Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

geografija > I. nastavna cjelina (prvi razred) > Flashcards

I. nastavna cjelina (prvi razred) Flashcards

(106 cards)

Start Studying
1
Q

Koja je geološka podjela razdoblja?

A

Geološka podjela je na eone, na ere, na periode i na epohe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

U kakvoj vrsti stijena se nalaze fosili i što su to fosili?

A

Nalaze se u sedimentnim stijenama i to su ostaci biljaka i životinja iz proteklih razdoblja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je to fosilizacija?

A

To je proces pretvorbe uginulog organizma u fosil.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je to petrifikacija?

A

To je okamenjivanje vrlo malih izmjena ljušture, kućice i oklopa koje su izlučile životinje i biljke kao sastavni dio svojih kostura.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Za što služe provodni fosili?

A

Provodni fosili se koriste pri određivanju starosti pojedinih slojeva sedimentnih stijena. Karakteristični su samo za kratka razdoblja pa je moguće odrediti relativnu starost stijena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako se određuje apsolutna starost stijena i kako se to naziva?

A

Određuje se određivanjem količine izotopa koji su nastali raspadom radioaktivnih elemenata i to se naziva radiometrijskim datiranjem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Na koja se 4 osnovna eona dijeli povijesni razvoj Zemlje?

A

Hadij, arhaik, proterozoik (supereon prekambrij) i fanerozoik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što označava eon Hadij?

A

Postojanje Zemljine kore u toj dalekoj prošlosti, hlađenje Zemljine površine i prvo zadržavanje vode na površini.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što označava arhaik, a što proterozoik?

A

ARHAIK- nastaje prva kontinentska kora, najstariji pronađeni fosili.
PROTEROZOIK- hladna klima, povećanje kisika u atmosferi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Na koje se ere dijeli fanerozoik i što ga obilježava?

A

Dijeli se na kenozoik, mezozoik i paleozoik, a obilježava ga biološka evolucija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Na koje se periode dijeli paleozoik?

A

Na perm, devon, silur, ordovicij, kambrij.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što označava kaledonska, a što hercinska orogoneza?

A

KALEDONSKA- nastanak gorskih područja (SZ dio Skandinavskog poluotoka, sjever Škotske i Irske.
HERCINSKA- gorja Središnjeg masiva, Njemačko- česško sredogorje, Sardinija i Korzika.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što označava prijelaz i paleozoika u mezozoik i na koje se periode dijeli mezozoik?

A

Označava najveće izumiranje biljnih i životinjskih vrsta. Dijeli se na kredu, juru i trijas.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što se događa tijekom perioda mezozoika i za vrijeme kojih perioda?

A

Flora i fauna se oporavljaju (TRIJAS), razdoblje dinosaura (JURA), prve ptice, gmazovi i sisavci (JURA), kritosjemenjače(KREDA).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Na koje se periode dijeli kenozoik i na koje epohe?

A

PERIODE- kvartar i tercijar

EPOHE- holocen, pleistocen, pliocen, miocen, oligocen, eocen i paleocen.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koje su karakteristike u kenozoiku?

A

Pojava mamuta i prvih ljudi (PALEOCEN), pojava jelena, svinja, konja i deva (EOCEN), travnjaci i biljojedi (MIOCEN), oblikovanje reljefa (PLEISTOCEN), utjecaj čovjeka na životinje i biljke (HOLOCEN).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koje su 2 vrste fosila?

A

Otisnuti i kosturi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako nastaje otisak fosila o stijenu i što je to kalcijfikacija?

A

Otisak nastaje procesom taloženja na nekakvu plohu kada dolazi do neke vrste pritiska. Kalcijfikacija je otiskivanje kalcija iz kostiju o stijenu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kako su fosili dospjeli u stijene?

A

Fosili su u stijene došli kada je u kostima mrtvih životinja došlo do MINERALIZACIJE. Ostaci su se organizma fosilizirali i kako je temperatura rasla zbližavanjem stijena, stvorio se pritisak i došlo je do zbijanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koje su 3 glavne metode određivanja straosti stijena i do koje je mjere metoda c- 14 precizna?

