se neposredan posjed ne može steći pukim očitovanjem volje. To se zove stjecanje kratkom rukom. Važno je napomenuti da je njihov posjed dvostrani pravni posao, Pa od njih traži pravno kvalificirano volju. To je volja koja je očitovana slobodno, ozbiljno, određeno i razumljivo.

Answer 55

Prodaja posjeda ko je izvršena samim očitovanjem volje dijele prema 3. jedino ako su o njoj obaviješteni, ili inače znaju za nju.

Answer 56

Prodaja kratkom rukom je čin predaje neposrednog posjeda osobi koja se već nalazi u položaju da izvršava svoju vlast glede stvari, a sastoji se od očitovanja volje dotadašnjeg neposrednog posjednika i stjecatelja da prvi prenosi na drugoga svoj posjed. Tjelesna predaja u takvom slučaju nije potrebna, jer se stjecatelj već nalazi u položaju da izvršava akte faktične vlasti prema stvari, pa je dovoljno da interno, između njega i predavatelja posjeda dođe do prenošenje vlasti, a to se zbiva sukladnim očitovanje volje. Primjeri su: A. Kratkom rukom se prenosi samostalan posjet na stjecatelja koji je i do tada posjedovao tu stvar, ali kao njezin nesamostalni posjednik B. Posjed višeg stupnja se prenosi na stjecatelja koji je do tada stvar posjedovao na nižem stupnju C. Izvedeni posjed se prenosi onome koji je stvar do tada imao u svom izvorno stečenom posjedu D. Neposredan posjet se prenosi onome koji je do tada izvršavao prenositeljevu vlast na stvari, u ulozi njegovog pomoćnika u posjedovanju.

Answer 57

Prenošenje prava zahtijevati predaju stvari je čin prenošenja postojećeg posrednog posjeda na drugu osobu očitovanjem volje dotadašnjeg posrednog posjednika i stjecatelja kojim prvi prenosi na drugoga svoje pravo zahtijevati od posjedujućeg posjednika da taj preda stvar nakon što mu prestane ovlaštenje ili dužnost posjedovati je. Prenošenje prava zahtijevati predaju stvari obavlja se pravnim poslom. Prenošenje prava zahtijevati predaju stvari obavlja se i prisilno -Rješenjem suda donesenom u ovršnom postupku. Naime ako bi putem ovrhe trebalo Predati ovršitelju neku pokretninu koju ovršenik posjeduje posredno, a neposredno je posjeduje 3. osoba koja nije voljna tu stvar predati sudskom ovršitelju, tada ovrhovoditelj može budem suda ishoditi da se s dotadašnjeg posrednog posjednika-ovršenika na njega prenese pravo zahtijevati predaju stvari od te 3. osobe. Prijenos će se zbiti pravomoćnošću odluke ovršnog suda kojom je određen prijenos tog prava s dotadašnjeg posjednika-ovršenika na stjecatelja.

Answer 58

To je izvođenje iz prednikovog posjeda još jednog posjeda iste stvari za stjecatelja. Ono se zbiva tako što dotadašnji posjednik - predavatelj - zadržava stvar u svom posjedu, a za stjecatelja osniva pravo da mu dotadašnji posjednik preda stvar pošto prestane biti ovlašten ili obvezan posjedovati ju.

Answer 59

Primjer: slučaj u kojem onaj koji neposredno posjeduje svoju stvari, proda tu stvar kupcu, ugovorivši s njime da će stvar ostati kod prodavatelja da je čuva dok je kupac ne zatraži. Ako bi kupac darovao stvar trećoj osobni, ona sebi zadržao pravo plodouživanja, stvar bi dobila još jedan stupanj posjeda: neposredno bi je posjedovao prodavatelj, a posredno bi je i dalje posjedovao kupac, ali bi očitovanjem volje kojim bi stvar bila darovana trećemu, bilo sa toga trećega - daroprimca - osnovano pravo da mu darodavac — kupac - preda tu stvar čim bi mu prestalo pravo plodouživanja. Daroprimac bi , dakle, očitovanjem volje postao podredni, samostalni posjednik te stvari, dok bi dotadašnji posredni posjed kupca postao nesamostalan, a prodavatelj bi ostaoneposredni, nesamostalni posjednik te stvari, sve dok traje odnos u kojem on tu stvar čuva za kupca.

Answer 60

Constitutum possesorium je povezan s činom predaje stvari u neposredan posjet stjecatelja, ako je predavatelj predao stvar u neposredan i nesamostalan posjed stjecatelja, a za sebe je zadržao posredan posjed iste stvari. To se zbiva kada je predaja stvari stjecatelju u neposredan posjed čin kojim predavatelj posjeda ispunjava svoju obvezu predaje stvari u posjed stjecatelja, ako između njih postoji odnos u kojem će stjecatelj posjeda biti ovlašten ili obvezan stvar neko vreme posjedovati, a potom je vratiti. Tako je to naprimjer u odnosima posudbe, najma, zakupa, prijevoza, ostave, davanja u zalog i drugo. Isto tako može constitutum possesorium biti povezan i sa činom predaje stvari u posredan posjed stjecatelja. Bit će to, ako je predavši stvar u posredan posjed, predavatelj zadržao za sebe viši posredni posjed iste stvari. Vlasnik stvari koju je dao u zalog vjerovniku, posredan je posjednik te stvari. On može istu stvar dalje založiti drugom vjerovniku, pri čemu će svoj posredan posjed te stvari prenijeti tom drugom založnog vjerovnika u njegov posredan posjed. Učinit će to Cesijom svog prava da od prvog vjerovnika zahtjeva neka mu taj vrati stvar, odnosno ono što od nje ostane kao višak nakon vjerovnikom namirenja, kada mu prestane Založno pravo, a o tom novom davanju u zalog obavijestit će prvog vjerovnika te mu narediti da-nakon što mu prestane Založno pravo-nakon što bude ispunjena njegova, zalogom osigurana tražbina, preda zalog tom drugom založnom vjerovniku. Time će taj drugi založni vjerovnik postati posredni posjednik zaloga, ali nesamostalan, jer će vlasnik založene stvari-založni dužnik-postati višim, posrednim i samostalnim posjednikom te stvari. Postat će to zato što mu po samom zakonu pripada pravo Da mu, nakon što prestane biti vjerovnikom Založno pravo vrati bez odgađanja založenu stvar onaj kome je ta stvar bila dana u zalog.

Answer 61

Posredan posjet stvari može se steći i posredstvom zastupnika u stjecanju posjeda, točnije posredstvom one osobe koja prima stvar U posjed, a ujedno i u viši Posredan posjed one osobe koju se pri tome zastupa. Koincidirat će tada dva stjecanja Posjeda iste stvari: u nižem stupnju će zastupnik steći za sebe nesamostalan posjed stvari, a ujedno će zastupani-zahvaljujući svom odnosu zastupnikom-Steći posredan posjed iste stvari višeg stupnja posjedovanja. Zastupnikov će posjed te stvari biti posredujući posjed, njegovim će posredstvom posredno posjedovati zastupani.

Answer 62

Ako nitko nije postao nasljednikom, tada je umjesto njega postala ostaviteljem im sveopćem sljednikom općina ili grad, određena zakonom. Ako je ostavitelja naslijedila dvoje ili više sunasljednika, svi su oni time postali su posjednici svakog pojedinog posjeda kojeg ostavitelj ima u trenutku svoje smrti.

Answer 63

Glede posjeda prava vrijedi u načelu isto što i za posjed stvari. I posjed prava se kao i posjed stvari može steći 1. Jednostranim činom 2. Dvostranim činom 3. Nasljeđivanjem

Answer 64

Čin kojim se stječe Posjed prava je jednostran, ako je poduzet samovlasno, bez suglasnosti posjednika one nekretnine koja dobiva ulogu poslužne nekretnine. Jednostranim činom osniva se posjed prava za stjecatelja, dakle za njega nastaje posjed prava koji još nije postojao, i to ga on stječe izvorno.

Answer 65

Posjed nekog prava se osniva činom kojim se po prvi put faktično izvršilo sadržaj tog prava te time uspostavilo svoju faktičnu vlast, a za stjecanje neposredno poslije da prava taj čin trebao biti vanjski vidljiv. Budući da se u nas mogu posjedovati samo prava stvarnih služnosti, to kao čin osnivanja posjeda tih prava dolazi u obzir jedino čin faktičnog izvršavanja sadržaja nekog prava stvarne služnosti u korist jedne, a na teret druge nekretnine. Da bi neki čini imao značaj faktičnog izvršavanja prava stvarne služnosti, potrebno je da to bude čin posjednika jedne nekretnine kojim podvrgava tuđu nekretninu takvoj svoje faktični vlasti kakvu bi imao kao nositelj neke od Mogućih stvarnih službenosti na njoj.

