Inventure u šumama parcijala prethodni rokovi teorija i zadaci

Question 1

1. Definiši inventuru šuma kao naučnu disciplinu?

Answer 1

1. Podrazumjeva dobijanje i vrednovanje šumarski relevantnih informacija o šumskom fondu, njegovom prostornom rasporedu, strukturnim karakteristikama, vremenskom razvoju i iskorištenosti.

Question 2

2. Osnivačem inventure šuma kao naučne oblasti, što mu je priznato i na međunarodnoj razini, smatra se?

Answer 2

2. Lotsch

Question 3

3. Navedi i pojasni osnovne razlike između sastojinske inventure i inventure šuma većih teritorijalnih jedinica?

Answer 3

3. Sastojinska inventura s ekoristi za potrebe uređivanja šuma i pomoću nje se dobijaju pouzdane informacije za relativno male, homogene i međusobno povezane šumske površine (sastojine, gazdinske klase, ŠGP). Dobijeni rezultati se koriste za izradu kratkoročnih i srednjeročnih planova gazdovanja na nivou jednog ŠGP (ŠGO, elaborati, godišnji planovi).

Inventura većih teritorijalnih jedinica obuhvata velike površine (kanton, republika, država, kontinent..). RAzlika od prethodne je što su ove površine mnogo veće, nisu homogene i nisu u nekoj prostornoj vezi. Dobijeni rezultati se koriste za zasnivanje šumarske politike i donošenje realnih perspektivnih planova za razvoj šumarstva na nivou države ili entiteta.

Question 4

4. Navedi i pojasni od čega zavisi veličina jednostavnog slučajnog uzorka a što je neophodno poznavati kod planiranja veličine uzorka u inventuri šuma?

Answer 4

4. Zavisi od zahtjevane tačnosti procjene, homogenosti varijable u osnovnom skupu, statističkog nivoa sigurnosti rezultata procjene. Što je veći zahtjev za tačnošću procjene, potrebnija je veća veličina uzorka.

Question 5

5. Navedi zašto je krug kao oblik primjerne površine najpovoljniji u odnosu na druge geometrijske likove (kvadrat, pruga, pravougaonik, trokut). Koji su to osnovni parametri primjernih površina oblika kruga koje je potrebno poznavati prije početka premjera?

Answer 5

5. Predosti kruga su lako utvrđivanje na terenu, pri istoj površini kao drugi oblici, najmanji je obim i najmanji broj graničnih stabala, moguća je primjena stratifikovanog uzorka, mijenjanjem veličine i gustine uzorka, moguće je intenzitet izbora prilagoditi konkretnoj strukturi određene površine u sastojini.

Osnovni parametri kružnih primjernih površina su veličina krugova, broj krugova, prostorni raspored krugova.

Question 6

6. Pojasni prednosti i nedostatke krugova fiksnih veličina radijusa (tzv punih krugova) u odnosu na krugove promjenjivih veličina radijusa (tzv koncentričnih krugova). U kojim slučajevima je preporučljiva primjena jednih i drugih i zašto?

Answer 6

6. Krugovi fiksnih veličina imaju prednosti što su jednostavniji z aprimjenu na terenu, lakša je obrada podataka jer je P kruga uvijek ista, mogu se koristiti za jednodobne sastojine, pogodni za izračun temeljnice, broja stabala na hektaru. Nedostaci su što su neefikasni u raznodobnim sastojinama, veliki je utrošak vremena ako je prevelik broj stabala tj mlada sastojina.

Koncentrični krugovi su efikasni za raznodobne sastojine, manji je broj mjerenja uz jednaku tačnost. Nedostaci su kompleksnija obrada podataka.

Question 7

7. Dopuni konstataciju za Biterlihov metod ugaonog izbrajanja stabala pomoću relaskopa. Broj stabala koja se pri izbrajanju u punom krugu oko stajne tačke mjerača vide kao __ od otvora relaskopa kojim se vizira (bez obzira na njihov stvarni prečnik), predstavlja__ na 1 ha površine?

Answer 7

7. Broj stabala koja se pri izbrajanju u punom krugu oko stajne tačke mjerača vide kao ŠIRA(DEBLJA) od otvorea relaskopa kojim s evizira (bez obzira na njihov stvarni prečnik), predstavlja BROJ KVADRATNIH METARA ZBIRA KRUŽNIH PRESJEKA (TEMELJNICE) na 1 ha površine.

Question 8

8. Sa povećanjem faktora izbrajanja u primjeni WZP (selekcija stabala pomoću horizontalnog ugla selekcije) __ a, b ili c

Answer 8

8. opada broj stabala obuhvaćenim ugaonim izbrajanjem,

Question 9

9. Radi utvrđivanja debljinske strukture i broja stabala sastojine iz podataka o temeljnici (dobijenih pomoću relaskopa - Bitterlichovim metodom) potrebno je na stablima dodatno mjeriti i evidentirati sljedeće taksacione elemente? __ Pojasni pomoću formula na koji s enačin utvrđuje debljinska struktura sastojina iz podataka premjera pomoću Bitterlichovog metoda?

