ispit

Question 1

postupak s uzorkom hrane (reprezentativni uzorak, posebni postupci, količina, broj)

Answer 1

prije samog uzimanja potrebno je definirati jedinicu iz koje se uzima - reprezentativnost uzorka (uzorak koji najbolje predstavlja ukupnu količinu hrane), šalje se 0,5 do 1 kg, metoda četvrtina

Question 2

uzimanje uzorka krmnih smjesa

Answer 2

najjednostavnije nakon završetka miješanja u mješaonici (potrebno redovito činiti), kasnije od stajanja dolazi do separacije sastojaka pa je teže uzeti uzorak, ako se ipak mora tad uzorak se uzima iz sredine vreće lopaticom ili sondom

Question 3

uzimanje uzorka žitarica

Answer 3

uzimanje sondom iz hrpe, kamiona ili vreća; 5 do 6 uzoraka s različitih mjesta; pomiješati, smanjiti uzorak i staviti u vreće

Question 4

uzimanje uzorka sijena

Answer 4

balirano: uzeti iz 5% od ukupnog broja bala sijena ili iz 12-15 tipičnih bala sijena, uzeti uzorak sondom, ako nema sonde uzeti rukom s rubova bala dva do tri uzorka, u vrećicu i istisnuti zrak
nebalirano: 4 do 5 stogova sijena, uzeti rukom što više uzoraka sa što više mjesta i pomiješati ih
NE SMANJIVATI METODOM ČETVRTINA jer može doći do osipanja listića koji znatno mijenjaju rezultate

Question 5

uzimanje uzorka silaže

Answer 5

problemi: veliko variranje u količini vode, variranje u starosti bilja koje se silira, nedostupnost uzoraka
horizontalni silosi: dvadesetak rukohvata svježe silaže s različitih mjesta i temeljito pomiješati ih u jedan do dva uzorka, uzorak se uzima okomito iz sredine s prednje strane horiz. silosa uz izbjegavanje pokvarenih dijelova

Question 6

uzimanje uzorka paše

Answer 6

kretati se pašnjakom u obliku slova X ili Z i onda nakon određenog vremena (uvijek istog) uzimati uzorke
8 do 10 lokacija slične vlažnosti i kvalitete rasta -> odrezati na
visinu pasenja -> nascjeckati travu-> pomiješati, smanjiti uzorke
i zapakirati u vrećice uz istiskivanje zraka

Question 7

vrsta analiza hrane za životinje

Answer 7

fizikalna (organoleptička svojstva, higijenska ispravnost), kemijska (kemijski sastav), bioloska (probavljivost, resorpcija), mikrobioloska i toksikoloska (zdravstvena ispravnost)

Question 8

mikrobiološka i toksikološka analiza hrane za životinje

Answer 8

sluzi da dokazivanje štetnih mikroorganizama i dr. stetnih tvari (mikotoksini, pesticidi, teški metali, anitnutritivne tvari)

Question 9

fizikalna analiza hrane za životinje (makroskopska i mikroskopska)

Answer 9

organoleptička svojstva, higijenska
ispravnost, makroskopska je promatranje i miris stočne hrane, mikroskopska je utvrđivanje pojedinih sastojaka smjese i njihova kvaliteta (sjemenja korova, oštećenja zrna, plijesni, ekskreta glodavaca)

Question 10

Biološki pokusi u nutricionizmu (pokus probavljivost, koeficjent probavljivosti, kirurške tehnike)

Answer 10

jedine mogu dati uvid u iskoristivost pojedinih hranjivih tvari - direktno povezuju krmiva s proizvodinim rezultatima ili zdravljem životinja,
pokus probavljivosti provodi se kako bi utvrdili točan kemijski sastav hrane koja će se davati životinji kroz određeno vrijeme, koeficijent probavljivosti, kirurškim procedurama mogu se napraviti trajni otvori preko kojih je moguć pristup pojedinim dijelovima probavnog sustava (Kanulacija, Fistulacija, Rusitec – rumen simulation technique)

Question 11

kemijska analiza hrane za životinje (vrste, primjena)

Answer 11

klasična analiza (wendee metoda), analiza po Soesteu, enzimatska
izrazito precizne, traju dulje, skupe, daju mješavine pojedinih hranjivih tvari sličnih svojstava, određuju se pojedine aminokiseline i minerali, ponekad metaboliti ili štetne tvari
TEMELJ ZA PROCJENU KRMIVA I OSNOVA ZA SASTAVLJANJE OBROKA I KUPOVANJE KRMIVA

Question 12

wendee metoda - općenito (parametri analize, negativne strane)

Answer 12

U upotrebi više od 100 godina
za analizu 6 komponenti, sirova bjelancevina, sirova mast, sirova vlaknina, nedušične ekstraktivne tvari, vlaga, pepeo (minerali)

Question 13

voda (funkcije u organizmu, unos, gubitak, količina vode u krmivima)

Answer 13

dio stanice i tjel tekucina, transport, termoregulacija, probava i metabolizam, unos kroz jelo, piće i metaboličke vode, gubi se stvaranjem sline, mlijeka, fecesa, urina, termoregulacijom,
postoje krmiva s malom količinom vode (5-15%) i s velikom količinom (70-90%)

Question 14

princip određivanja vode u hrani za životinje (konstantna težina)

Answer 14

vlaga se određuje sušenjem uzoraka u sušioniku do konstantne mase (dok se uzastopnim mjerenjem ne dobiju iste vrijednosti), iz razlike u masi prije i poslije sušenja dobije se postotak vlage

Question 15

minerali (odnos tlo/biljka/životinja, interakcije minerala)

Answer 15

tlo može sadržavati premalo ili previše minerala –> biljke koje iz njega rastu su iste potom i životinje koje te biljke jedu, interakcije među mineralima su stalne i postoji mogućnost da životinja neće primati neki mineral u dovoljnoj količini iako ga konzumira dovoljno zbog tih interakcija

Question 16

makroelementi i mikroelementi (definicija i nabrojati)

Answer 16

prema zastupljenosti u hrani, makroelementi (Na, Cl, Ca, P, Mg, K, S) od desetina grama do nekoliko grama na dan, mikroelementi (Cr, Cu, F, I, Fe, Co, Mn, Zn, Se, Si) od mikrograma do miligrama na dan

Question 17

netto i brutto potrebe za mineralima

Answer 17

netto potrebe su osnovne potrebe organizma za mineralima da bi mogao normalno funkcionirati, a brutto je minimalna kolicina minerala u nekoj hrani da bi se podmirile netto potrebe organizma

Question 18

konverzija minerala (definicija, čimbenici o kojima ovisi)