Answer 66

1. Posjednik one nekretnine koja bi stjecajem posjeda prava dobila ulogu povlasne nekretnine faktično izvrši sadržaj nekog prava stvarne služnosti u korist svoje, a na teret tuđe nekretnine-naprimjer, preko tuđeg zemljišta pređe na svoje, kao što bi bio ovlašten prelaziti da ima pravo služnosti staze preko tog tuđeg zemljišta. 2. Toj stjecateljevoj faktičnoj vlasti se pokori posjednik te druge nekretnine. Kada posjednik jedne nekretnine po prvi put izvrši u pogledu nekretnine u tuđem posjedu čin osnivanja posjeda prava stvarne služnosti, osnovan je time stjecateljev posjed prava stvarne služnosti na toj nekretnini u tuđem posjedu kao poslužnoj, a u korist njegove nekretnine kao povlasne.

Answer 67

Posjed afirmativne stvarne služnosti osniva se jednostranim činom kojim neposredni posjednik neke određene nekretnine u korist svoje nekretnine samovlasno izvrši na nekretnini u tuđem posjedu kao svoje pravo nešto što posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpjeti, a to ipak otrpi. Otrpio je, ako je znao za taj postupak na nekretnine koju posjeduje, a ipak nije od tog smetanja zaštitio svoj posjed te nekretnine, bilo putem samopomoći bilo putem suda. Posjed negativne stvarne služnosti bit će osnovan jednostranim činom stjecanja, ako je neposredni posjednik neke određene nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio posjedniku druge nekretnine da na svojoj nekretnini čini nešto što bi taj inače mogao učiniti, pa je taj, zbog toga, to propustio učiniti. Posjed Afirmativne stvarne služnosti dvostranim činom stjecanja osniva se Time što će neposredni posjednik nekretnine koja bi trebala postati povlasna izvršiti u sporazumu s posjednikom nekretnine koja bi Time postala poslužna, na njoj u korist svoje nekretnine, kao svoje pravo, nešto što posjednik te druge nekretnine inače ne bi trebao trpjeti, ali ipak otrpi. Time je ostvaren posjed afirmativne stvarne služnosti dvostranim činom stjecanja. Posjed negativne stvarne služnosti dvostranim činom stjecanja osniva se time što će neposredni posjednik nekretnine koja time postaje poslužna, po sporazumu s posjednikom nekretnine koja time postaje povlasna, propustiti da na svojoj nekretnini učini nešto što bi inače mogao učiniti, kao da ima pravo na to njegovo propuštanje. Posjed će biti stečen time što je posjednik poslužne nekretnine izvršio čin propuštanja, dakle što nije učinio ono što je mogao učiniti.

Answer 68

Dvostrani čin stjecanja kojim se osniva posjed prava stvarne služnosti ima, kao i onaj jednostrani, dvije sastavnice: jedna je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti u korist jedne, a na teret druge nekretnine, a druga je pokoravanje posjednika te druge nekretnine stjecateljevoj faktičnoj vlasti. Razlika je u Tome što se osnivanje prava stvarne služnosti zbiva uz suglasnost posjednika nekretnine na čiji se teret osniva Služnost, pa ona dobiva ulogu poslužne nekretnine. Pokoravanje posjednika te nekretnine faktičnoj vlasti stjecatelja posjeda prava je dobrovoljno, nije jednostrano nametnuto pa je posjet prava stvarne služnosti stečen dvostranim činom-stečen izvedeno. Izveden je iz vlasti posjednika te nekretnine koja će uz njegovu suglasnost dobiti ulogu poslužne, jer će u određenom pogledu služiti povlasnoj nekretnini stjecatelja posjeda prava služnosti.

Answer 69

Posjed prava koji je dvostranim činom osnovan u korist nekretnine kao povlasne, stekao je neposredni posjednik povlasne nekretnine, pa on uz neposredan posjed nekretnine ima i neposredan posjed prava stvarne služnosti u korist te nekretnine. Postoji li već posredni posjednik povlasne nekretnine, tada su posredstvom njegovog stjecanja posjeda prava, ujedno i svi posredni posjednici te nekretnine stekli posredne posjede tog prava stvarne služnosti korist te nekretnine, pa ih imaju uz svoje posredne posjede povlasne nekretnine. Stekli su ih bez ikakvog vlastitog čina stjecanja, samim time što su posredni posjednici nekretnine u čiju korist je osnovano pravo stvarne služnosti.

Answer 70

Posjet prava koji je već osnovan u korist nekretnine kao povlasne, prijeći će zajedno s posjedom te nekretnine na stjecatelja, ako posjed povlasne nekretnine prijeđe na drugu osobu. Prijeći će na nju dvostranim činom kojim će posjed te nekretnine biti predan stjecatelju. Isto tako bude li dvostranim činom naknadno stečen posredni posjed povlasne nekretnine, sa stjecanjem tog posrednog posjeda, njegov stjecatelj stječe i sve posredne posjede prava stvarne služnosti koji već postoje u korist te nekretnine.

Answer 71

Posjeti nastaje činom stjecanja, a traje sve dok ne nastupi okolnost kojega prekida, okončava. Sljedeći to načelo, zakon je postavio pravilo da posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast na stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. To je zakonska Predmnijeva trajnosti posjeda-jednom posjednik i sada posjednik, presumira se. Tako je u slučaju kada je poznato da je neka osoba posjedovala neku stvar ili pravo nekom trenutku nije na njoj da dokazuje da je taj njezin posjed i dalje trajao, nego će onaj tko tvrdi da joj je prestao ili se prekinuo trebati dokazati da je nastupila okolnost zbog koje je posjed prestao.

Answer 72

Nije odlučno koliko je vremena proteklo od kada je posjednik zadnji put izvršio neki posjedovni čin, nego je odlučno - ako je nastupila neka smetnja izvršavanju posjednikove faktične vlasti, ili je posjednik propustio izvršavati svoju vlast-je li njegovo neizvršavanje vlasti bilo trajne naravi, ili nije. Posjed neke osobe ne prestaje činjenicom da joj ga je druga osoba oduzela. Poslužili se on svojim pravom na zaštitu posjeda, pa ponovno uspostavi svoj faktičnu vlast putem samopomoći, ili putem sudske zaštite-uzima se da mu posjed nije prestao, niti je bio prekinut. Posjed traje i nakon što je faktična vlast prenesena sa dosadašnjeg posjednika na drugu osobu, koja je posjed izvedeno stekla. Univerzalni sukcesor posjednika nastavlja njegov posjed, a i onaj na kojeg je prenesen samo neki pojedini posjed dotadašnjeg posjednika - singularni sukcesor- nastavlja taj posjed. Kontinuitet posjeda ne prestaje u takvim slučajevima, nego isti posjed nastavlja egzistirati kao posjed stjecatelja-slijednika u posjedovanju.

Answer 73

Objektivne značajke posjeda su zakonitost i istinitost, a posjed koji ih ima zakoniti posjed, odnosno istiniti posjed. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, a istinit je ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji nema značajku zakonitosti naziva se nezakoniti posjed, a posjed bez značajke istinitosti-neistinit posjed, viciozan posjed.

Answer 74

Subjektivna značajka posjeda je poštenje, pa posjed koji tu značajku ima je pošten posjed, savjestan posjed, dok onaj koji je nema-nepošten posjed. U pravilu je svaki posjed pošten-to se Predmnijeva, ali nije pošten: A. Posjed za koji je posjednik već u času stjecanja znao da mu ne pripada pravo na taj posjet, ili je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da mu to pravo pripada, niti je pošten B. Posjet za koji je posjednik naknadno saznao da mu ne pripada pravo na taj posjet. Posjet koji nije pošten, nepošten je.

Answer 75

Nazivamo ga zajedničkim nazivom publicijanski posjed ili uzukapioni posjed ili pak kvalificiran posjed. Publicijanski po nazivu tužbe kojom se takav posjednik može poslužiti kao da je vlasnik. Uzukapioni po Tome što si takav posjed može redovitom dosjelošću pretvoriti u pravo. Kvalificirani po činjenici da je takav posjet kvalificiran za spomenutu tužbu i za redovitu dosjelost.