A

PALEONTOLOŠKA METODA, METODA C- 14 I PRINCIP HORIZONTALNE ORIJENTACIJE.
c- 14 je precizna jer njome možemo točno odrediti starost stijena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Od čega su izgrađene stijene Zemljine kore?

A

Od minerala.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je mineral, kako ga nalazimo u prirodi, zašto ih nazivamo kristali ili amorfnima, te kako nastaju kristali?

A

Mineral je kem. element koji gradi stijene i kojeg u prirodi nalazimo u čvrstom stanju. Kristali su minerali simetrične unutrašnje građe koji nastaju kristalizacijom, a amorfni minerali su nesimetrične građe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koje su fizičke osobine minerala i čime se mjeri tvrdoća minerala?

A

Tvrdoća, boja, sjaj, elastičnost, oblik i gustoća (6). Tvrdoća se mjeri Mohsovom ljestvicom od 1 do 10.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kako se dijele minerali po tvrdoći?

A

Dijele se na samorodne elemente (Au, Ag, S), silikate (Sl), karbonate, okside i hidrookside.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Što su to stijene, o čemu ovisi struktura stijene i kako se dijele stijene?
Stijene su nakupine minerala. Struktura stijene ovisi o mineralu od kojeg je građena. Dijelimo ih na sedimentne (taložne), matamorne (preobražene) i magmatske. (u zagradama hrv. nazivi)
26
Kako dijelimo magmatske stijene i prema čemu?
Dijelimo ih prema mjestu nastanka na intruzivne (dubinske), efuzivne (izljevne) i žične.
27
Kako nastaju intruzivne, a kako efuzivne stijene? Što je plovućac?
Intruzivne stijene nastaju u unutrašnjosti Zemlje hlađenjem magme pod velikim pritiskom dok efuzivne nastaju prilikom izbijanja magme u obliku lave ne Zemljinu površinu. Plovućac je stijena koja nastaje pri oslobađanju vodene pare i plinova iz lave.
28
Što je opsidijan?
Vulkansko staklo u koje se lava može lako stvrdnuti pri hlađenju.
29
Što su žične stijene i kako ih dijelimo s obzirom na SiO2?
Prijelazni oblik između intruzivnih i efuzivnih stijena koji nastaju u pukotinama. Dijele se na kisele, neutralne, bazične i ultrabazične.
30
Kako nastaju sedimentne stijene i kako ih dijelimo?
Nastaju taloženjem materijala drugih stijena na površini, taloženjem minerala iz prezasićenih vodenih otopina ili taloženjem ostataka uginulih organizama. Dijelimo ih na klastične, kemogene i biogene.
31
Koji su primjeri magmatskih stijena?
Andezit, bazalt, granit (građevinarstvo, arhitektura).
32
Kako nastaju klastične stijene i kako ih dijelimo?
Klastične stijene nastaju od odlomaka starih stijena zbog izloženosti mehaničkom trošenju. Dijelimo ih na vezane(pješčenjaci) i nevezane (pijesak).
33
Kako se dijele klastične stijene prema veličini fragmenata od kojih su izgrađene i gdje ih koristimo?
Na krupnozrnaste (kršje, šljunci), srednjezrnaste (pjesak, pješčenjak) i sitnozrnaste (mulj, prapor, glina). Koristimo ih u građevinarstvu, arhitekturi, za izgradnju prometnica, betona, cigli, stakla...
34
Kako nastaju kemogene sedimentne stijene?
Kristalizacijom iz prezasićenih otopina soli u vodi. Primjeri: kuhinjska sol, gips
35
Koje stijene spadaju pod biogene stijene i kako se djele?
Karbonatne stijene tj. vapnenac i dolomit, lapor. | Dijele se na fitogene i zoogene.
36
Kako nastaju metamorfne(preobražene) stijene?
