III. nastavna cjelina

Question 1

Koja su otvorena, a koja zatvorena mora?

Answer 1

Otvorena mora su: Barentsovo more, Norveško more, Arapsko more, Japansko more, Sjeverno more.
Zatvorena mora su: Bijelo more, Baltičko more i Azovsko more.

Question 2

Koja su obilježja Tihog oceana?

Answer 2

Tihi ocean je najveći površinom oko 46% svjetskog mora, Prosječna dubina je oko 4 300m, a maksimalna dubina je Marijanska brazda na nekih 11 000m. Poznat po vulkanskoj i seizmičkoj aktivnosti.

Question 3

Koja su obilježja Atlantskog oceana?

Answer 3

Površinom zauzima oko 21% svjetskog mora, prosječna dubina je oko 3 600m, najveća dubina je Portorikanska brazda na 8 600m. Gospodarski je vrlo bitan i prima velike količine sedimenata.

Question 4

Koja su obilježja Indijskog oceana?

Answer 4

Zauzima oko 19% svjetskih mora, prosječna dubina je oko 3800m, a najdublja točka je Javanska brazda na 7400m.

Question 5

Koja su obilježja Južnog oceana?

Answer 5

Zauzima oko 5% površine svjetskog mora, led s kontinenta smanjuje temperaturu mora i slanoću vode, zapadni vjetrovi pokreću veliku morsku struju.

Question 6

Koja su obilježja Arktičkog oceana?

Answer 6

Zauzima oko 4% površine svjetskih mora, prosječna dubina je oko 1000m.

Question 7

Koja su obilježja Sredozemnog mora?

Answer 7

Nastaje kao posljedica podvlačenja Afričke pod Euroazijsku ploču. Prosječna dubina je 1500m, a najveća oko 5200m u Egejskom moru. Prosječan salinitet je 38 promila zbog slabog dotoka oceanske vode, jakog isparavanje i malog dotoka slatke vode s kopna.

Question 8

Koja su obilježja Jadranskog mora?

Answer 8

Najdublji dio je 1233m i to je Južnojadranska kotlina. Jadransko more možemo podijeliti na 3 dijela s obzirom na dubinu. Plitki sjeverni dio, središnji dio s Jabučkom kotlinom i južni dio odijeljen Palagruškim pragom.

Question 9

Koja su svojstva mora?

Answer 9

Temperatura, slanoća, boja i prozirnost.

Question 10

Kako prikazujemo slanoću mora?

Answer 10

Prikazujemo ju kartama izohalina- linije koje povezuju istu površinsku slanoću mora.

Question 11

Kako nastaju morske struje i zašto su one važen?

Answer 11

Nastaju zbog vjetrova, ali i zbog razlike u temperaturi. Važne su jer miješaju morsku vodu i time ju čine čišćom i kvalitetnijom.

Question 12

Zašto nastaju morske mijene?

Answer 12

Nastaju zbog različite jakosti privlačne sile Mjeseca.

Question 13

Što je to litoralizacija?

Answer 13

Litoralizacija je okupljanje ljudi i gospodarstva na obalama mora.

Question 14

Koje su hladne, a koje tople morske struje?

Answer 14

hladne- Kanarska, Benguelska, Humboldtova

tople- Golfska

Question 15

Što je tsunami?

Answer 15

Tsunami je val kojeg je izazvao potres.

Question 16

Što je pelagijal?

Answer 16

To su sve zone koje nisu blizu dna ili obale.

Question 17

Što je bental?

Answer 17

Bental je životni prostor dna.

Question 18

Objašnjava količinu, pojavne oblike i raspodjelu voda na kopnu i u podzemlju.

Answer 18

Najveći dio zauzima slana voda u oceanima i morima (95%), ostatak je slatka voda koja se većinom nalazi na površini u ledenjacima i snijegu, dio se nalazi u permafrostu i podzemnim vodama, a najmanji dio u tekućicama i jezerima. Voda se pojavljuje u sva 3 agregatna stanja.

Question 19

Što je to hidrološki ciklus?

Answer 19

To je kružno- transportni proces s kojim je povezana sva voda na Zemlji.

Question 20

Koja je razlika između malog i velikog hidrološkog ciklusa?

Answer 20

Mali- kada padaline dospiju odmah u mora iz atmosfere
veliki- kada zračne struje prenose vlažan zrak nad kopno, gdje nastaju padaline koje dospijevaju u tekućice i tekućice se tada slijevaju u mora.

Question 21

Što je to protočni režim?

Answer 21

To je kretanje količine vode neke tekućice u njenom koritu.

Question 22

Što je to egzoreičko područje?

Answer 22

Egzoreičko područje je područje gdje voda koja padalinama dospije na Zemlju najveći dijelom otječe prema morima.

Question 23

Što je to endoreičko područje, navedi primjer.

Answer 23

Endoreičko područje je područje suprotno egzoreičkome, voda otječe prema unutrašnjim depresijama na kontinentima. Kaspijsko jezero u koje utječe rijeka Volga.

Question 24

Što je to areičko područje, navedi primjer.

Answer 24

Areičko područje je područje bez ikakvog otjecanja vode. Primjer su najsušnije pustinje.

Question 25

Što je to zona infiltracije?

Answer 25

To je zona u kojoj voda s tla ulazi u podzemlje.

Question 26

Što je to voda temeljnica?