Answer 76

Zakonit je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, a nezakonit je onaj koji uopće nema nikakav pravni temelj za to, ili mu temelj nije valjan. Pravni temelj može biti samo posjednikovo subjektivno pravo koje ga ovlašćuje da posjeduje, koje mu daje takozvano pravo na posjed-ovlast posjedovati, pravo posjedovanja. Za posjedovanje stvari ovlašćuje pravo vlasništva te stvari, ali brojna druga prava glede stvari-npr. Pravo produživanja, dobrovoljno Založno pravo na pokretnini, pravo zakupa, Pravo najma, pravo posudbe i drugo. Posjed bez pravnog temelja je nezakonit. Nezakonit je i posjed koji ima pravni temelj, ali je taj ništav. No, ako je glavni temelje posjeda bio samo poBojan, to neće štetiti njegovoj zakonitosti, dok mu ne bude taj temelj poništen-tek će poništenjem pobojnog pravnog temelja postat nezakonit onaj posjed koji je na njemu utemeljen-naprimjer posjed se temelji na pravu vlasništva, a pravo vlasništva na ugovoru koji je povoljan zbog povrede nečijeg prava prvokupa-posjed će biti zakonit, ako i dok ne bude taj posao poništen.

Answer 77

Istiniti posjed onaj koji nije stečenu na protupravan način, dakle-koji nije nastao ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Neistinit posjed je onaj koji je nastao nekim od nabrojanih protupravnih, samovlasnih čina. Silu dijelimo na fizičku silu i prijetnju-zastrašivanje-metus, koja je izjednačena s takvom fizičkom silom. Posjed je stečen silom ako je nasilnim činom tuđi posjed oduzet ili sužen. S fizičkom silom ponekad je izjednačena i nedopuštena prijetnja-Vis compulsiva, premda je ona poduzeta riječima, a ne činom. Prijetnja biva izjednačena sa fizičkom silom samo ako je bila toliko ozbiljna da je dala jednak rezultat kao da je bila primijenjena fizička sila. To je slučaj kada je nedopuštena prijetnja bila takva da je kod dotadašnjeg posjednika izazvala opravdani strah, zbog kojeg on nije spriječio stjecanje tuđeg posjeda na stvari koju je do tada posjedovao. Strah je opravdan kad god je iz okolnosti vidljivo da je ozbiljna opasnost prijetila životu, tijelu ili drugom značajnom dobru dotadašnjeg posjednika ili 3. osobe. Posjed stečen takvom prijetnjom je neistinit, ne samo kada je stjecatelj bio taj koji je prijetio, nego i kad je stekao posjed zbog prijetnje koju je 3. osoba uputila dotadašnjim posjedniku. Isto tako i fizička sila kojom se netko 3. poslužio da bi stjecatelj stekao posjed, čini stjecateljev posjet neistinitim, bez obzira na to što možda nije znao za nasilni akt 3. Posjed je stečen potajno-ako je stečen činom koji je poduzet tako da dotadašnji posjednik stvari ne sazna za njega. Posjed je stečen potajno ako je stečen krađom, i na bilo koji potajni način. S posjedom stečenim potajno izjednačen je i posjed koji je stečen prevarom, naime zlonamjernim dovođenjem u zabludu, ili održavanjem u zabludi. Pod stjecanjem posjeda zlouporabom povjerenja-na izmoljen način-misli se na sve one načine stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj već imao neku poziciju glede tuđe stvari, ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed, ili iz posjeda nižeg stupnja u posjed višeg stupnja.

Answer 78

Istinitost odnosno neistinitost posjeda prosuđuje se prema posjednikovim postupcima. Kada je posjednik pravna osoba, prema postupcima oni fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezinog posjeda. Ako je posjednik osoba koja ima zakonskog zastupnika-roditelja ili skrbnika-istinitost odnosno neistinitost njezina posjeda prosuđuje se prema postupanju njezina zastupnika.

Answer 79

Posjed je stečen na neki neistiniti način je samovlasno oduzet. Stoga neistinito stečeni posjet Isprva nije miran, nije se stabilizirao, jer posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo na zaštitu oduzetog posjeda-bilo putem suda, bilo putem samo pomoći. On ima pravo na uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja. Na temelju tog svog prava može posjednik čiji je posjed oduzet, poduzimati i čine defenzivne samopomoći-oduzeti stvari od neistinito posjednika-što će neistiniti posjednik morati trpjeti. Nitko nije dužan trpjeti tuđe samovlasne zahvate u svoj posjed, ali nije samovlastan onaj zahvat koji bi netko poduzeo na temelju svog prava na zaštitu oduzetog posjeda. To pravo na zaštitu, ne bude li iskorišteno, prestat će istekom zakonom određenog roka. Prestanak prava na zaštitu oduzetog posjeda održava se na neistinitom posjedu tako što ga se više ne može ukloniti sredstvima posjedovne zaštite-neistiniti se posjedu umirio-premda je i dalje neistinit, postao je to miran posjed. Nakon što je postao miran uživa i takav posjet posjedovnu zaštitu protiv svakoga, dakle ne samo od zahvata trećih osoba, nego i od zahvata osobe od koje je stečen viciozno. Istiniti posjed je miran već od trenutka kada je stečen. Istiniti posjednik ima odmah, od trenutka kada je posjed stekao, pravo štititi svoj posjed od svakoga.

Answer 80

Posjed je pošten ovisno o subjektivnom stavu posjednika o usklađenosti njegovog posjeda s pravom. Dakle, nepošten je posjednik koji je znao u vrijeme stjecanja da mu ne pripada pravo na posjed. Uvijek se predmnijeva da je posjed pošten, ali je ta predmnijeva oboriva. Značajku poštenja ili nepoštenja dobiva posjed u trenutku stjecanja. Nepošten je posjed ako prigodom stjecanja stjecatelj nije znao da mu ne pripada pravo na posjed, ali je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da mu pripada pravo na posjed. Naknadno će prestati biti pošten posjed onoga tko sazna da mu ne pripada pravo na posjed. Naknadna zla vjera šteti poštenju posjeda. Ipak, od njega se ne traži da preispituje svoje pravo na posjed, pa mu posjed pripada i ako je mogao saznati da mu ne pripada pravo na posjed, ali to nije učinio. Bude li posjedniku dostavljena tužba kojom druga osoba osporava njegovo pravo na posjed, a spor bude okončan pravomoćnom presudom da pravo na posjed ne pripada posjedniku-uzima se da je posjednikov posjed bio nepošten još od trenutka kada je primio tužbu. Poštenje odnosno nepoštenje posjednika koji je fizička osoba prosuđuje se po Tome što je znala odnosno mogla znati. A, ako je posjednik pravna osoba, njezino poštenje odnosno nepoštenje prosuđuje se prema poštenju, odnosno nepoštenju fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja posjeda.

Answer 81

Objektivne značajke-zakonitost i istinitost posjeda prate posjed kad taj sveopćim sljedništvom prelazi na sljednika. Sveopći sljednik stekao je sve onako kako je bilo kod prednika, uključujući i objektivne značajke posjeda koji je ovaj imao kao prednik. Zakonitost odnosno nezakonitosti istinitost odnosno neistinitost nastavljaju se i dalje u posjedu koji je prešao na sveopćeg sljednika. Objektivne značajke prednikovog posjeda ne žive i dalje u posjedu nakon što je taj prešao na pojedinačnog sljednika u posjedovanju, nego je sljednikov posjed zakonit odnosno nezakonit kao i istinit odnosno neistinit, ovisno o Tome na kakvom pravnom temelju i na koji način ga je slijednik stekao.

Answer 82

Poštenje je subjektivna značajka posjeda, koja nikada ne prelazi sa prednika na sljednika u posjedovanju. Kvaliteta poštenja odnosno nepoštenja koju je posjed imao kod prednika se iznova stvara kod stjecatelja, ovisno o njegovom vlastitom poštenju ili nepoštenju. Zbog toga, ako prednik u posjedovanju nije imao pošteni posjed, pa nije dosjedao, njegov će sljednik moći imati pošten posjed od trenutka svog stjecanja posjeda, pa će moći započeti dosijedati.

Answer 83

1. Predmnijeva poštenja 2. Predmnijeva samostalnosti 3. Predmnijeva vlasništva 4. Posebna predmnijeva posjednikovog vlasništva s ofenzivnim djelovanjem Predmnijeva samostalnosti i Predmnijeva vlasništva su nužni za ostvarivanje publicitetne funkcije posjeda.

Answer 84

Posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno. Ova se predmnijeva obara dokazivanjem činjenica iz kojih je vidljivo da je posjednik ipak znao da mu ne pripada pravo na posjed, odnosno da je imao dovoljno razloga posumnjati u svoje pravo na posjed.