Answer 18

stupanj iskorištavanja minerala iz hrane u pojedinim uvjetima, ovisi o vrsti hrane, vrsti minerala, količini minerala u hrani i stanju opskrbljenosti organizma mineralima, međusobnom omjeru minerala u obroku, dobi životinje, stanju probave

Question 19

sirova bjelančevina (princip određivanja, definicija, primjena, podjela(

Answer 19

sve hranjive tvari koje sadrže dušik, princip (Kjeldahov postupak) je utvrditi ukupnu količinu dušika u krmivu i pomnožiti sa 6.25 jer bjelančevine sadrže u prosjeku 16% dušika, dijeli se na prave bjelančevine i amide, najveću količinu sirove bjelančevine imaju nusproizvodi industrije ulja, krmiva životinjskog podrijetla, kvasci

Question 20

nebjelančevinasti dušik (definicija, nabrojati spojeve iz ove skupine, primjena)

Answer 20

neke druge tvari u u hrani koje sadrže dušik a nisu bjelančevine (slobodne aminokiseline, amin, purin-adenin gvanin, pirimidin-citozin uracil timin, urea)
urea se koristi u hranidbi preživača jer ih mikroorganizmi iskorištavaju za stvaranje svojih bjelančevina koje preživač može iskoristiti za stvaranje vlastitih

Question 21

biološka vrijednost bjelančevine

Answer 21

termin koji označava postotak probavljive bjelančevine hrane ili smjese koji životinja može iskoristiti za stvaranje svojeg tkiva ili proizvoda

Question 22

Aminokiseline (esencijalne, neesencijalne, poluesencijalne, limitirajuće)

Answer 22

esencijalne su one koje životinja ne može sama sintetizirati i mora ih dobivati redovito u obroku, one koje mogu djelomično zamijeniti esencijalne su poluesencijalne, a one koje životinja sama sintetizira nazivamo neesencijalnima, limitirajuće su one koje najčešće nedostaju u hrani životinja jer ih ima relativno malo u žitaricama koje čine glavni dio obroka

Question 23

Idealna bjelančevina

Answer 23

potrebe za bjelančevinama su zapravo potrebe za aminokiselinama u određenom omjeru, takve se vrijednosti izražavaju u omjeru pojedinih aminokiselina prema lizinu - koncept idealne bjelančevine

Question 24

sirova mast (princip određivanja, definicija, primjena, podjela)

Answer 24

sve tvari koje se mogu ekstrahirati iz hrane otapalima za masti (eter, kloroform), dijele se na prave masti (trigliceride), lipoide (fosfatide), i pratioce masti (klorofil, vitamini topivi u mastima, karotinoidi)
eterski ekstrakt određuje se ekstrakcijom iz krmiva pomoću etera, a izračuna se iz razlike u masi prije i poslije ekstrakcije

Question 25

Masne kiseline (esencijalne, neesencijalne, zasićene, nezasićene, Ω, svrha određivanja)

Answer 25

esencijalne su one koje životinje ne mogu same izgraditi zbog većeg broja dvostrukih veza (linolna, linolenska i arahidonska), ako nemaju dvostruke veze između C atoma onda su zasićene, ako imaju jednu dvostruku vezu onda jednostruko nezasićene, a ako više onda višestruko nezasićene Ω ugljikov atom je onaj najdalji od karboksilne skupine određuju se zbog očiglednog utjecaja na zdravlje ljudi i životinja

Question 26

Sirova vlaknina (princip određivanje, definicija, primjena, utjecaj na probavljivost)

Answer 26

indikator neprobavljivosti i voluminoznosti hrane, u određivanju uzorci hrane se kuhaju u razrijeđenoj kiselini i lužini (oponaša proces probave) te dio koji ostane nerazgrađen se pali i važe, razlika u početnoj masi uzorka i pepela predstavlja vrijednost sirove vlaknine, smatra se da što je više vlaknine to je probavljivost manja

Question 27

!!Nedušićne ekstraktivne tvari (princip određivanje, definicija, primjena)

Answer 27

NET su jedna od frakcija dobivenih Weende metodom,

Question 28

Metoda po Van Soestu (parametri, princip)

Answer 28

određivanje deterdžentskih vlakana kao netopivih vlakana u hrani koji imaju važnu funkciju kao stimulatori funkcije buraga i općenito probave (neutralna, kisela deter. vlakna i kiseli deter. lignin) princip određivanja je isti kao i za sirovu vlakninu osim što su reagensi kisela i neutralna deterdžentska otopina

Question 29

Neutralna deterdžentska vlakna (princip određivanje, definicija, primjena, utjecaj na unos hrane)

Answer 29

uključuje ukupnu staničnu stijenku celulozu, hemicelulozu i lignin, pokazatelj je količine voluminozne hrane koju životinja može konzumirati

Question 30

Kisela deterdžentska vlakna (princip određivanje, definicija, primjena, utjecaj na probavljivost)

Answer 30

uključuje celulozu i lignin, pokazatelj mogućnosti probavljanja voluminozne hrane, ako se KDV povećava manja je probavljivost

Question 31

Kiseli deterdžentski lignin (princip određivanje, definicija, primjena, lignifikacija)

Answer 31

uključuje lignin kao najbitniji čimbenik koji utječe na probavljivost dijelova stanične stijenke povećanjem koncentracije smanjuje se probavljivost, unos hrane i proizvodnost a raste koncentracija NDV i KDV

Question 32

Ukupna vlakna, prehrambena vlakna (princip određivanje, definicija, primjena)

Answer 32

ukupna vlakna se dijele na topiva i netopiva, topiva nisu probavljiva, ali se mijenjaju prolaskom kroz probavni sustav uslijed bakterijske fermentacije, otapaju se stvarajući viskoznu masu sličnu gelu netopiva ulaze i izlaze iz probavnog trakta gotovo nepromijenjena prehrambena vlakna su komponente hrane koje enzimi probavnog trakta sisavaca ne mogu razgraditi

Question 33

!!Strukturalni i nestrukturalni ugljikohidrati (princip određivanje, definicija, primjena)

Answer 33

nestrukturalni su ugljikohidrati koji nisu uključeni u NDV i nisu dio matriksa stanične stijenke te se još dijele na šećere, škrob i neškrobne polisaharide strukturalni su

Question 34

!!Nevlaknasti ugljikohidrati (princip određivanje, definicija, primjena)

Answer 34

NVU se dobivaju računskim putem tako da se od 100 oduzme zbroj svih postotaka NDF, SB, SM, pepela

Question 35

Učinkovita i fizikalno učinkovita neutralna deterdžentska vlakna (princip određivanje, definicija, primjena)

Answer 35

uNDV je količina NDV u obroku koja održava razinu mliječne masti kod krave u laktaciji fuNDV je količina NDV koja omogućava dovoljno dugo žvakanje i prisustvo čestica hrane u buragu koje imaju dovoljnu veličinu kako bi mogli normalno stimulirati fermentaciju određivanje se provodi biološkim pokusima, računski pomoću faktora učinkovitosti ili pomoću separatora čestica