Preobrazbom strukture i sastava starijih stijena pri visokoj temperaturi i tlaku.
37
Što je sloj i koje su karakteristike sloja?
Osnovni element litosfere. Debljina, gustoća, sastav.
38
S čime omeđen svaki sloj?
Omeđen je s dvije slojne plohe: topografska podina (stariji sloj) i topografska krovina (mlađi sloj).
39
Kako nastaju bore?
Bore nastaju savijanjem stijena pod utjecajem bočnog pritiska iz 2 suprotna pravca.
40
Koji su dijelovi bore?
antiklinala- izbočeni dio, sinklinala- udubljeni dio, tjeme i jezgra antiklinale, jezgra i dno sinklinale, osna ploha- prolazi kroz najzakrivljeniji dio bore dijeleći je na 2 krila.
41
Kako se dijele bore?
Bore se dijele prema odnosu OP i krila i prema odnosu OP i horizontalne ravnine.
42
Koje su vrste bora prema odnosu krila i OP, a koje prema odnosu OP i horizontalne ravnine?
1. izoklinalna, kutijasta, lepezasta, normalna bora | 2. kosa bora, polegla bora, utonula
43
Što su to rasjedi?
Rasjedi predstavljaju krte deformacije stijena koje nastaju zbog bočnog pritiska pod utjecajem gravitacije, ekstenzije ili kompresije.
44
Što je parakliza?
Parakliza je rasjedna ploha, os po kojoj se rasjedi kreću.
45
Koje su 3 vrste rasjeda?
Reversni, normalan i horizontalan.
46
Po čemu se razlikuju intruzivne i efuzivne tj. koje su im karakteristike?
Intruzivne stijene su gušće i teže, dok su efuzivne stijene lakše, imaju bore i nepravilne su.
47
Koji su primjeri efuzivnih stijena, a koji intruzivnih?
Efuzivnih- plovućac, opsidijan | Intruzivnih- andezit
48
Zašto je lava u nekim slučajevima kod erupcije različite boje?
Zato jer je različitog sastava.
49
Zašto su nam sedimentne stijene važne i što su to anoksični uvjeti?
Uz sedimentne stijene nalazimo često izvore nafte. Anoksični uvjeti kada organizmi u plitkim morima umiru pa tonu na dno gdje iz njih nastaje nafta.
50
Gdje se koriste vulkanske, a gdje sedimentne stijene?
vulkanske- građevina, kiparstvo | sedimentne- građevina, kiparstvo, staklo, umjetne plaže, nafta, izgradnja cesti (od šljunka)
51
Koji je primjer metamorfne stijene?
Mramor.
52
Što su to stijene škriljavci?
To su stijene do kojih dolazi kada dođe do snižavanja tališta minerala i onda dolazi do rekristalizacije.
53
Što se događa s krovinskim krilom i podinskim krilom kod normalnog rasjeda, a što kod reversnog?
Kod normlanog rasjeda krovinsko krilo ide prema gore dok se podinsko spušta uz paraklizu, a kod reversnog rasjeda obrnuto.
54
Što se događa s krilima kod horizontalnog rasjeda i koji je drugi naziv za taj rasjed?
Kod horizontalnog tj. TRANSKURENTNOG se lijevo i desno krilo kreću duž paraklize u suprotnim smjerovima.
55
Navedi primjer horizontalnog rasjeda u svijetu, a koji reversnoga (horstova)?
rasjed San Andreas- horizontalni | Medvednica, Moslavačka gora- reversni
56
Kako nazivamo grupe više rasjeda na nekom mjestu?
Nazivamo ih tektonske grabe, horstovi, ljuskave strukture i stepeničaste strukture.
57
Što su horstovi?
Horstovi su uzvisine koje su omeđene rasjedima.
58
Kako nastaje tektonska graba? Navedi primjere.
Nastaje spuštanjem krila između 2 ili više rasjeda. Doline rijeka Save i Rajne u Njemačkoj.
59
Što su ljuskave strukture, a što stepeničaste strukture?
Ljuskave strukture su sustav reversnih rasjeda, a stepeničaste strukture su sustav normalnih rasjeda.
60
Što je to navlaka?