Answer 85

Za svakog se posjednika Predmnijeva da samostalno posjeduje, dok se ne dokaže suprotno. Predmnijeva samostalnosti posjeda služi zaštiti povjerenja u pravnom prometu.

Answer 86

Predmnijeva se da je samostalni posjednik pokretne stvari-vlasnik te stvari. Svatko može u pravnom prometu valjano postupati uzdajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako. Predmnijeva djeluje u korist svakog samostalno posjednika pokretnine, dakle-ne samo onoga za koga se pouzdano zna da je samostalni posjednik, nego i u korist onoga za koga se to samo Predmnijeva. Predmnijeva da je onaj tko je samostalni posjednik pokretnine ujedno i vlasnik te pokretnine, ima obrambeno -defenzivno - djelovanje u korist osobe koja upravo posjeduje stvar-daje joj pogodniji položaj pred sudom, jer je oslobađa dužnosti da dokazuje svoje pravo. Za ofenzivno djelovanje pak, treba Predmnijeva vlasništva s ofenzivnim djelovanjem.

Answer 87

Predmnijeva vlasništva s ofenzivnim djelovanjem postoji na temelju zakona za takozvanog publicijanskog, uzukapionog, kvalificiranog posjednika stvari, naime za samostalnog posjednika stvari čiji je posjed zakonit i istinit i pošten, odnosno to je bio prije nego što je posjed stvari stekla druga osoba. Na ovu se predmnjevu mogu osloniti kod stavljanja svog vlasničkog zahtjeva: A. Bivši posjednik pokretne ali i nepokretne stvari, koja je sada u posjedu druge osobe, B. Aktualni posjednik pokretne stvari ili nekretine koji traži od druge osobe da prestane uznemiravati njegovo Predmnijevano pravo vlasništva. Predmnjevani vlasnik će moći u postupku pred sudom igrati ulogu vlasnika sve dok protivna strana ne dokaže za sebe da je ona vlasnik sporne stvari.

Answer 88

Postoje 3 glavne funkcije posjeda: 1. Akvizicijska funkcija 2. publicitetna funkcija 3. Kontinuitetna ili zaštitna funkcija

Answer 89

Posjedu je povjerena funkcija pretpostavke za stjecanja stvarnih prava, osobito na pokretninama. Akvizicijska funkcija je povjerena posjetu u prvom redu za slučajeve u kojima se stvarno pravo na pokretnini stječe na temelju pravnog posla dotadašnjeg nositelja stvarnog prava na toj pokretnini. Stjecanje stvarnih prava uređeno je po takozvanom tradicijskom načelu: Za stjecanje stvarnih prava je na temelju pravnog posla potreban valjani način stjecanja, a taj je predaja-tradicija posjeda. Stvarna se prava dakle, izvode iz prava dotadašnjeg nositelja, na specifičan način-predajom posjeda. Kod stjecanja stvarnih prava kojima nije temelji pravni posao, dakle onima koja se zbivaju na temelju zakona, odluke vlasti ili nasljeđivanjem-ne primjenjuje se tradicijsko načelo, jer je nemoguće učiniti stjecanje stvarnog prava ovisnim o predaji posjeda, ako stjecatelj stječe stvarno pravo izvođenjem iz prava prednika, nego ga stječe izvorno-originarno, kao što se to u pravilu zbiva kod stjecanja na temelju zakona. Ipak, pa i tad posjed ima Akvizicijsku funkciju-na primjer stjecanje vlasništva na ničijoj stvari počinje uzimanjem te stvari u posjed.

Answer 90

Posjeti obavlja funkciju davanja publiciteta pravima u pogledu stvari-stvarnim pravima, i drugim pravima koja svoje nositelje ovlašću na posjedovanje stvari. Posjed igra ulogu vanjske slike subjektivnog prava. Pravni poreci moraju riješiti konflikte koji bi natali u slučajevima kada ne postoji pravo koje je posjedom publicirano, i to ih moraju riješiti sa što manje štete za one koji su bez krivnje vjerovali da posjed daje sliku o subjektivnom pravu, pa su po Tome postupili. Zato suvremeni pravni poretci pružaju na različite načine zaštitu povjerenja u pravnom prometu, uključujući i to da uz posjed koji je samo privid prava vežu pravne učinke poput onih koji bi Proizlazili da odnosno pravo zaista postoji.

Answer 91

Na publicitetnoj se funkciji posjeda grade važni pravni učinci: 1. Moguće je steći pravo i od prividnog vlasnika, dakle od posjednika-nevlasnika. Za slučaj kada nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva tuđe stvari koju se dobilo u posjed, pa posjednik treba stvar vratiti njezinu vlasniku postoji 2. Zaštita poštenog posjednika koji vraća stvar vlasniku.

Answer 92

1. Zaštita posjeda od smetanja | 2. Mogućnost da se putem dosjelosti dugotrajan posjet pretvori u subjektivno stvarno pravo

Answer 93

Posjed se štiti od samovlasnog smetanja, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije, i bez obzira kakve je kakvoće. Samovlasnim smetanjem posjeda nastaje za posjednika specifično subjektivno pravo na posjedovnu zaštitu, koje on može ostvarivati putem samopomoći, ali i suda u posebnom sudskom parničnom postupku-postupku zbog smetanja posjeda. Naš se pravni poredak rukovodio teorijom mira, upotpunjenom teorijom kontinuiteta, određuje da je svaka samovlast zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Za slučaj da posjed ipak bude samovlasno smetan, priznaje se posjedniku pravo na posjedovnu zaštitu. Djelovanje posjedovne zaštite ograničeno je na zaštitu posjeda od samovlasnog smetanja. Ono ne utječe na pravo na posjed. Pravo na posjed može se utvrđivati i ostvarivati pred sudom, ili drugim nadležnim tijelom vlasti, neovisno o trajanju i ishodu postupka za zaštitu posjeda.

Answer 94

Štiti se svaki posjed stvari i prava koji je: 1. Faktičan 2. Posljednji 3. Miran

Answer 95

Posjedovnu zaštitu uživa faktični posjed stvari prava i to svaki postojeći stupanj tog posjedovanja. Idealni posjedni je faktičan, pa ne uživa posjedovnu zaštitu. Iznimka je nasljednički posjed. On je po svojoj naravi idealan, ali uživa posjedovnu zaštitu radi ostvarenja načela kontinuiteta posjeda. kada se štiti nasljednički posjet, štiti se posjet koji je ostavitelj imao trenutku svoje smrti.

Answer 96

Posljednji posjed je onaj koji je postojao u trenutku kada je izvršen čini smetanja. Zaštitu uživa bez obzira na to koliko je dugo do tada trajao.

Answer 97

U načelu svaki je posjed miran. Iznimka postoji jedino u pogledu posjeda koji je neistinit, ali iznimka je to ograničena domašaja. Neistinit posjet, naime, nije miran jedino u odnosu na određenu osobu i to samo kod kroz određeno vrijeme. Nije miran u odnosu na onu osobu od koje je pribavljen neki od nedozvoljenih načina-silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja. U odnosu na sve ostale osobe je i neistinit posjed miran, a u odnosu na onu osobu od koje je stečen na neki od nedozvoljenih načina-postat će miran čim prestane pravo da štiti svoj posjed.

Answer 98

Smetanjem posjeda samovlasnim činom za posjednika ima za posljedicu nastanka specifičnog prava na zaštitu posjeda.

Answer 99

Posjed je smetan ako je 1. oduzet 2. uznemiren Posjed je oduzet ako je potpuno prestala faktična vlast dotadašnjeg posjednika. Posjed je uznemiren-smetan u užem smislu-ako je posjednikova faktična vlast nekom pogledu ili u nekom dijelu ograničena tuđom faktičnom vlašću glede istog predmeta posjedovanja, ali nije sasvim isključena.

Answer 100

Pravo na zaštitu posjeda nastaje samo ako je posjet smetan: A. Nečijim činom smetanja koji svjesno isključuje ili ograničava postojeću posjednikovu vlast namećući svoju ili vlast neke druge osobe, i to samo ako je B. Taj čin smetanja samovlasan.