Question 36

!!Neškrobni polisaharidi (princip određivanje, definicija, primjena)

Question 37

Vitamini (osnovne funkcije, vitaminiziranje krmnih smjesa)

Answer 37

esencijalni mikrosastojci stočne hrane organskog podrijetla, pripadaju najznačajnijim biološki djelatnim tvarima (katalizatori brojnih fizioloških procesa u organizmu) vitaminiziranje (primjena vitamina kao dodatka hrani) je veoma proširena mjera zbog često nedovoljne količine pojedinih vitamina u stočnoj hrani

Question 38

Izvori energije u hrani za pojedine vrste (monogastrične, preživači, mačke)

Answer 38

najznačajniji izvor su ugljikohidrati, masti imaju veliku energetsku vrijednost ali malu zastupljenost u postotcima, bjelančevine su izvor energije jedino ako ih ima u suvišku ili kod gladovanja vlakna su značajan izvor energije kod preživača i životinja s obilnom fermentacijom u crijevima (konji i kunići)

Question 39

Brutto energija (definicija, utvrđivanje, primjena)

Answer 39

kemijska energija izgubljena u obliku topline kada se organska tvar u potpunosti oksidira do H2O i CO2 vrijednost brutto energije određuje se potpunim spaljivanjem krmiva u kalometrijskoj bombi ili računski

Question 40

Probavljiva energija (definicija, utvrđivanje, ukupne probavljive hranjive tvari-TDN, primjena)

Answer 40

predstavlja brutto energiju umanjenu za energiju izmeta, određuje se pokusom na životinjama ili računski, tako određenu vrijednost nazivamo prividnom probavljivom energijom jer energija fecesa nije porijeklom od energije hrane nego i od drugih stvari koje tek kada se oduzmu dobije se prava probavljiva energija ukupne probavljive hranjive tvari je jedinica za ocjenjivanje energetske vrijednosti krmiva na osnovi sadržaja probavljive energije te se dobiva množenjem postotka tvari u krmivu s koeficijentom probavljivosti za tu tvar, jos uvijek se koristi u sastavljanju obroka svinja i preživača

Question 41

Metabolička energija (definicija, utvrđivanje, primjena)

Answer 41

probavljiva energija umanjena za energiju urina i plinova nastalih probavom - predstavlja gubitke zbog nastavka probave i metabolizma unesene hrane koristi se za sastavljanje obroka peradi jer oni feces i urin izlučuju zajedno

Question 42

Netto energija (definicija, utvrđivanje, vrste, primjena)

Answer 42

energija koja ostane u organizmu nakon svih gubitaka fecesom, urinom, plinovima i toplinskom energijom, dijeli se na netto en za uzdrzne potrebe/maintenance, prirast/gain, laktaciju(NEl, NEg, NEm), sluzi za podmirivanje uzdržnih potreba a nakon i za prizvodnju životinjskih proizvoda

Question 43

Netto energetske jedinice

Answer 43

škrobna - netto energetska vrijednost 1 kg probavljivog škroba, ječmena - 1 kg ječma, zobena - 1 kg zobi škrobna vrijednost - broj škrobnih jedinica u 100 kg nekog krmiva

Question 44

Podjela krmiva (prema količini probavljivih hranjivih tvari, biljnog i životinjskog porijekla, bjelančevinasta, ugljikohidratna, krmne masti, dodaci)

Answer 44

-prema kol. probavljivih tvari: voluminozna(malu) i krepka(veliku), -biljnog ili životinjskog porijekla -glavna: bjelančevinasta/proteinska, ugljikohidratna, mineralna, krmne masti, dodaci stočnoj hrani)

Question 45

Zelena voluminozna krmiva (definicija, vrste, kemijski sastav i primjena)

Answer 45

krmiva s malom probavljivosti, velikom količinom vode i malom količinom suhe tvari, dijele se na zelena sočna i vodenasta (zelena-livadna trava, sočna-mrkva, vodenasta-pivski trop, sliaža-kukuruzna) i suha (kvalitetna-sijeno lucerne, loše kvalitete-slama)

Question 46

Pašnjaci (vrste napasivanja, botanički sastav)

Answer 46

dva tipa napasivanja: kontinuirano i pregonsko kontinuirano: paša po cijelom pašnjaku, najisplativije zbog postavljanja ograda, zbog prekomjernog napasivanja može doći do nestanka biljnih vrsta koje su hranidbeno najbolje pregonsko/rotacijsko: ne dopušta veliko izabiranje tako da se maksimalno iskorištavaju svi dijelovi pašnjaka i sve biljne vrste botanički sastav: trave, leguminoze i razne zeljaste biljke

Question 47

Pokošena zelena masa (nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 47

svježe pokošena trava s pašnjaka koja se daje životinjama dok su u objektima pozitivna strana: smanjenje izbirljivosti negativna: potreba za većom radnom snagom, brzo kvarenje, ograničenje u iskoristivosti ovisno o dobu godine

Question 48

Silaža (priprema, uvjeti siliranja, vrste, držanje, nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 48

uvjeti: šećerni minimum (količina šećera koja je potrebna da se oslobodi dovoljno mliječne kiseline da se pH spusti ispod 4,2), anaerobni uvjeti (istiskivanje zraka i sprečavanje ulaska zraka u silažnu masu, sjeckanje da se može dobro zbiti), optimalna kiselost (pH 3,5-4,5), količina vode (onoliki sadržaj vlage koji osigurava umjerenu fermentaciju), optimalna temperatura (25°-35°C), svježina i čistoća silažne mase vrste: kukuruz, lišće i glave šećerne repe, svježi repini rezanci i sl. kukuruzna silaža:dobiva se siliranjem (spontanim vrenjem) cijele kukuruzne stabljike 3 tjedna prije potpune zrelosti (faza voštane zriobe) ili vlažni klip ili vlažno zrno sadrži velike količine energije i male kol bjelančevina, Ca, vitamina D

Question 49

Sjenaža (priprema, nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 49

silaža voluminozne hrane s malom količinom vlage napravljena od raznih trava ili leguminoza provodi se siliranjem prosušene zelene mase na 40-50% vlage, ukusnija je i ima veću energetsku vrijednost od sijena koristi se u hranidbi miječnih goveda sadrži znatne količine bjelančevine, Ca, vitamina (karotin, D, E)

Question 50

Sušenje zelenih krmiva (vrste, gubici)