Answer 26

Voda temeljnica voda u podzemlju koja u potpunosti ispunjava šupljine do nekog nivoa u podzemlju.

Question 27

Što je to vodno lice?

Answer 27

Vodno lice je površina vode temeljnice.

Question 28

Što je to pištalina?

Answer 28

Pištalina je mjesto na Zemljinoj površini gdje voda temeljnica izbija difuzno.

Question 29

Što je to mineralna, a što termalna voda?

Answer 29

Mineralna voda je voda koja ima više od 1g/l otopljenih tvari u sebi, a termalna voda je voda kojoj je temperatura više od 20 stupnjeva.

Question 30

Kako dijelimo jezera prema postanku? Navedi primjere.

Answer 30

Na tektonska (Viktorijino), erozijska, akumulacijska (Dubrava) i umjetna (Varaždinsko).

Question 31

Kako dijelimo tektonska jezera. Navedi primjere.

Answer 31

Dijelimo ih na kotlinska (Tanganjika) i reliktna (Kaspijsko, Aralsko).

Question 32

Kako se dijele akumulacijska i erozijska jezera? Navedi primjere.

Answer 32

Na ledenjačka (Ladoga), riječna (Prukljansko jezero na Krki) i krška (Plitvička jezera).

Question 33

Što je to depresija, a što kriptodepresija?

Answer 33

Depresija (Kaspijsko jezero) je kada je jezerima površina ispod razine mora, a kriptodepresija (Bajkalsko jezero) je kada je jezerima površina iznad razine mora, a dno ispod.

Question 34

Kako dijelimo jezera prema stalnosti?

Answer 34

Na stalna, sezonska i povremena.

Question 35

Kako dijelimo jezera prema organskoj produkciji?

Answer 35

Dijelimo ih na oligotrofna, eutrofna i distrofna.

Question 36

Kako nastaju močvare?

Answer 36

Močvare nastaju na nepropusnim područjima kada ima previše vlage i zaravnjenost sprječava otjecanje vode.

Question 37

Koja je ekološka važnost močvara?

Answer 37

Močvare su izvor bioraznolikosti, one prihranjuju tekućice i time smanjuju rizik od poplava, pretvaraju se u obradive površine.

Question 38

Zašto su močvare važne što se tiče bioraznolikosti?

Answer 38

Zato što je to stanište čak 40% biljnih i životinjskih vrsta.

Question 39

Koje su pozitivne, a koje negativne strane gradnje velikih akumulacija?

Answer 39

Pozitivno je dobivanje energije, smanjenje poplava, a negativno je smanjenje bioraznolikosti i prostora za život, smanjenje plovnosti i premještaj stanovništva.

Question 40

Koji su osnovni tipovi protočnih režima i objasni ih.

Answer 40

``` prema načinu opskrbe: KIŠNI- dobivaju vodu od kiše SNJEŽNI- dobivaju vodu od snijega LEDENJAČKI- dobivaju vodu otapanjem leda KOMBINIRANI ```

Question 41

Koji su dijelovi tekućica?

Answer 41

Izvor, korito, pad, dužina tekućice, vodostaj, protok, režim tekućice i ušće. (8)

Question 42

Koja je razlika između porječja i slijeva?

Answer 42

Porječje je područje u podzemlju ili na površini s kojeg tekućice otječu prema glavnoj rijeci. Slijev je kada više porječja otječu prema istom jezeru/moru.

Question 43

Što je to infiltracija?

Answer 43

Infiltracija je cjeđenje padalinske vode kroz pukotine u stijenama i izbijanje u obliku vrela ili vrulja. Postoji difuzna i koncentrirana infiltracija vode.

Question 44

Što su vrela?

Answer 44

Vrela su jaki izvori karakteristični za krško područje.

Question 45

Što su vrulje?

Answer 45

Vrulje su podmorski izvori koje nastaju zbog izdizanja razine mora.

Question 46

Što su estavele?

Answer 46

Estavele su povremeni izvori koji su izvori tijekom humidnih razdoblja, a ponori tijekom sušnih.

Question 47

Što je to tlo?

Answer 47

Tlo je rastresiti površinski sloj Zemljine kore sačinjen od mineralnih čestica, organske tvari, vode, zraka i organizama tla.

Question 48

Kako dijelimo tlo?

Answer 48

Na automorfna. hidromorfna, halomorfna i suakvalna.

Question 49

Koja su to amorfna tla?

Answer 49

Ona koja nastaju vlaženjem padalinama. Crnica, crvenica, lesivirano tlo.

Question 50

Koja su to hidromorfna tla?

Answer 50

Povremeno ili trajno prekomjerno vlaženje. Pseudoglej (oranice, vinogradi, zadržava vodu), močvarno glejno tlo (nedostatak zraka).

Question 51

Koja su to halomorfna tla?

Answer 51

Prekomjerno vlaženje podzemnim vodama koje su zaslanjene. U Slavoniji ih ima.

Question 52

Koja su to subakvalna tla?

Answer 52

Njihov postanak se odvija pod plitkim vodenim pokrivačem voda stajaćica.

Question 53

Objasni (erozija, salinifikacija, laterizacija).

Answer 53

EROZIJA- odvajanje i pomicanje gornjeg sloja tla djelovanjem vjetra ili tekuće vode. SALINIFIKACIJA- LATERIZACIJA- Laterizacija je proces ispiranja hranjivih tvari (humusa) iz tla uz povećan udio metala štetnih za biljke