Answer 9

9. Potrebno im je mjeriti još i prsni prečnik i evidentirati vrstu drveća.

Question 10

10. Objasni na koji način se može vršiti selekcija stabala na bazi izabranog ugla selekcije (WZP) pomoću Vertex 3 i 4. Navedi najčešće greške koje se pojavljuju pri ugaonom izbrajanju stabala pomoću horizontalnog ugla selekcije (WZP) primjenom različitih instrumenata (relaskopa, Verteksa, staklene prizme, Kramerovog dendrometra..).

Answer 10

10. Može se vršiti primjenom BAF funkcije. Ona omogućava da s eutvrdi minimalni prečnik stabla potreban da bi ono ulazilo u premjer, na bazi udaljenosti stabla od centra primjerne površine i odabranog faktora izbrajanja. Udaljenost stabla od centra mjeri se ultrazvučnom metodom DME, a mogući faktori izbrajanja na vertexi 3 i 4 su 0.5, 1, 2, 3.

Najčešće greške pri ugaonom izbrajanju su usljed pogrešne selekcije stabala, usljed prekrivanja debljih stabala tanjim, usljed previsokog ili preniskog viziranja, pri korištenju instrumenata koji nemaju opciju korekcije nagiba na horizont, za prizme i kramerov dendrometar važno je i pri radu na nagnutim terenima, potrebno je vršiti korekturu na horizont, što je u praksi moguće postići naginjanjem instrumenta. Korektura se vrši u rezultatima preko kosinusa ugla nagiba

Question 11

11. Pri primjeni Prodanove metode “6-stablo uzorak” uvijek je__ a, b, c ili d?

Answer 11

11. b) jednak broj stabala a različite površine svakog primjernog kruga

Question 12

12. Pri primjeni “Metoda odstojanja” osnovna pretpostavka je da svako stablo zauzima stajališnu površinu oblika__? a, b, c, d ili e?

Answer 12

12.
b) kvadrata

Question 13

13. Navedi sve prednosti jednostavnog sistematskog u odnosu na slučajni uzorak u inventuri šuma?

Answer 13

13. Ne mora se unaprijed znati ukupan broj primjernih površina iz osnovnog skupa, niti ih je potrebno prethodno numerisati, primjerne površine ravnomjerno pokrivaju cijelo inventurno područje, dobro su obuhvaćena eventualna odstupanja u strukturi sastojina, proporcionalno udjelu, jednostavno postavljanje i pronalazak primjernih površina na terenu, pri istoj veličini uzorka kao jednostavni slučajni uzorak imamo tačnije rezultate.

Question 14

14. Navedi razloge zašto se u taksacionoj praksi šumarstva BiH primjerne pruge kao jedinice uzorka više ne koriste?

Answer 14

14. Mali je broj primjernih površina (pruga), dužina (samim time i površina) pruga mijenja se zavisno od oblika inventurne jedinice, zbog prve dvije stavke, teško je izračunati srednju grešku uzorka i potrebni obim izbora, potrebno je više radne snage, zbog paralelnosti primjernih površina otežana je primjena stratifikovanog uzorka, prevelik je broj graničnih stabala koja su izvor grešaka, pruge su nepovoljne za premjer raznodobnih i prebornih sastojina (zbog njihove debljinske strukture).

Question 15

15. Metoda stratifikacije u inventuri šuma može pokazivati prednosti u odnosu na ostale metode samo ako su ispunjeni sljedeći uslovi__ navedi koji

Answer 15

15. Osnovni statistički skup treba biti sastavljen od jedinica čije veličine jako variraju uz mogućnost podjele u manje homogene cjeline koje se ne poklapaju, pomoćne varijable koje služe kao osnov za stratifikaciju trebaju usko korelirati sa ciljnom varijablom, površna osnovnog statističkog skupa treba biti poznata ili određivanje te veličine treba biti relativno lako, stratumi moraju biti precizno definisani da bi se u svakom od njih mogao izvršiti slučajni izbor primjernih ploha.

Question 16

16. Navedi prednosti stratifikovanog uzorka u odnosu na ostale tipove uzoraka?

Answer 16

16. Pri istoj veličini uzorka (kao slučajni ili blokovski), postiže se preciznija procjena parametara osnovnog statističkog skupa, daje mogućnost procjene parametara i za podskupove (stratume), stratifikacijom se značajno reducijraju troškovi po jedinici uzorka (primjernoj površini).

Question 17

17. Definiši pouzdanost, preciznost i ekonomičnost?

Answer 17

17. Pouzdanost je određena vjerovatnoćom kojom se vrši procjena (95-99%).
    Preciznost je određena širinom intervala procjena.
    Ekonomičnost procjene je postizanje što preciznije procjene uz što veću pouzdanost i što manje troškove.