Answer 50

sušenje zelene biljne krme gdje se vlaga spušta s 70-80% na 10-15% kako bi se spriječilo kvarenje krmiva gubici: zbog disanja stanica (tokom venjenja dok se količina vode ne smanji ispod 40%, iznose oko 10%, kako bi bili što manji početni gubitak vode bi trebao biti što brži npr. košnja izjutra, toplo vrijeme, gnječenje stabljike pri košnji, rastresiti sloj zemlje, itd.), zbog otkidanja mekanih dijelova biljaka (mehanički gubici koji nastaju manipuliranjem sijena pri sušenju, osobito veliki pri sušenju leguminoza gdje se gubi znatan dio lišća i cvatova, iznose 10-15% ukupnih hranjivih tvari), zbog ispiranja (pri sušenju za vrijeme kiša, znatni gubici 40-50% hranjivih tvari, smanjuju se dosušivanjem u ventilacijskim sušarama i sušenjem pri lijepom vremenu), zbog fermentacije (svježe osušeno spremljeno sijeno još neko vrijeme fermentira, opsežnije je ako ima više vode, ublažuje se dodatkom kuhinjske soli ako nije suviše vlažno) vrste: klasično sušenje (suši se na tlu ili napravama, utrošak ljudskog rada je velik pa se koristi samo u manjim seoskim domaćinstvima), suvremeni sistemi (sve mehanizirano, poluosušena masa se dovozi u sjenike, sušare i sijenotornjeve i tu se dosušuje hladnim ili toplim zrakom, smanjuju se gubici hranjivih tvari, dobije se bolja kvaliteta sijena, minimalan utrošak ljudskog rada, pogodno za velike farme), sušenje vrućim zrakom (provodi se u industrijskim sušarama, pokošena i isjeckana zelena masa podvrgava se sušenju vrlo vrućim zrakom i za nekoliko minuta se potpuno osuši, ohladi, samelje u brašno ili peletira, glavni nedostatak je veliki utrošak energije pa se dehidriraju samo najkvalitetnija krmiva)

Question 51

Sijena (priprema, vrste, nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 51

nastaje sušenjem zelene voluminozne hrane na 10 do 15% vode, velika količina teško probavljive organske tvari, hranjiva vrijednost ovisi o botaničkom sastavu, načinu spremanja i utjecaju vremena vrste: livadno i sijeno leguminoza količina bjelančevine 7 do 9% u livadnim i 12 do 16% u leguminozama, livadno sijeno ima dosta kalcija (0,6 do 0,9%), a leguminoza 1,5 do 2%, količina natrija je niska kod svih zelenih krmiva, količina vitamina ovisi o načinu sušenja (prirodno sušeno sijeno jedino krmivo koje ima vitamin d2)

Question 52

Suha voluminozna krmiva loše kvalitete (priprema, vrste, nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 52

ubrajamo različite vrste slame krušnih žitarica (pšenice, ječma, raži), kukuruza (kukuruzovina, komušina, oklasak), uljarica (soja, uljana repica), i ostalih leguminoza (sjemenke lucerne) imaju malu energetsku vrijednost zbog velike količine sirove vlaknine (30-50%) i male probavljivosti organskih tvari upotrebljavaju se u manjim količinama uz upotrebu ostale kvalitetnije hrane zbog slabe opskrbe energijom, proteinima, mineralima i vitaminima, mogu uzrokovati gubitke tjelesne težine i nisku produktivnost ako se samo njima hrani životinje do sitosti

Question 53

Sočna voluminozna krmiva (definicija, vrste, kemijski sastav i primjena)

Answer 53

u njih pripadaju gomoljače, korijenjače i tikve, zajednička karakteristika je velika količina fiziološki vezane vode (75 do 90%), suha tvar pretežito od lako iskoristivih ugljikohidrata, spadaju u voluminozna krmiva zbog velike količine vode i male koncentracije hranjivih tvari upotrebljavaju se u hranidbi domaćih životinja kao izvori energije

Question 54

Tikve (vrste, nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 54

tikva, bostan (lubenice, dinje,...), koriste se u hranidbi svinja i goveda, ali pri obilnijem davanju mlijeko može poprimiti neugodan miris,

Question 55

Gomoljače (vrste, nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 55

krumpir, čičoka, daju se prokuhani nakon što se baci voda u kojoj su se kuhali svinjama i peradi, a konjima i preživačima se daju sirovi i sjeckani, krumpir i otpatci krumpira siliraju se sirovi za goveda ili se prethodno zapare za svinje može se zamijeniti dio žitarica, ali pri obilnoj hranidbi pojavit će se poremećaji u prometu minerala, slab razvoj muskulature, niska mliječnosti i različite uvjetne bolesti zbog hipo i avitaminoznih stanja

Question 56

Korijenjače (vrste, nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 56

različite vrste repa, najčešća upotreba u hranidbi biljojeda, posebno za vrijeme zimske hranidbe jer intenziviraju probavne procese, sprječavaju indigestije i opstipacije daju se očišćene, isjeckane i sirove

Question 57

Vodenasta voluminozna krmiva (definicija, vrste, kemijski sastav i primjena)

Answer 57

pri proizvodnji alkohola, šećera, škroba itd. preostaju različiti nusproizvodi koji sadrže vrijedne hranjive tvari ali im je primjena u stočarstvu otežana zbog velikog sadržaja vode (dodanog tijekom proizvodnje) zbog čega ih životinje konzumiraju u manjim količinama , lako se kvare i teško transportiraju dobri izvori B-kompleksa, nekih nepoznatih faktora rasta, pogodni za hranidbu goveda, a u manjim količinama i za hranidbu drugih životinja

Question 58

Pivski trop (nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 58

zaostatak provrelog i izluženog zrnevlja žitarica (ječma, kukuruza) i hmelja koji zaostaje pri proizvodnji piva suha tvar (20-25%) je sastavljena od neprovrelog dijela žitarica (20% zaostalog škroba, 75% proteina, 80% masti, 100% celuloze), 4-5 kg tropa odgovara 1 kg koncentrata svježi pivski trop najpogodniji je za hranidbu krava (10-15 kg dnevno) i tovne junado (najviše do 4 kg/100 kg tjelesne težine ili uz silažu kukuruza u količini do 25% suhe tvari obroka) sočno krmivo bogato proteinima, lagano probavljivim ugljikohidratima i B-kompleksom podložan je brzom kvarenju, osobito ako je toplo, 2-3 dana može se zaštiti tako da se prelije hladnom vodom, a za dulje vrijeme se mora silirati tako da mu se doda 1% soli, ili 0,2% Amasila ili 5 litara 1,1 n mravlje kiseline/100 kg tropa (trop se sam teško silira) može se konzervirati i propionskom kiselinom

Question 59

Džibra (nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 59

nusproizvod industrije alkohola, preostatak provrele i predestilirane mješavine kukuruza, slada, kvasca i vode od 100 kg kukuruza dobije se oko 35 litara sirovog alkohola i oko 300-500 litara džibre sadrži 15% sirovog proteina, 1,3% pepela, 7,8% masti, 7-8% sirove vlaknine i oko 70% NET-a koristi se u hranidbi svih životinja