Answer 101

Čin smetanja posjeda je voljni čin neke osobe, kojim ona u pogledu predmeta tuđeg posjedovanja izvršava neku svoju ili tuđu faktičnu vlast, čime negira njegovu i nameće svoju faktičnu vlast. S jedne strane faktična vlast dotadašnjeg posjednika nestaje, ili se smanjuje, biva ograničena, a ujedno se, s druge strane, uspostavlja nova faktična vlast onoga koji je poduzeo čin smetanja ili se njegova već od ranije postojeća faktična vlast širi, odnosno oslobađa od ranijih ograničenja. Da bi neki čin bio čin smetanja nečeg posjeda potrebno je da se njime izvršava faktičnu vlast u pogledu predmeta tuđeg posjedovanja i da se to čini sa sviješću da se time zadire u tuđi posjed. Ovaj čin može biti učinjen činjenjem i nečinjenjem. Činom smetanja koji se sastoji od nečinjenja smeta tuđi posjed onaj tko ga od drugoga pribavi zlouporabom njegovog povjerenja. Na primjer, založni vjerovnik kojem je stvar povjerena, ne vraćanjem stvari nakon što je dužan vratiti ju, učinio je čin smetanja posjeda nečinjenjem.

Answer 102

Čin smetanja posjeda bit će poduzeti redovito kao neka radnja, ali je moguće i da bude učinjen riječima-prijetnjom. Riječima će biti poduzet čin smetanja samo ako su upotrebljene riječi koje sadrže prijetnju koja je takva da je izjednačena sa silom, a to će biti ako ta prijetnja izaziva kod posjednika opravdani strah, jer je iz okolnosti vidljivo da postoji ozbiljna opasnost po život, tijelo ili druga znatnija dobra.

Answer 103

Činjenjem i nečinjenjem Kao neka radnja, ili riječima-prijetnjom Osobno, ali i po zastupniku

Answer 104

Čin smetanja tuđeg posjeda je samovlastan, ako onaj tko je poduzeo taj čin 1. nije imao posjednikovo dopuštenje 2. niti je bio ovlašten neposredno zakonom ili odlukom koju je sud odnosno drugo tijelo vlasti donijelo na temelju zakona koji dopušta taj zahvat u tuđi posjed

Answer 105

Nije samovlastan čin kojim se doduše smeta nečiji posjet, ako je taj čin poduzeti uz dopuštenje posjednika čiji se posjet smeta. Nije samovlastan čin kojim se oduzima ili uznemirava veći posjed, ako zakon ovlašćuje na poduzimanje takvog čina. Nije samovlastan onaj čin kojim se oduzima ili uznemirava nečiji posjed, ako osobu koja poduzima taj čin na to ovlašćuje odluka za to nadležnog suda, odnosno drugog tijela javne vlasti, donesena na temelju zakona koji dopušta takav zahvat u tuđi posjed.

Answer 106

Samovlastan je čin oduzimanja posjeda ili njegovog uznemiravanja poduzet u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako je poduzet bez odobrenja u zakonu odnosno u odluci suda ili druge nadležne vlasti.

Answer 107

Pravo na zaštitu posjeda je specifično subjektivno pravo posjednika koje smetanjem njegovog posjeda za njega nastaje na temelju zakona, ovlašćujući ga da štiti svoj posjed od tog smetanja bilo putem samopomoći bilo putem suda. Posjednikovo pravo na zaštitu posjeda je njegovo subjektivno pravo građanskopravne, materijalnopravne naravi.

Answer 108

Pravo na zaštitu posjeda nastaje za posjednika samovlasnim smetanjem njegovog posjeda. Činom samovlasnog smetanja to pravo nastaje u pravilu za svakog posjednika, bez obzira na to imali on pravo na taj posjed ili ga nema, bez obzira na to koja je kakvoća njegovog posjeda i bez obzira na to koliko je dugo taj posjed trajao.

Answer 109

Pravo na zaštitu posjeda ovlašćuje posjednika čiji je posjed smetan u odnosu prema osobi koja ga je smetala u posjedu. Ono ga ovlašćuje da prisili osobu koja samovlasno njegov posjed uznemirava, da prestane s tim uznemiravanjem, a osobu koja mu je posjed samovlasno oduzela da mu ga vrati i tako uspostavi ranije posjedovno stanje.

Answer 110

Pravo na zaštitu posjeda može posjednik ostvariti putem suda, u posebnom postupku zbog smetanja posjeda, ili putem samopomoći.

Answer 111

Znači da ga neće biti moguće ostvarivati u slučajevima u kojima je posjed doduše smetan, ali bi ostvarivanje toga prava bilo protivno cilju zbog kojeg pravni poredak daje pravo na zaštitu.

Answer 112

Ostvarenjem prava na posjedovnu zaštitu, bilo putem samopomoći, bilo putem suda, posjednikov se posjed uspostavlja ponovno onakav kakav je bio prije samovlasnog smetanja. Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut, ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na posjedovnom zaštitu ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

Answer 113

Trajanje pravo na zaštitu posjeda je ograničeno. Ona nastaje činom smetanja, a traje do isteka roka određenog zakonom. U našem pravnom poretku taj rok ističe 30 dana od kada je posjednik saznao za smetanje i tko je posjet smetao, ali najkasnije kada istekne jedna godina od čina smetanja, bez obzira je li i kada je posjednik saznao za to smetanje. Ne bude li tijekom ovog roka prekinut, njegovim istekom prestaje pravo na zaštitu posjeda od odnosnog smetanja. Tijek roka se prekida kada - ranije posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno, silom ili milom ili - kada posjednik podnese sudu tužbu zbog smetanja posjeda.

Answer 114

Samo pomoću se može poslužiti posjednik i suposjednik čiji je posjed smetan ako i dok ima pravo na zaštitu posjeda. Umjesto njega može se samopomoću poslužiti njegov pomoćnik u posjedovanju, izvršavajući Time za posjednika njegovo pravo na samopomoć od samovlasnog smetanja posjeda. Akti samo pomoći koje poduzme pomoćnik u posjedovanju akti su posjednikove samopomoći.

Answer 115

1. posjedu prijeti neposredna opasnost-u tijeku je čin smetanja ili je posjed već oduzet 2. U postojećoj situaciji je samopomoć nužna jer bi sudska pomoć stigla prekasno 3. Pri uporabi samopomoći nije primijenjena sila veće jakosti nego što je primjerena okolnostima. –Ako se ima na izbor više mogućih čina samopomoći-treba izabrati onaj koji je najmanje štetan po drugu stranu. Samopomoć koja ispunjava sve ove 3 pretpostavke je dopuštena, pa onaj tko se poslužio dopuštenom samopomoći za zaštitu posjeda, ne odgovara zato kaznenopravno, niti odgovara za štetu koju je pritom pretrpjela osoba koja je smetala posjed. No, ako je posjednik ostvario svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kada nisu bile ispunjene sve pretpostavke za njezinu dopuštenost on je Time zaštitio svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio.

Answer 116

Defenzivna je obrana postojećeg posjeda, a Ofenzivna samopomoć je ponovno uspostavljanje već oduzetog posjeda. Naš pravni poredak dopušta pod jednakim pretpostavkama poduzimanje akata defenzivne i ofenzivne samopomoći. Samopomoći od samovlasnog uznemiravanja može jedino biti defenzivna, no samopomoć kod oduzetog posjeda jedino može biti Ofenzivna.

Answer 117

Ako bi se posjednik poslužio nekim činom samopomoći nakon isteka tih rokova, dakle nakon što više ne bi imao pravo na zaštitu posjeda-njegov bi čin bio samovlastan. Osobi koja je svojedobno njegova posjed bila pribavila silom, potajno ili prijevarom, odnosno zlouporabom povjerenja, posjed se umirio prema njemu - kada mu je preostalo prestalo pravo na zaštitu posjeda- To će biti čin smetanja njezina posjeda i njoj će tada pripadati pravo na zaštitu posjeda od njegova smetanja.

Answer 118

Postupak zbog smetanja posjeda ili postupak u parnicama zbog smetanja posjeda u je sumaran i hitan sudski postupak u kojem sud odlučuje o tome ima li posjednik pravo na zaštitu svog posjeda isključivo prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju a bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to je li smetanje posjeda možda bilo u nekakvom društvenog javnom ili sličnom interesu.

Answer 119

Predmet raspravljanja i odlučivanja u postupku zbog smetanja posjeda jest - je li tuženik smetao tužiteljev posjed, te - pripada li tužitelju pravo na zaštitu tog posjeda od tuženikovog čina smetanja, - i kako uspostaviti posjed kakav je bio prije smetanja te ga zaštiti za buduće.