Strukturne jedinice litosfere kada krovinske naslage leže preko podinskih. Nastaju kao posljedica tektonske kopresije.
61
Što su to tektonski pokreti?
Tektonski pokreti jest skupni naziv za sve pokrete i poremećaje u Zemljinoj unutrašnjosti koji su uzrokovani unutarnjim silama.
62
Koji su primjeri navlaka, što su okna, a što navlačci?
Alpe. Okna su oblik u kojem izbijaju navlake mjestimično, a navlačci su izolirani, manji dijelovi navlake.
63
Što su to epirogenski pokreti i reljef?
To su vertikalni pokreti koji se događaju u izuzetno dugom razdoblju.
64
Što je transgresija, a što regresija i posljedica čega su one?
Transgresija je izdizanje razine mora, a regresija je izdizanje kopna čime dolazi do povlačenja razine mora. One su posljedica epirogenskih pokreta.
65
Kako je podijeljena Zemljina unutrašnjost?
Podijeljena je na jezgru, plašt i koru.
66
Tko je Andrija Mohorovičić i što je on otkrio?
Otkrio je nešto što nazivamo Mohorovičićeva zona diskontinuiteta. Kada je istraživao potresne valove u blizini Zagreba u dolini rijeke Kupe otkrio je da Zemlja ima više slojeva i da kada se valovi šire kroz Zemljinu unutrašnjost da im se brzina pri prijelazu iz kore u plašt mijenja.
67
Što je jezgra?
Jezgra se dijeli na vanjsku i unutrašnju. Vanjska jezgra je tekuća, izgrađena od nikla i željeza i nalazi se na 2900 km dubine. Unutarnja jezgra je kruta na dubini od 5145 km i izgrađena je od nikla i željeza.
68
Što odvaja jezgru od plašta?
Gutenbergov diskontinuitet.
69
Što je plašt?
Plašt se dijeli na gornji i donji plašt. Gornji plašt se nalazi na dubini od 410 km i građen je od stijena bogatih željezom, temperatura tamo je 500- 900 stupnjeva. Donji plašt je na dobini od 660 km do 2900 km, građen je od stijena koje se sastoje od želejza i magnezija.
70
Što je to Zemljina kora?
Dijeli se na oceansku i kontinentsku. To je kruti površinski dio. Debljina joj je između 5- 90 km.
71
Što je kontinetska kora?
Kora granitnog sastava- SiAl. Debljine je 20- 90km i heterogena je.
72
Što je oceanska kora?
Oceanska kora je bazaltnog sastava- SiMa. Debljina jojj je 5- 10 km i homogena je.
73
Što je Pangea?
To je prakontinent kojeg su činili današnji kontinenti kada su bili povezani.
74
Nabroji par većih i par manjih litosfernih ploča.
Većih- afrička, tihooceanska, euroazijska, južnoamerička, sjevernoamerička Manjih- Kokos ploča, Scotia, Juan de Fuca, Arapska
75
Što je to globalna tektonika?
To je teorija koja nam govori da je Zemljina kora podijeljena na više jedinica- litosferne ploče i da između njih postoje 3 vrste interakcija.
76
Koje su 3 vrste interakcija između litosfernih ploča i kojim pokretima one nastaju?
Konzervativne granice- smicanjem, konstruktivne- odmicanjem i destruktivne- podvlačenjem.
77
Posljedica čega su vulkanski otoci i hrptovi?
Vulkanski otoci i hrptovi nastaju kao posljedica konstruktivnih granica.
78
Koji je drugi naziv za konstruktivne, koji za konzervativne, a koji za destruktivne granice?
konstruktivne- DIVERGENTNE konzervativne- TRANSFORMNE destruktivne- KONVERGENTNE
79
Što je to vulkanizam?
Vulkanizam su svi procesi izbacivanja krutog, tekućeg ili plinovitog materijala iz Zemljine unutrašnjosti.
80
Što je magma?
Magma je materijal koji kada izbija iz vulkana na površinu nazivamo lava.
81