Question 60

Svježi i suhi repini rezanci (nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 60

nusproizvod industrije šećera, preostaju nakon sjeckanja šećerne repe u rezance i otapanja i ispiranja šećera vodom svježi rezanci se mogu sušiti ili silirati, od 100 kg šećerne repe dobije se 13,5 kg šećera, 6 kg suhih repinih rezanaca i 4 kg melase koristi se u hranidbi odraslih preživača i konja

Question 61

Bjelančevinasta krepka krmiva (definicija, vrste, kemijski sastav i primjena)

Answer 61

nusproizvodi industrije škroba pulpa/šlempa proizvodi se iz krumpira ili kukuruza, koriste se u hranidbi domaćih životinja u svježem stanju ili osušeni, odvojimo li ih pretežno proteinskom frakcijom i osušimo dobivamo proteinske koncentrate svježa krumpirova pulpa je vodenasto krmivo s 10-15% suhe tvari u kojoj je preostalo oko 20% hranjivih tvari krumpira svježa kukuruzna pulpa sadrži manje sirove vlaknine u suhoj tvari pa su joj vrijednost i ukusnost bolje nego krumpirove pulpe

Question 62

Riblje brašno (nutritvne karakteristike i primjena)

Answer 62

dobiva se kuhanjem, sušenjem i mljevenjem mesa riba ili cijelih riba, smeđe do tamnosmeđe boje, karakterističnog mirisa suhe ribe 55-70% sirovog proteina, 12-12% pepela (dont fucking ask me tako je ova budala u knjizi napisala), 4-7% kalcija, 2,5-4% fosfora i 0,6-1,5% natrija, 5-8% sirove masti, a 15-20% kod brašna masnih riba ali to nepovoljno utječe na životinjske proizvode skupo,uvozno krmivo kojeg nema dovoljno na tržištu pa se upotrebljava u hrandibi monogastričnih životinja (perad, svinje) u količinama neophodnim da se krmne smjese uravnoteže s kritičnim (limitirajućim) aminokiselinama, u kompletnim krmnim smjesama se daje 3-5%, u hranidbi preživača daje se mladunčadi koja nema još razvijene predželuce

Question 63

Kvasci (vrste, nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 63

dobivaju se razmnožavanjem gljivica vrste Saccharomyces i Candida, za podlogu se upotrebljavaju različiti supstrati bogati šećerom, tri su vrste: osušeni pivski kvasac, osušeni krmni kvasac (za ta dva se koristi Saccharomyces) i osušeni krmni kvasac again ali se ovaj radi s Candidom 44-55% sirovog proteina, 0,8-2,7% sirove masti, 1-1,5% sirove vlaknine, 6-8% pepela, 23-38% NET-a, imaju znatnu količinu fosfora (1,2-1,8%), siromašni su kalcijem (0,2-0,3%) u hranidbi domaćih životinja može se upotrebljavati kao izvor proteina (zamjena dijela animalnih krmiva do 80%) u hranidbi monogastričnih životnja i mladunčadi preživača (5-10% u kompletnim krmnim smjesama), zbog izvanredno povoljnih dijetetskih svojstava može poslužiti u terapiji i liječenju probavnih poremećaja, u dijetalnoj hranidbi bolesnih i rekonvalescentnih životinja

Question 64

Mlijeko kao krmivo (puno, obrano, sušeno, nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 64

pogodni su za hranidbu mnogih vrsta i skupina domaćih životinja ali najčešće se upotrebljavaju u hranidbi mladunčadi a kod odraslih životinja najčešće u hranidbi svinja svježe mlijeko (puno) neću niti pokušavati navesti hranidbene vrijednosti previše variraju po vrstama - prirodna i najprikladnija hrana za maldunčad sisavaca svježe obrano mlijeko ne sadrži mliječnu mast, oko 91% vode - primjena je trenutno ograničena na pojedina seoska domaćinstva, osim za prehranu teladi koristi se još u prehrani svinja kako bi se krmačama tijekom gravidnosti zadovoljile potrebe za proteinima, prasadi se daje od 3. tjedna starosti, u tovu svinja se daje zbog izvora animalnih proteina, a peradi se može davati kao piće obrano mlijeko u prahu dobiva se sušenjem svježeg obranog mlijeka, fini bijeli do svijetložuti prah, zbog lake probavljivosti pogodno za hranidbu mladunčadi posebice pri sistemima ranijeg odbijanja od sise

Question 65

Zakonska regulativa primjene bjelančevinastih krmiva životinjskog porijekla (dozvoljena i zabranjena, kod kojih vrsta)

Answer 65

Riblje brašno je zabranjeno koristiti u RH kod prehrane preživača (prioni), brašna koja su u potpunosti zabranjena za korištenje: kitovo, jetreno, od perja, mesno, mesno koštano.

Question 66

Sjemenke leguminoza (grašak, slanutak, grah, bob, grahorice, lupina, leća)

Answer 66

zajedničke karakteristike: količina sirovog proteina 20-30%, u nekima čak do 45%, NET je pretežito sastavljen od škroba, a manje od šećera, ima ih 30-35%, sirove masti ima 1-5%, količina vlaknine je 5-10% i ima dobru probavljivost (više celuloze nego lignina), siromašan natrijem i kalcijem ali ima duplo više fosfora nego žitarice, u hranidbi se koriste 5-15% rjeđe do 20, maksimalno dopuštena količina vode 15% Grašak – daje se prekrupljen, može se koristiti sirov, u većim količinama dovodi do pada proizvodnih rezultata (kod peradi usporava rast, tvrdi maslac) Slanutak – ne sadrži toksične tvari, daje se prekrupljen i sirov, koristi se kod svih vrsta životinja Grah – prisutne antinutritivne tvari, u sirovom obliku se ne smije koristiti ( uginuće ili pad proizvodnje ), prije primjene namočiti u vodu ili prokuhati Bob – ne sadrži antinutritivne tvari, može se koristiti sirov ili u prekrupljenom obliku, u hranidbi konja i svinja, ne kod mladih životinja (mogućnost izazivanja proljeva) Grahorice – veća količina sirovog proteina, ne koristi se u hranidbi svinja i konja Lupina – malo antinutritivnih tvari, visoka količina sirovog proteina, lupinoza bolest koja je uzrokovana korištenjem gorkih sorti lupina (oštećenje jetre, žutica) Leća – primjena slična grašku, povoljan utjecaj na kvalitetu slanine kod svinja

Question 67

Soja u zrnu (nutritvne karakteristike i primjena)

Answer 67

velika količina sirovog proteina 35-40%, sirove masti 15-20% te se zato ubraja u uljarice i koristi u proizvodnji kukuruznog i tehničkog ulja daje se kravama i junadi u tovu, obično se tostira ili prokuhava kako bi se inaktivirali ihibitori tripsina, prikladna za hranidbu svinja i peradi zbog visoke energetske vrijednosti, u prevelikim količinama može uzrokovati mekano masno tkivo što nije povoljno u svinja

Question 68

Uljane pogače i sačme (nastanaka, nutritivne razlike, primjena)

Answer 68

najznačajnija proteinska krmiva biljnog podrijetla, zaostaju pri preradi domaćih i uvoznih sjemenki uljarica, klica i drugih, sirovine se čiste od stranih primjesa, po potrebi se odvajaju ljuske i ovojnice, nakon drobljenja i zagrijavanja ulje se odvaja prešanjem, a ostatak se u obliku okruglih ploča, kolača različite i debljine i veličine naziva uljanim pogačama, preostalo ulje se dobiva dodavanjem dopuštenih otapala za masti, ostatak otapala se uklanja vodenom parom a preostala prekrupa se suši i to je uljana sačma

Question 69

Sojina sačma (nutritvne karakteristike i primjena)

Answer 69

sačma najčešće potječe od djelomično oljuštenog sjemena i sadrži 44% sirovog proteina, pogača treba sadržavati najmanje 38% sirovog proteina, najvise 7% sirove vlaknine, 6% pepela i 12% vode, primjenjuje se u hranidbi svih domaćih životinja bez nekih ograničenja, a sačma se koristi u prehrani peradi i svinja 10-20%, kod preživača se koristi u smjesama za mladunčad i visokomliječne krave

Question 70

Sjemenke suncokreta (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 70

rijetko se koristi bez prethodne ekstrakcije masti, vrlo jaka ljuska, otpada 45% težine na nju, puno masti malo proteina dosta sirove vlaknine primjenjuju se samo iznimno u hranidbi domaćih životinja u seoskim domaćinstvima, peradi se daje 10-20% od ukupne količine zrnja, odraslim konjima i govedima daju se manje količine prekrupljenih sjemenki

Question 71

Suncokretova sačma (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 71

sive do crnosive boje + karakteristični dijelovi ljusaka, manja energetska vrijednost i količina proteina, dijeli se na sačmu i pogače od djelomično oljuštenog suncokreta i sačmu od oljuštenog sjemena, primjenjuje se najčešće u hranidbi preživača često kao jedini proteinski koncentrat, manje je pogodna od soje, ima manje energetske vrijednosti i više sirove vlaknine, za perad i svinje koriste se pogače i sačme od oljuštenog sjemena

Question 72

Repičina sačma (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 72

ubraja se u sporedne proizvode industije ulja sačma sadrži oko 30-35% sirovog proteina, oko 2% sirove masti, 10-15% sirove vlaknine, 15-20% NET-a, 7-10% pepela i 10-12% vode, pogača sadrži više masti i nešto manje proteina primjenjuje se u hranidbi svih domaćih životinja oprezno, pridržavajući se određenih ograničenja

Question 73

Pamukova sačma (vrste, nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 73

dobiva se prešanjem, odnosno ekstrakcijom jezgri sjemena pamuka, dijeli se na sačme od neoljuštenog, djelomično oljuštenog i oljuštenog sjemena ubraja se u proteinske koncentrate osrednje kvalitete, dosta promjenjivog sastava i vrijednosti, ovisno o vrsti sjemena i načinu prerade ima znatnu količinu fosfora i malu količinu kalcija, dosta sirove vlaknine, malu energetsku vrijednost primjenjuje se limitirano zbog prisutnosti gosipola koji može biti štetan za životinje, pogodni su za hranidbu odraslih preživača, radnih konja, tovnih svinja (do 9%), peradi (do 10% u smjesi)

Question 74

Kukuruzni gluten (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 74

proizvod dobiven pri proizvodnji kukuruznog škroba, sastoji se od kukuruznog proteina i manjih količina zaostalog škroba i ostalih dijelova kukuruznog zrna, dolazi u brašnastom obliku, proteinski biljni koncentrat s vrlo velikom količinom sirovog proteina, prema pravilniku treba imati barem 50% sirovog proteina, do 4% sirove vlaknine, 3% pepela i 13% vode primjenjuje se u hranidbi svih domaćih životinja, zbog slabijeg aminokiselinskog sastava najpogodniji za preživače (10-20% u smjesama), kod svinja i peradi daje se do 20%

Question 75

Ugljikohidratna krepka krmiva (definicija, vrste, kemijski sastav i primjena)

Answer 75

koriste se kao osnovna hrana u prehrani svinja i peradi te kao dodatna krmiva u hranidbi preživača i kopitara --> upotrebljavaju se kada obroci u razmjerno malom volumenu moraju sadržavati znatne količine iskoristivih hranjivih tvari u njih ubrajamo žitarice, nusproizvode pri preradi žitarica, neke nusproizvode u industriji šećera i škroba i druga krmiva

Question 76

Kukuruz (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 76

pretežno sadrži lako probavljive ugljikohidrate (65-70%), količina sirovog proteina je 7-9% od čega je 70-80% probavljivi sirovi protein, 4% sirove masti, količina minerala/pepela 1-1,5% , od vitamina ima malo karotina, nema vitamine A,D, nema dovoljno vitamina B2 u hranidbi se koristi kada obrok mora sadržavati znatne količine iskoristive energije (osobito u hranidbi životinja u tovu ili drugih visokoproduktivnih životinja), u kompletnim krmnim smjesama najčešće je zastupljen 50-70%, ali se deficit proteina (aminokiselina) mora upotpuniti proteinskim krmivima, mineralima i vitaminima

Question 77

Pšenica (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 77

u hranidbi upotreba kvalitetne i zdrave pšenice kod nas je zakonski zabranjena, koristi se samo izlomljeno i šturo zrnevlje neprikladno za ljudsku prehranu vrlo kvalitetna žitarica za hranidbu domaćih životinja i po vrijednosti je možemo svrstati odmah nakon kukuruza, sadrži najviše proteina od svih žitarica (10-14%), sadrži nijacin i vitamin E, ukusno krmivo za sve domaće životinje, osobito za perad i svinje (tvrde sorte, grublje samljevene), najbolje je kombinirati s ostalim žitaricama-kukuruzom (potpunom zamjenom dolazi do lošijih proizvodnih rezultata), dodaje se u malim količinama radi poboljšanja ukusnosti smjese, pogodna za hranidbu prasadi-smanjuje potrebu za sojinom sačmom (ako se u smjesu doda sintetski lizin)

Question 78

Ječam (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 78

dobar izvor fosfora, siromašan kalcijem, natrijem i svim važnim mikroelementima, nema dovoljno proteina, niti aminokiselina ali je bejsikli bolji od kukuruza u svemu, fali mu važnih vitamina B-kompleksa, nema karotina ni karotinoida koristi se u hranidbi svinja (ublažava nepovoljan učinak kukuruza na kvalitetu slanine, prikladan za prihranjivanje prasadi, prasadi se daje cijelo zrno a odraslim svinjama peletirano ili prekrupljeno), konja (koristi se grubo prekrupljen ili zdrobljen, bolje ga iskorištavaju zajedno sa zobi ili kukuruzom), goveda (u tovu manje pogodan od kukuruza, u hranidbi krava ako je dio smjese povoljno utječe na kvalitetu mlijeka i maslaca, koristi se prekrupljen), peradi (povoljniji su kukuruz i pšenica, daje se u manjim količinama) ovcama (daje se u zrnu jer ga dobro žvaču i iskorištavaju) u peletiranoj smjesi ima za oko 10% veću vrijednost u odnosu prema mljevenom

Question 79

Zob (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 79

najmanje sadrži NET-a (50-60%) i najviše sirove vlaknine (8-15%) od svih žitarica pa su joj zato probavljivost i energetska vrijednost najmanje od svih žitarica, sirovog proteina ima 8-12%, aminokiselinski sastav je nešto povoljniji nego kod kukuruza ali i dalje nedovoljan, masti ima 4-5,5% (više od svih žitarica), nema karotina ni karotinoida, nema vitamina A i većine važnijih vitamina B-kompleksa, ima nešto vitamina E najviše se upotrebljava u hranidbi mladunčadi i rasplodnih životinja, pogodna za hranibu konja

Question 80

Raž (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 80

po hrandibenom sastavu slična pšenici, 8-11% sirovog proteina, 2,5-3% sirove vlaknine, 1,5% sirove masti, 70% NET-a, od minerala najviše fosfora i kalija, a kalcija vrlo malo najmanje prikladna za hranidbu domaćih životinja od svih žitarica, gorkog okusa, češći probavni poremećaji pogotovo u mladunčadi i konja, daje se životinjama prekrupljena i u manjim količinama

Question 81

Sirak (vrste, nutritivne karakteristike, primjena)

Answer 81

više vrsta: metlaš, sirak za zrno, sirak šećerac (proizvodnja zelene mase) sličan kukuruzu, ima manje masti, količina proteina oko 10% primjena i kvaliteta ovise o količini tanina, sirak 1. kvalitete mora imati manje od 1% tanina, daje se sitno mljeven, cijelo zrno biva neprobavljeno, u hranidbi konja zamjenjuje do 50% zobi, u tovu pilića zamijenjuje do 25% kukuruza, a u hranidbi nesilica do 50% kukuruza, za tov svinja nije preporučljivo davati više od 10-25% vrijednosti kukuruza

Question 82

Posije i stočna brašna (razlika u nastanku i nutritivnom sastavu)

Answer 82

posije: pretežno sastavljene od površinskih slojeva zrna, ako imaju više brašnastih dijelova veća im je hrandibena vrijednost i cijena, posije žitarica su polukoncentrirana ugljikohidratna krmiva, dobre ukusnosti i povoljnog, dijetetskog djelovanja stočna brašna: proizvodi u preradi žitarica u brašno ili griz, ali sadržavaju manje ovojnica i dijelova klica i više brašna od posija, poželjno je da sadrže što više NET-a i što manje sirove vlaknine i pepela

Question 83

Pšenične posije i brašno (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 83

posije: dobri su izvori fosofra i vitamina B-kompleksa, pri preradi pšenice dobije se oko 15% posija, sadržava najmanje 14% sirova proteina, do 13% vlage i do 11% sirove vlaknine, pepela do 6%, a pepela netopivog u solnoj kiselini do 0,25%, u hranidbi domaćih životinja služe kao zamjena dijela žitarica, koriste se u hranidbi krava i rasplodnih krmača, ali zbog manje energetske vrijednosti i voluminoznosti manje su pogodne za tov svinja i junadi i hrandibu peradi brašno stočno brašno: treba sadržavati najmanje 14% sirova proteina, 30% škroba, do 6% sirove vlaknine i 4% pepela, do 13% vode, koristi se kao izvor energije za sve vrste domaćih životinja, najčešće zamjenjuje 10-30% žitarica (može uzrokovati probavne poremećaje u preživača + nešto je manja ukusnost)

Question 84

Sirutka (nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 84

zaostaje pri proizvodnji sira nakonšto su iz mlijeka odvojeni mast i kazein, postoji slatka i kisela ovisno o tome iz kakvog je mlijeka dobivena vrlo vodenasto krmivo 5,5-7,5% suhe tvari, 4,5-6% laktoze, 0,6-1,1% proteina, 0,06-0,8% mliječne masti u tragovima, 0,4-,9% pepela, ima nešto manje kalcija i fosfora nego mlijeko, količina natrija je dvostruko veća upotrebljava se u hrandibi svinja i u tovu svinja za meso u pripremi vlažne hrane (umjesto vode) i to samo u blizini mljekara zbog otežanog transporta i brzog kvarenja, u hranidbi teladi može se početi davati od 6 tjedana starosti i postepeno povećavati na oko 10 kg dnevno, kod hranidbe peradi može se korisiti umjesto vode za piće

Question 85

Melasa (nutritvne karakteristike i primjena)

Answer 85

gusta, sirupasta, tamnosmeđa tekućina, ugodnog karakterističnog mirisa i slatkastog okusa što zaostaje pri kristalizaciji šećera, od 100 kg šećerne repe dobije se 4 kg melase u kojoj zaostane 11% šećera sadrži 9-10% sirova proteina, 50-60% NET-a (uglavnom saharoze), znatne količine minerala (oko 10%) pretežito kalija natrija i kalcija, prema propisima mora imati 23% vode i barem 45% saharoze, zbog opasnosti od kvarenja propisana kiselost (pH) pri 20°C mora biti 7-8 korisiti se otopljena u vodi (vrućoj 1:2, a hladnoj 1:4) za melasiranje stočne hrane, dodaje se "lošoj" stočnoj hrani (slama, sijeno, kukuruzovina) kako bi se povećala ukusnost, poboljšalo konzumiranje smjese u visokoproduktivnih životinja, smanjilo prašenje i olakšalo peletiranje ili briketiranje hrane

Question 86

Krmne masti (definicija, vrste, nutritivne karakteristike i primjena)

Answer 86

podrazumijevaju masti različitih životinja i masti biljnog podrijetla pogodne za hranidbu domaćih životinja, dijele se na miješanu krmnu mast, mast toplokrvnih životinja, loj, mast za mliječne zamjene ogroman izvor energije, samo primjese vode, visoka probavljivost (93-96%) dodaju se stočnoj hrani zbog povećanja energetske vrijednosti, lakšeg peletiranja, smanjivanja prašine i raspadanja hrane