Answer 120

Da nebi opterećivalo postupak, pa time smanjivala njegovu hitnost, zakonom je svedeno mogućnost raspravljanja samo na bitna pitanja. Dozvoljeno da se u tom postupku raspravljaju i dokazuju jedino činjenice koje se odnose na: A. Posljednje stanje posjeda B. Nastalo smetanje Isključeno je raspravljanje i odlučivanje o- - Pravu na posjed, uključujući pravo na poduzimanje posjedovnih čina - O pravnom temelju posjeda - O poštenju posjednika - O korisnosti čine smetanja sa stajališta kakvog društvenog javnog ili sličnog interesa - Te u zahtjevima za naknadu štete. Iznimno, smije se isticati i raspravljati o pravu na poduzimanje posjedovnih čina u vezi sa tuženikovim prigovorom da nije bio samovlastan njegov čin kojem je tužitelju oduzeo ili uznemirio posjed.

Answer 121

Beziznimno vrijedi načelo da se pravo na posjed može utvrđivati i ostvarivati u postupku pred sudom, ili drugim nadležnim tijelom vlasti, neovisno o trajanju i ishodu postupka za zaštitu posjeda. Činjenica da se vodi postupak zbog smetanja posjeda u je on završen pravomoćnom odlukom, ne predstavlja zapreku da se u redovnom sudskom postupku raspravlja i odlučuje o Tome tko ima pravo na posjed. Ako bi se u redovnom postupku pokazalo da pravo na posjed ne pripada posjedniku, nego onome tko je posjednika bio samovlasno smetao u posjetu, pa je podlegao u Postupku zbog smetanja posjeda-sud će u tom redovnom-petitornom postupku odlučiti da posjednik treba predati posjed Tome tko ima pravo da ga posjeduje. Na temelju te odluke, takozvane petitorne odluke, promijenit će se dosadašnje posjedovne stanje, ako je potrebno i prisilno-provođenjem ovrhe, ali ta promjena neće biti samovoljna. U tom je smislu zaštita koja se u postupku zbog smetanja posjeda pruža posjedniku-provizorna, jer ako je pitanje kome pripada pravo na posjed sporno, ono u tom postupku neće biti riješeno, nego će samo biti uspostavljena stanje kakvo je bilo prije smetanja, da bi se sporno pitanje potom rješavalo u redovitog postupku.

Answer 122

Za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno je legitimiran-materijalno pravno ovlašten 1. Posljednji, faktični i mirni posjednik stvari ili prava, čiji je posjed samovlasno smetan, kako neposredni, tako i u načelu i posredni posjednik bilo kojeg stupnja, te svaki suposjednik i 2. Nasljednik takvog posjednika.

Answer 123

Neposredni posjednik ima pravo na sudsku zaštitu od samovlasnog smetanja koje bi počinila bilo koja osoba, dakle i od samovlasnog smetanja koje bi počinilo njegov pomoćnik u posjedovanju kao i posredni posjednik. Zbog svog odnosa s neposrednim posjednikom, Posredni posjednik može od trećih osoba štititi svoj posjed jedino ako zaštiti posjed neposrednog posjednika. Zbog toga posredni posjednik može zahtijevati da treći vrati stvar, ali u neposredan posjed neposrednog posjednika. Jedino ako neposredni posjednik ne bi mogao, ili ne bi htio, ponovno preuzeti neposredan posjed koji mu je bio oduzet, posredan posjednik je ovlašten zahtijevati da mu se stvar preda u neposredan posjet. Posredni posjednik može štititi svoj posjed i od neposrednog, ali samo u onim slučajevima u kojima nije nužno raspravljati o njihovom međusobnom pravnom odnosu. O Tome se može raspravljati samo u redovitom postupku. Svaki suposjednik ima pravo na zaštitu svog posjeda od smetanja koje bi počinila koja 3. osoba. U slučaju smetanja koje bi učinio njegov suposjednik, suposjednik čije posjet smetan ima pravo na zaštitu svog posjeda. To biva u slučaju kada je posrijedi takvo smetanje da je on potpuno isključen iz dotadašnjeg posjeda, ili mu je bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti - ali i to samo ako tijekom odlučivanja o njihovom zahtjevu nije nužno raspravljati o pravnom odnosu među suposjednicima. Nasljednik ima pravo štititi ostaviteljev posjed od trenutka kada je prešao na njega, i dok još nije svoj nasljednički posjed pretvorio u faktički, dakle, dok je samo idealni posjednik. Nasljednik taj posjet smije štititi od samovlasnih zahvata trećih osoba, to pravo ima svaki nasljednik odnosno sunasljednik, osim ako je upravljanje objektom posjeda povjereno izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine-taj umjesto nasljednika ima pravo tražiti zaštitu posjeda, ali sam nasljednik bi jedino mogao potom zahtijevati da se ono što je oduzeto preda izvršitelju poruke, odnosno skrbniku ostavine. Nasljednik ne može svoj posjed štititi od samovlasnih zahvata sunasljednika jer bi bilo potrebno raspravljati o nasljednom pravu kao pravo na posjed, a to nije dopušteno. Posjednikov pomoćnik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje sudskog postupka zbog smetanja. On je posebnom zakonskom odredbom ovlašten umjesto posjednika poslužiti se samopomoći, ali nije aktivno legitimiran za zahtijevanje sudske zaštite umjesto posjednika.

Answer 124

Pasivno je legitimirana osoba koja je poduzela čin smetanja, uznemirivši ili oduzevši tuđi posjed. Onaj u čiju korist je druga osoba poduzela čin smetanja, pasivno je legitimiran već samim time što je čini smetanja išao u njegovu korist, a on se od toga nije ogradio. No, ta osoba, bude li tužena zbog smetanja posjeda, može imenovati onoga za koga je poduzela čin smetanja-po nalogu ili bez-pa bi taj mogao umjesto nje stupiti u parnicu. Čin smetanja posjeda može poduzeti 3. osoba, naime takva osoba koja se nalazi izvan strukture posjedovanja. Čim smetanja može poduzeti i osoba koja se nalazi unutar strukture posjedovanja: Pasivne legitimiran onaj koji je imao ulogu posjednikova pomoćnika u posjedovanju te ju je samovlasno pretvorio u svoj posjed, smetavši time dotadašnji posjednikov posjed. Nadalje, načelno je legitimiran suposjednik koji je smetao kojeg drugog suposjednika istog predmeta posjedovanja, kao i neposredni posjednik predmeta posjedovanja koji je smetao posrednoga a i posredni posjednik koji je smetao neposrednoga. Pasivno je legitimiran nasljednik na kojeg je s ostavitelja prešao posjed samovlasno oduzet dotadašnjim posjedniku, ako bi ostavitelj bio pasivno legitimiran, odnosno, umjesto nasljednika pasivno je legitimiran izvršitelj oporuke ili skrbnik ostavine.

Answer 125

Tužbeni zahtjev koji se upravlja radi zaštite posjeda putem suda u postupku zbog smetanja posjeda sastoji se od 3 elementa: 1. Od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljeva posjeda 2. da se tuženome naredi da uspostavi ranije posjedovno stanje 3. da se zabrani takvo i slično smetanje ubuduće. Sve to pod prijetnjom ovrhe, ne bude li tuženik to sam u određenom roku dobrovoljno izvršio. Uz tužbeni zahtjev, tužitelji može kao sporedno zahtijevati i da sud obaveže tuženika da tužitelju naknadi parnične troškove. Može i zahtijevati da u njegovu korist iskoristi neke specifične procesne mogućnosti za hitno rješavanje problema nastalih smeta njim posjeda: - Da odredi privremene mjere - Da odredi kratak paricijski rok - Da odredi da žalba neće odlagati ovršnost rješenja

Answer 126

Rok je preko preko si vani a ne zastarom-istekom toga ruka prestaje pravo posjednika ne zaštitu njegovog posjeda od tog smetanja. Posjednik prekida tijek tog preko zime u Grocka podizanjem tužbenog zahtjeva upravljanog na sudsku zaštitu posjeda.

Answer 127

Tuženik nipošto ne smije stavljati prigovore koji traže raspravljanje o pitanjima u kojima se u postupku zbog smetanja posjeda a ne smije raspravljati a to su: A. Pravo na posjeti, uključujući pravo na poduzimanje posjedovnih čina, B. pravni temelj posjeda C. poštenje posjednika i D. korisnost čina smetanja. Tuženik može stavljati tužitelju samo pregovore koji se odnose na to 1. imali tužitelj posjet kakav se štiti, 2. je li tuženik taj tužitelju posjet samovlasnim činom smetanja uznemirio odnosno oduzeo, 3. i nije li istekom prekluzivnih rokova tužitelju prestalo pravo na sudsku zaštitu i 4. nije li uspostavljanje prijašnjeg posjedovnog stanja faktično nemoguće ili nedopušteno.