Kako dijelimo reljefne oblike nastale hlađenjem magme prema nastanku?
Na intruzivne (dubinske) i efuzivne (izljevne).
82
Kako nastaju efuzivni oblici?
Nastaju izbijanjem magme na površinu kroz pukotine i kanale.
83
Što su to vulkanske erupcije i eksplozije?
To je prodor lave iz kratera i vulkanskih plinova iz dimnjaka.
84
Što je kaldera?
Prošireni krater koji nastaje kada se stvori pritisak nakupljenih plinova i para ispod stvrdnutog čepa dimnjaka i onda dolazi do eksplozije.
85
Prema čemu se dijele vulkani?
Dijele se prema mjestu izbijanja lave, aktivnosti, vrstama erupcije i obliku.
86
Kako dijelimo vulkane prema mjestu izbijanja lave?
Na podmorske i kopnene, a podmorski stvaraju ponekad vulkanske otoke.
87
Kako dijelimo vulkane prema aktivnosti?
Na ugasle, aktivne i uspavane (privremeno mirne).
88
Kako dijelimo vulkane prema vrstama erupcija?
Dijelimo ih na izljevne i eksplozivne.
89
Kako vulkane dijelimo prema obliku?
Na štitaste vulkane (imaju blagi nagib), cinder vulkane (niski su, nagib oko 35 stupnjeva) i stratovulkani (strmi nagib, piroklastični materijali).
90
Što su piroklastični materijali?
Materijali koje izbacuje vulkan, a sastoje se od lapila i vulkanskih bombi.
91
Koje su dobre, a koje loše strane vulkana? Koje su loše strane potresa?
Dobre strane su da se u blizini njih nalazi plodno tlo, dobri su za turizam, stvaraju stijene i gejzire. Loše strane su da su opasni, destrukcija, globalno zahladnjivanje mogu prouzročiti. Potresi- destrukcija.
92
Što je tsunami?
To je veliki val koji nastaje kao posljedica potresa.
93
Koji su sve podzemni oblici magme?
batolit (najdublje), lakolit (zaostajanje magme), sil (utiskivanje između slojeva), stup, žile (hlađenje magme u pukotinama)
94
Koje su prateće vulkanske pojave?
Fumarole (mjesta izbijanja plinova), termalni izvori (izvori vruće vode), gejziri (izvori iz kojih izbija vodena para u obliku vodoskoka).
95
Što su lahari?
Lahari su muljni tokovi koje čini vodom natopljen pepeo.
96
Što su piroklastični tokovi?
To su pregrijani plinovi koji se velikom brinom kreću niz padine.
97
Što su to potresi?
Iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla.
98
Što je hipocentar, a što epicentar?
HIPOCENTAR- centar u unutrašnjosti iz kojeg se u svim smjerovima šire potresni valovi EPICENTAR- mjesto na površini Zemlje gdje se potres najjače osjetio
99
Kako dijelimo potrese prema uzrocima?
Dijelimo ih na urušne, vulkanske i tektonske.
100
Kako nastaju urušni, kako vulkanski, a kako tektonski potresi?
URUŠNI- urušavanjem u većim podzemnim špiljama VULKANSKI- posljedica prodiranja magme iz unutrašnjosti TEKTONSKI- pomicanje tektonskih ploča
101
Kako dijelimo hipocentre?
Na plitke, srednje duboke i duboke.
102
Kako se naziva jačina potresa na površini Zemlje?
Intenzitet.
103
Što je Richterova magnituda i na temelju čega se ona izračunava?
To je jačina oslobođene energije u hipocentru koja se izračunava na temelju seizmograma- crtež seizmografa.
104
Što su seizmografi?
To su uređaju koji zapisuju vrijeme dolaska i amplitdu potresnih valova.
105
Koji potresni valovi su najsporiji i šire se samo površinom?
Površinski valovi (L).
106
Kako dijelimo potresne valove po brzini i načinu širenja?
Longitudinalne (primarne P) i transverzalne (sekundarne S).

geografija (4 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions