Internet Flashcards

(34 cards)

1
Q

Šta je internet i kakav je?

A

Internet je sustav koji međusobno povezuje računale mreže ,globalan je i javno dostupan.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Šta se dešava poslije drugog svjetskog rata i šta je bio rezultat tog projekta?

A

Nakon 2 svjetskog rata pod pokroviteljstvom ministarstva odbrane pokrenut je istraživački projekt ARPANET,koji je rezultirao računalnu mrežu ARPANET koja je sposobna funkcionirati i u slučaju da je neki njen dio uništen(1969.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Gdje je korišten ?

A

U početku korišten je u 4. Sveučilišta u SAD-u.(Utah ,Stanford,UCLA,UCSB)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kad i kako se dijeli internet?

A

80-tih ARPANET se dijeli na vojnu i civilnu mrežu,a iz civilnog dijela se razvija internet.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Šta se sve dešava 90-tih?

A

1990-ARPANET prestaje postojati ali i razvija se komercijalizacija interneta.Sredinom 90tih internet je korišten na više milijuna računala.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koliko je stanovništva bilo ukupno a koliko ih je koristilo internet 2008.?

A

6,6 milijardi stanovnika i 1,5 milijardi korisnika interneta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako je moguća razmjena internetom

A

Razmjena internetom je moguća uz dogovor o obliku podataka koji se prenosi između čvorova i načinu adresiranja/označavanja čvorova.Taj dogovor se naziva protokol.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Šta je IP protokol?

A

IP protokol je skup protokola za razmjenu podataka internetom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koliko adresa može pridijeliti trenutna inačica a koliko nova

A

Trenutna omgucava 4 milijarde adresa čvorovima mreže a nova 3.4*10^38

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako se dijele Podatci u IP protokolu

A

Svaki podatak se dijeli na manje dijelove ,pakete koji putuju najpogodnijim putem do odredišta gdje se sastavljaju u izvorni podatak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Šta treba biti određeno da bi paketi stigli tamo gdje su upućeni

A

Svaki paket treba biti jednoznačno određen ,svakom čvoru se dodjeljuje jedinstvena IP adresa koja je 32 biti binarni broj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako se može podijeliti IP adresa

A

Može se podijeliti u 4 osmobitna binarna broja,a potom je svaki pretvoren u dekatski broj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako se olakšava pamćenje adresa?

A

Uvode se simbolične adrese koje su razumljive i lakše za pamćenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Od čega se sastoji simbolička adresa

A

Od bilo kojih riječi odvojenih točkama ,obično 2-3 riječi čija značenja nisu strogo propisana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kako se mogu protumačiti dijelovi adrese

A

Www.- ime računala
Google-domena,tvrtka
.ba-glavna domena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Glavna domena (šta označava i kako je prikazana

A

Može označavati zemljopisnu pripadnost i prikazana je dvoslovnom oznakom države,a može označavati i djelatnost

17
Q

Primjeri i objašnjenja domene

A

.ba-BiH ,hr.Hrvatska,.uk -Ujedinjeno kraljevstvo ali i .com , .edu , .gov , .net

18
Q

O čemu govori domena

A

Domena govori o organizaciji ili tvrtki unutar glavne domene

19
Q

Šta označava prva riječ u adresi i po čemu se uobičajeno dodjeljuje ime

A

Prva riječ u adresi može označavati ime računara koje je smješteno unutar domene .Racunaru se obično dodjeljuje ime koje korisnika podsjeća na uslugu koju računalo pruža

20
Q

Kakve adrese razumije sustav interneta i zašto postoje simboličke adresa

A

Sustav Interneta razumije samo brojčane adrese u binarnom obliku. Simbolički adrese postoje samo da bi ljudima olakšale pamćenje i zapisivanje adresa. Prije početka bilo kakve komunikacije potrebno je simbolički adrese pretvoriti u brojčane

21
Q

Ko pretvara adrese iz simboličnog u brojčani oblik

A

Adrese simboličkog oblika u Brojčani pretvaraju DSN poslužitelji.To su računala na internetu čiji je zadatak pretvorba adresa brojčanog oblika u simbolički

22
Q

Princip rada dsn

A

Korisničko računalo šalje DSN poslužitelju simboličku adresu.DNS računalo vraća korisniku brojčanu adresu i tek tada može početi razmjena podataka

23
Q

Kakvu IP adresu može imati čvor

A

Čvor može imati stalnu IP adresu koja je uvijek ista i privremenu koja se pri svakom spajanju na internet mijenja

24
Q

Kada računalo dobija privremenu IP adresu i kakva ona može biti i šta se desi kada se računalo odspoji od interneta

A

Računalo svoju privremenu IP adresu dobija u trenutku spajanja na internet.Ta adresa može biti pri svakom spajanju drugačija (naziva se dinamička adresa).Kada se računalo odspoji s interneta,IP adresa je na raspolaganju sljedećem računalu koje se spaja na internet

25
Koji je temeljni problem svake mreže i kako možemo učiniti da bude manje
Temeljni problem svake mreže ,pa tako i interneta je zagušenje prijenosnih kanala pri povećanom prometu (s gledišta korisnika kao usporena razmjena podataka).Da bi zagušenje interneta bilo što manje potrebno je smanjiti količinu podataka koji putuju mrežom
26
Koje je bitno obilježje mreže korisnik/poslužitelj
Bitno obilježje mreže korisnik/poslužitelj jeste podjela i specijalizacija posla između dviju strana
27
Šta je korisnik-poslužitelj mreža
Računalna mreža koja dijeli obradu podataka između : računala korisnika i poslužitelja naziva se korisnik-poslužitelj mreža .
28
Šta je računalo korisnik | I šta omogućava korisniku mreže
Računalo korisnik je računalo na kome radi korisnik mreže .Korisniku mreže omogucava pristup računalu poslužitelju
29
Šta je računalo poslužitelj i šta se na njemu radi
Računalo poslužitelj je redovito udaljeno računalo koje korisnik mreže fizički ne vidi.Na njemu se pohranjuju Podatci i nalaze programi za pružanje različitih usluga
30
Koji je zadatak računala poslužitelja
Zadatak računala poslužitelja je dati na uporabu usluge, podatke i uređaje ostalim računalima na mreži
31
Od čega je sastavljen internet i šta može korisnik dobaviti sa svog računala
Internet je sastavljen od milijuna poslužitelja.Korisnik sa svoga računara može dobaviti podatke s mnogih poslužitelja koji se nalaze diljem svijeta
32
Šta su davatelji internet usluge i šta oni posjeduju
Organizacije koje korisniku omogućuju pristup internetu zovu se davatelji internet usluge.Davatelji internet usluge posjeduju poslužitelje koji su stalnom vezom spojeni na internet.
33
Naplata
Većina ISP naplaćuje uslugu povezivanja s internetom.Taj trošak ne treba miješati s uporabom interneta koja je besplatna
34
Usluge interneta
Web (www),elektronička pošta,web pošta,brbljaonica i internet forum ,ali i prijenos podataka na daljinu, telekonferencija i videokonferencija , internetska telefonija i blok. Stalno se uvode nove usluge i unaprijeđuju postojeće