Answer 128

ima karakter konačnog rješenja. Rješenje o smetanju posjeda sud donosi nakon provedene rasprave i dokaznog postupka, ali nema zapreke da ga donese zbog ogluhe, izostanka, ili na temelju priznanja tužbenog zahtjeva. 1. Utvrđivanje posjeda i čina smetanja 2. Naredba tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje-vrati tužitelju što mu je oduzeo, odnosno da prestane ono čime je tužitelju posjed uznemiravan 3. Zabrana takvog ili sličnog čina smetanja ubuduće - Sve pod prijetnjom ovrhe. Paricijski rok sud određuje prema okolnostima pojedinog slučaja, pa ga može odrediti u kraćem trajanju od inače propisanih 15 dana. Štoviše, može odrediti da rješenje treba izvršiti odmah. Budući da sud nastoji zaista brzo riješiti problem koji je nastao smetanjem posjeda, može odrediti i da žalba protiv rješenja nema suspenzivni značaj, pa da ne zadržava ovrhu.

Answer 129

Od redovnih pravnih lijekova dopuštena je samo žalba. Rok za podnošenje žalbe je 8 dana. Žalba je devolutivan pravni lijek-nju će uvijek rješavati viši sud. U pravilu je žalba suspenzivni pravni lijek, pa odlaže izvršenje rješenja no, sud je ovlašten oduzet oduzeti žalbi to svojstvo. To može odlučiti samo u slučajevima kada za to postoje važni razlozi.

Answer 130

Od izvanrednih pravnih lijekova u postupku zbog smetanja posjeda stoji strankama na raspolaganju mogućnost da zahtijevaju ponavljanje pravomoćno završenog postupka. Oni to mogu zahtjevati ali, u roku od svega 30 dana po pravomoćnosti rješenja, a i tada jedino u slučaju ako im je nezakonitim postupanjem uskraćena mogućnost da raspravljaju pred sudom, ili su povređena pravila u stranačkoj i parnično i sposobnosti ili o zastupanju stranaka.

Answer 131

Može ih odrediti radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete, i to kroz cijelo vrijeme dok teče postupak zbog smetanja posjeda. Što se tiče sadržaja takve mjere, sud može slijediti generalnu odredbu ovršnog zakona prema kojoj se može odrediti svaka mjera kojom se postiže takva svrha takvog osiguranja, te odrediti mjeru takvog sadržaja koji je primjeren svrsi zbog koje određuje tu mjeru u postupku zbog smetanja posjeda, ako tu svrhu ne bi mogao postići nekom od tipiziranih, zakonom navedenih privremenih mjera. Sudu zakon daje velike ovlasti kod određivanja privremenih mjera. Ako je to nužno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadile štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga potrebno to radi osiguranja pravnog reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Sud je ovlašten odrediti privremenu mjeru po službenoj dužnosti, pa čak i bez saslušanja tuženika. Odredit će je rješenjem procesne naravi, protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba, pa je moguće pobijati tek u eventualnoj žalbi na konačno rješenje. Rješenje o privremenoj mjeri je odmah ovršno, što omogućava da njome bude odmah postignuta svrha zbog koje je mjera određena. Privremena mjera može se donijeti na određeno vrijeme, pa će biti ukinuta kad Ono protekne, ne bude li njezino trajanje produženo. Privremena mjera će biti ukinuta i na zahtjev tuženika, ako su se okolnosti tako promijenile da ona više nije potrebna, a i u drugim slučajevima i na način propisan u ovršnom zakonu. Svakako će sud ukinuti privremenu mjeru, ako tužbeni zahtjev bude pravomoćno odbijen.

Answer 132

Sud u svom konačnom rješenju-rješenju o smetanju posjeda odmah određuje i paricijski rok, naime rok unutar kojeg bi tuženik trebao dobrovoljno učiniti ono što mi je sud naredio, dakle uspostaviti prijašnje posjedovno stanje. U pravilu paricijski rok počinje teći od pravomoćnosti rješenja. No, kako smo već kazali-sud može odrediti i da žalba protiv rješenja nema suspenzivni značaj, pa da ne zadržava ovrhu, u kojem će slučaju paricijski rok početi teći od dostave rješenja tuženiku.

Answer 133

Ovrha, naime prisilno izvršenje rješenja donesenog u postupku zbog smetanja posjeda, bit će neophodna ako tuženik ne postupi dobrovoljno prema ovršnom rješenju suda. Poseban procesni propis određuje rok za traženje ovrhe na temelju rješenja kojim se tuženiku po tužbi zbog smetanja posjeda nalaže izvršenje određene radnje. Taj rok je 30 dana, a počinje teći prvi dan nakon isteka paricijskog roka. Ako tužitelj nije zatražio ovrhu u tom roku, pokazao je time da zapravo nema interes kojim bi opravdao odlučivanje o sporu stranaka u tako sumarnom postupku. Stoga istekom tog roka tužitelj gubi pravo da traži ovršnu provedbu rješenja i ostaje mu samo put redovne parnice u petitornom zahtjevu.

Answer 134

Svaki put kada se smetanje posjeda ponovi, sud će – na temelju zabrane takvog ili sličnog smetanja-ishoditi novo rješenje ovrsi kojim će biti određena uspostava ranijeg posjedovnog stanja, a i zapriječeno novčanom kaznom za slučaj ponovnog smetanja. Posjednik međutim može staviti prijedlog, zahtijevati donošenje novog rješenja o ovrsi zbog ponovnog smetanja samo u roku od 30 dana od svog saznanja za ponovno smetanje posjeda, a najkasnije u roku od godine dana nakon ponovljenog smetanja. Sve to vrijedi samo u slučaju da se ponovno smetanje u biti ne razlikuje od onoga o kome je sud već pravomoćno odlučio i zabranio jednaka ili slična smetanja. Ako je novo smetanje u biti različito, makar to bilo smetanje istog objekta, pravomoćno rješenje kojim je sud odlučio o ranijem smetanju neće moći poslužiti kao izvršna isprava na temelju koje bi se moglo provoditi ovrhu u novom slučaj smetanja. Posjedniku čiji posjed je ponovno smetala ista osoba, ali ne jednako niti slično ranijem smetanju, ne preostaje drugo nego da za to u novoj parnici zatraži zaštitu-ako se ne zaštiti putem samo pomoći-pa potom, bude li potrebno, provodi novu ovrhu.

Answer 135

Ako je takve kakvoće da u svojoj biti nije protivan postojećim pravnim odnosima u pogledu predmeta posjedovanja, pošto je dugo trajao, može se pretvoriti posjed u stvarno pravo. To se u suvremenim pravnim porecima, pa tako i našem, zbiva putem dosjelosti.

Answer 136

Dosjelost je stjecanje stvarnih prava neprekidnim izvršavanjem njihova sadržaja tijekom zakonom određenog vremena. U užem smislu dosjelost je stjecanje prava vlasništva time što se stvar samostalno posjeduje tijekom zakonom određenog vremena. U širem smislu dosjelost nije samo stjecanje prava vlasništva, nego stjecanje i drugih stvarnih prava izvršavanjem njihovog sadržaja tijekom zakonom određenog vremena. Posjednik koji stječe dosjelošću naziva se dosjedatelj ili, uzukapijent.

Answer 137

1. Pravo vlasništva 2. prava stvarne služnosti Ostala ograničena stvarna prava u nas ne mogu se posjedovati, što isključuje mogućnost da ih se stječe dosjelošću. Dosjelost otvara drugi put stjecanja stvarnih prava, omogućujući da se oni posjedi stvari i prava koji u suštini nisu protupravni, nakon određenog vremena pretvore u subjektivna stvarna prava, pa da posjednici i pravno steknu stvari odnosno prava što su ih do tada samo posjedovali. Time se omogućava uklanjanje dugotrajnih diskrepancija pravnog i faktičnom stanja, koje su nastale kao posljedica neuspjelih pokušaja stjecanja. Traju li takvi posjedi dugo vremena u situaciji koja pruža dovoljno mogućnosti da ih se suzbije ako su zaista suprotni pravu, to je znak da oni u svojoj biti nisu protupravni, pa da ih pravni poredak može priznati kao nešto što je s njim u skladu, ako ispunjavaju zakonom određene pretpostavke. Dosjelost otvara i drugi put dokazivanja. Ako su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje putem dosjelosti, tada ona osoba koja bi trebala dokazati da je valjano stekla neku stvar li pravo, može izbjeći često mukotrpno, a ponekad i nemoguće dokazivanje upravo onih pravnih činjenica zbog kojih je svojevremeno zaista stekla. Bit će dovoljno da dokaže da bi-čak da joj stjecanje i nije valjano-ionako u međuvremenu odnosnu stvar ili pravo stekla putem dosjelosti. To znatno podiže stupanj pravne sigurnosti u društvenim odnosima u pogledu stvari.