Question 18

18. Kako se definiše intenzitet premjera?

Answer 18

XX18. Preko ukupne površine (P) i zbira svih primjernih površina. Pri premjeru metodom uzorka, najčešće se koristi intenzitet premjera manji od 30%. Formula XX

Question 19

19. Smanjivanje greške kod jednostavnog slučajnog i sistematskog uzorka?

Answer 19

19 .Postiže se povećavanjem uzorka (n). Da bi se greška smanjila x puta, uzorak je potrebno povećati x^2 puta.

Question 20

20. Korekcioni faktor pri računanju standardne greške primjenjuje se?

Answer 20

20. Kada je stopa izbora veća od 5%

Question 21

21. Vriiednosti t i z kod velikih uzoraka?

Answer 21

21. Kod takvih uzoraka su jednake

Question 22

22. Karakteristike skupa kojeg čine sredine uzoraka?

Answer 22

22. Aritmetička (ili neka druga) sredina, standardna devijacija i oblik rasporeda.

Question 23

23. Presudan uticaj na veličinu varijanse dvoetapnog uzorka ima?

Answer 23

23. Vanjska varijansa i broj primarnih jedinica (n) koje su u prvoj fazi uzete u uzorak.

Question 24

24. Šta znači optimalan način izbora?

Answer 24

24. Istovremeno s euvažavaju varijabiliteti jedinica u stratumu i veličina stratuma, ukupan broj primjernih površina raspoređen je tako da se minimizira greška srednje vrijednosti čitavog statističkog skupa, optimalnim izborom postiže se minimalna veličina standardne greške procjene, zahtijeva prethodno poznavanje varijabiliteta po stratumima.

Question 25

25. Faktori od kojih zavise troškovi inventura šuma?

Answer 25

25. Potrebne informacije i tačnost njihove procjene, veličina i forma inventurnog područja, minimalna površina jedinice uzorkovanja, sastav i struktura šuma i njen varijabilitet u pogledu obilježavanja koja se inventurom procjenjuju, topografija i pristupačnost šumskog kompleksa, vještina i sposobnost osoblja, vrijeme i novac potreban a rad, raspoložive karte i snimci područja koje je predmet inventure, poznavanje matematičko statističkih metoda pogotovo teorije uzoraka.

Question 26

26. Sa statističkog aspekta s obzirom na obuhvat elemenata u osnovnom skupu, sve metode s emogu grupisati u 3 grue?

Answer 26

26. Potpuni premjer, djelimični premjer (uzorak), potpupa procjena (ocjenjivanje).

Question 27

27. Kada se primjenjuje potpuni premjer?

Answer 27

27. U naučnim istraživanjima, u sudskim sporovima, u procjeni manjih visokovrijednih sastojina.

Question 28

28. Kada se primjenjuje djelimični premjer ili uzorak?

Answer 28

28. Najviše se koristi u praksi jer je jedini metod za beskonačne skupove, jedini je prihvatljiv za sva ona istraživanja pri kojima nastaje oštećenje ili uništenje objekta ispitivanja, jedini ekonomski opravdan metod za sve velike skupove.

Question 29

29. Najvažniji parametri statističkog skupa koje je potrebno procjeniti na bazi uzorka su?

Answer 29

29. Mjere centralne tendencije (aritmetička sredina osnovnog skupa, aritmetička sredina uzorka (prosta i ponderisana)). Mjere varijabiliteta (varijansa (apsolutna mjera varijabiliteta), standardna devijacija (aps mjera var), koeficijent varijacije (rel mjer var), relativna greška procjena (rel, mjer, var)).

Question 30

30. Da bi jedan dio skupa mogao biti uzorak moraju biti zadovoljena 2 uslova?

Answer 30

30. Da reprezentuje (predstavlja) osnovni statistički skup s obzirom na strukturu posmatranog statističkog obilježja, da postoji mogućnost (metoda) procjene grešks uzorka, na osnovu koje s ezaključuje koliko su parametri dobijeni iz uzorka stvarna pricjena parametara iz osnovnog skupa, kao i zaključci izvedeni na bazi uzorka o statističkom skupu.

Question 31

31. Pri primjeni reprezentativnog metoda za procjenu neke od variajbli za čiju procjenu smo zainteresirani, neophodno je razlikovati 3 pojma koja u praktičnom radu egzistiraju kao sinonimi?

Answer 31

31. Tačnost procjene, preciznost procjene i pristranost u procjeni.

Question 32

32. Metod stablo - stablo odstojanje - Zadatak?

Answer 32

32. Papir

Question 33

33. Biterlichov metod ugaonog izbrajanja - zadatak?

Answer 33

33. papir

Question 34

34. sistematski uzorak - zadatak

Answer 34

34. Papir

Question 35

35. Stratifikovani uzorak - zadatak?

Answer 35

35. Papir.