Answer 138

Posjed je prestao ako i kada je dotadašnjem posjedniku trajno prestala posjednikova faktična vlast koja je bila sadržaj njegovog posjeda, točnije-ako i kada se zbio događaj kojim je ta faktična vlast prestala-u svijetu faktičnoga, a ne u svijetu pravnih normi.

Answer 139

Predmnijeva se da jednom stečeni posjed neprekidno traje, a tko tvrdi da je prestao-treba to dokazati, dokazavši da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao, dakle da se zbio onaj događaj kojim je trajno prestala posjednikova faktična vlast na stvari.

Answer 140

Prestanak je mogao biti dragovoljan ili ne dragovoljan, a sa stajališta društvenih odnosa faktične vlasti-apsolutan ili relativan. Ovisno o Tome kakav je bio događaj kojim je posjed prestao, je li bio takav da je njime posjet prešao s dotadašnjeg na novog posjednika, ili je posrijedi bio kakav drugi događaj kojim posjed prestaje-posjed je prestao relativno ili apsolutno. Apsolutno je prestao ako je, time što je prestao dotadašnjim posjedniku, uopće prestao postojati. Naprotiv, prestao je relativno, ako je doduše prestao dotadašnjem posjedniku, ali nije prestao postojati, nego je prešao na neku drugu osobu.

Answer 141

Posjed neminovno apsolutno prestaje, ako stvar koja je bila predmetom posjedovanja to trajno prestane biti, a to se događa kada stvar propadne, bude napuštena ili oduzeta dotadašnjim posjedniku. Time prestaje neposredan posjed te stvari, a ujedno i svi posredni posjedi te stvari.

Answer 142

Propašću stvari prestaje svaka vlast na njoj, dakle apsolutno prestaje posjed. Razlog nije odlučan. S propašću stvari izjednačen je gubitak stvari, ako je takav da bi ga se moglo nazvati definitivnim, naime, ako nema više izgleda da će se stvari opet naći-nema više nade da bi se na stvari mogla nastaviti dotadašnja faktična vlast.

Answer 143

Posjeti apsolutno prestaje, ako posjednik svojom voljom napusti stvar. Napuštanje stvari je voljni čin, suprotan činu uzimanja stvari u posjet. Samo je ono napuštanje stvari koje je učinio s voljom da se definitivno prestane tu stvar posjedovati-čin kojim apsolutno prestaje posjed stvari. Za napuštanje stvari dovoljna je prirodna volja. Ta volja može, ali ne mora biti očitovana izričito: često će biti očitovana znacima, a još češće konkludetnim radnjama.

Answer 144

Posjed stvari prestaje i kada je neka osoba posjedniku oduzela stvar, ako on nije ostvario zaštitu svog posjeda. Onaj tko je oduzeo stvar drugome, osnovao je svoj posjed-on nije nastavio dotadašnji posjed, nego je zbog njegovog stjecanja dotadašnji posjet prestao.

Answer 145

Posjed stvari je relativno prestao, ako je prestao biti posjed svog dotadašnjeg posjeda no traje i dalje kao posjed druge osobe, ali jedino-ako ta druga osoba pritom ne izvršava nikakvu vlast dotadašnjeg posjednika u pogledu te stvari. Posjed stvari relativno prestaje prijenosom posjeda s dotadašnjeg posjednika na stjecatelja koji se zbiva dvostranim činom predaje. Istim dvostranim činom predaje stjecatelj stječe, a dotadašnji posjednik gubi posjed stvari. Posjed stvari relativno prestaje i posjednikovom smrću. Smrću prestaju svi posjedi umrlog posjednika u tom smislu što time oni prestaju biti njegovi posjedi, ali nastavljaju svoje postojanje kao posjedi njegovog nasljednika. Tako svaki posjet prestaje biti njegov posjed i postaje nasljednikov posjeti, što se zbiva a da nije potrebno da itko učini ikakav čin za to. Tim što je neki posjed stvari prestao samo relativno, nisu prestali ostali posjedi glede te iste stvari. Relativni prestanak posjeda, neposredno ili posredno, ne utječe na posjede koji na drugim stupnjevima posjedovanja postoje glede stvari. Oni ostaju nepromijenjeni.

Answer 146

Posjed prava stvarne služnosti će neminovno apsolutno prestati ako i kada propadne poslužna nekretnina, naime ona na teret koje je postojao posjed prava stvarne služnosti.

Answer 147

Prestane li posjed povlasne nekretnine apsolutno, prestat će i svi posjedi prava u korist te nekretnine. Na onoga tko je nekretninu oduzeo iz posjeda, stekavši je jednostranim, samovlasnim činom oduzimanja izvorno za sebe, nikada ne prelaze posjedi prava stvarnih služnosti koji su postojali u njezinu korist. Oni neizbježno prestaju. Zato izvorno stjecanje posjeda povlasne nekretnine neminovno iza izaziva apsolutni prestanak svih posjeda prava koja su do tada postojala u korist tog dobra.

Answer 148

Posjed prava stvarne služnosti prestaje odreknućem, dakle očitovanjem volje dotadašnjeg posjednika prava stvarne služnosti da više neće izvršavati sadržaj odnosne stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini. Odricanje od posjeda prava je čin kojim posjednik očituje svoju volju. Samim neizvršavanjem sadržaja stvarnog prava stvarne služnosti ne prestaje posjed tog prava dok god ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi. Činjenica da se njime nije služio nipošto ne znači da on ne izvršava svoje faktičnu vlast, jer je u njegovoj vlasti i da se pravom služi i da se njime ne služi.

Answer 149

Posjed prava stvarne služnosti je faktična vlast posjednika jedne nekretnine – povlasne-glede druge nekretnine – poslužne-koja se sastoji u Tome da osoba koja posjeduje poslužnu nekretninu trpi ili propušta nešto glede svoje nekretnine kao da posjednik povlasne ima pravo na to njezino trpljenje odnosno propuštanje.

Answer 150

Posjed prava stvarne služnosti prestaje ako osoba koja posjeduje poslužnu nekretninu prestane činiti što što je tada činila, to jest prestane trpjeti to što je do tada trpila, odnosno prestane propuštati to što je do sada propuštala, a dotadašnji posjednik prava ne ostvari zaštitu svog posjeda prava od tog smetanja. Kada je posjednik poslužne nekretnine spriječio posjednika prava stvarne služnosti da izvrši ono što je sadržaj tog prava. Učini li to, oduzeo je posjed prava stvarne služnosti njezinom posjedniku, pa će taj posjed apsolutno prestati ako posjednik tog prava ne ostvari zaštitu svog posjeda prava-bilo putem samo pomoći bilo putem suda.

Answer 151

Posjed prava stvarne služnosti prestaje dotadašnjem posjedniku relativno, ako mu relativno prestane posjed povlasne nekretnine. Posjet prava stvarne služnosti neminovno prestaje dotadašnjim posjedniku zajedno s prestankom njegovog posjeda povlasne nekretnine, stoga-ako mu posjed povlasne nekretnine prestane relativno-isto tako relativno prestaju i svi posjedi prava stvarnih služnosti u korist te nekretnine. Sa stajališta osobe kojoj je predan posjed povlasne nekretnine to znači da zajedno s posjedom te nekretnine svoje postojanje ti posjedi nastavljaju kao njezini, također i posjedi prava stvarne služnosti u korist te nekretnine. Samim time što je posjet povlasne nekretnine predan drugoj osobi, prešli su na tu osobu i svi oni posjedi prava služnosti koji su u trenutku prodaje posjeda nekretnine postojali u korist te nekretnine. Tako se i nakon prelaženja posjeda povlasne nekretnine zadržava kontinuitet posjeda i te nekretnine i svih posjeda prava služnosti u njezinu korist. Posjed prava stvarne služnosti prestaje relativno i posjednikovom smrću. Svi ostaviteljevi posjedi prelaze zbog ostaviteljeve smrti u njezinom času na njegovog nasljednika, oni postaju nasljednikovi posjedi bez ikakvog čina stjecanja. To vrijedi za sve posjede.