Question 87

Mineralna krmiva (nabrojati mineralna krmiva koji su izvori pojedinih minerala, primjena)

Answer 87

prirodne i sintetske soli minerala koje služe za dopunu stočne hrane esencijalnim makroelementima izvori kalcija: mljeveni vapnenac, stočna kreda, mljevene školjke, kalcij-laktat i kalcij-glukonat, ljuske jajeta, saturacijski zasićeni mulj izvori kalcija i fosfora: koštano brašno, sirovo koštano brašno, dikalcij-fosfat (DCP), trikalcij-fosfat, monokalcij-fosfat, sirovi krmni fosfat, superfosfat, Tomasova drozga izvori fosfora iz natrij-fosfata: mononatrij-fosfat, dinatrij-fosfat, trinatrij-fosfat, natrij-tripolifosfat izvori fosfora iz magnezij-fosfata: magnezij-tetrahidrogen-diortofosfat-trihidrat, magnezij-hidrogen-ortofosfat-trihidrat, trimagnezij-diortofosfat-pentahidrat izvori fosfora iz amonij-fosfata: monoamonij-fosfat, diamonij-fosfat, triamonij-fosfat izvori natrija: stočna sol, ostali izvori izvori magnezija: magnezij-oksid, magnezij-karbonat, magnezij-klorid, magnezij-sulfat, ostali izvori izvori sumpora: sumpor, sublimirani sumpor (sumporni cvijet), natrij-sulfat, kalij-sulfat, natrij-sulfit i natrij-sulfid izvori kalija: stočna hrana obično ima dovoljno ali u slučaju da nema koriste se spojevi kalij-fosfata

Question 88

Dodaci hrani za životinje (definicija, vrste, mikro i makro, esencijalni i neesencijalni, kemijski sastav i primjena)

Answer 88

dopunjavanje krmnih smjesa različitim hranjivim i biološki djelatnim tvarima, s obzirom na to koliko se dodaje u hranu dijelimo ih na mikrododatke (nekoliko desetaka ili stotina mg/kg) i makrododatke (1-3% i više), prema nutritivnom značenju dijelimo ih na esencijalne (organizam ih ne može sam proizvesti pa moraju biti prisutni) i neesencijalne (nisu potrebni ali mogu imati različite povoljne učinke na proizvodnju) neesencijalne mikrododatke još nazivamo aditivima

Question 89

Dodavanje sintetičkih aminokiselina u krmne smjese

Answer 89

dodaju se u malim količinama (0,1-0,3%), spadaju u esencijalne mikrododatke, kod monogastričnih životinja najčešće nedostaju lizin, metionin, triptofan i treonin (zovu se limitirajuće)

Question 90

Probiotici (definicija, primjena)

Answer 90

određene vrste mikroorganizama imaju produkte koji povoljno utječu na razvoj mikroorganizama u probavnom sustavu koje antibiotici uništavaju, mogu spriječiti razvoj coli-bakterija dodavanjem u hranu također dovodi do poboljšanja inteziteta rasta, iskorištavanja hrane, plodnosti životinja i povećava otpornost organizma

Question 91

Antioksidansi (definicija, primjena)

Answer 91

sprječavaju oksidaciju masti i liposolubilnih vitamina (karotin, vitamin A, D, E, K), dodaju se krmivima što sadržavaju mnogo masti ili krmne smjese kojima je dodana mast

Question 92

Emulgatori (definicija, primjena)

Answer 92

omogućuju homogeno miješanje, emulgiranje dodane masti u mliječnim zamjenama

Question 93

Pigmenteri (definicija, primjena)

Answer 93

sintetski preparati pigmentogenih ksantofila ili prirodni pigmentogeni preparati na osnovi mljevene crvene paprike, nekih algi ili latica cvijeta kadife služe kako bi se postigla boja žumanjka ili kože peradi koju zahtijeva tržište

Question 94

Koringensi okusa i mirisa i konzervansi (definicije, primjene)

Answer 94

različite tvari koje poboljšavaju miris i okus hrane, a time i njezino konzumiranje opravdano je u slučaju kada je riječ o manje ukusnoj, ali zdravoj hrani ili ako je konzumiranje hrane smanjeno zbog djelovanja nekog stresora (vrućina, hladnoća,...) konzervansi sprječavaju razvoj mikroorganizama i samim time kvarenje hrane koristi se u vlažnim krmivima ili za primiješavanje u krmiva/krmne smjese koje imaju više od dopuštene količine vode

Question 95

Enzimi (primjena)

Answer 95

dodaju se hrani kako bi poboljšali probavljivosti pojedinih hranjivih tvari, povećali produktivnost, smanjili ukupan utrošak hrane ili pojedinih hranjivih tvari

Question 96

Antacidi (definicija, primjena)

Answer 96

dodaje se u hranu preživača (posebno krava visoke mliječnosti i tovne junadi i janjadi) kako bi se smanjila zakiseljenost buragovog sadržaja zbog visoke konzumacije koncentrata

Question 97

Organske kiseline (primjena)

Question 98

Prerada krmiva (zašto prerađujemo krmiva, vrste)

Answer 98

prije nego što ih se uklopi u krmne smjese, zbog povećanja homogenosti kako bi bilo koji dio krmne smjese imao isti kemijski sastav, kako bi se povećala iskoristivost hranjivih tvari, smanjila količina vlage, povećala ukusnost, promijenilo mjesto probave, odstranile štetne tvari, smanjila kvarljivost i olakšalo rukovanje prženje, mljevenje, valjanje, peletiranje, ekstrudiranje i ekspandiranje

Question 99

Vlaženje (definicija, svrha, primjer)

Answer 99

miješanje krmiva s vodom zbog poboljšanja ukusnosti i dijetetskog djelovanja, lakšeg manipuliranja prilikom hranjenja i korištenju nekih vlažnih krmiva, primjer sirak (američki tovljači goveda ga vlaže vodom 2 do 3 tjedna prije upotrebe i skladište u silosima nepropusnima za zrak) - to se naziva rekonstruirano krmivo

Question 100

Mljevenje (definicija, svrha, primjer)

Answer 100

Fizikalna obrada zrna kako bi se smanjila veličina čestica i pospješilo razdvajanje na sastavne dijelove (uglavnom u brašno, posije i prekrupu) Brašno, posije, prekrupa i krmno brašno - zrno kukuruza, klip kukuruza, žitarice prije siliranja

Question 101

Sjeckanje (definicija, svrha, primjer)

Answer 101

voluminozna hrana se sjecka zbog lakšeg miješanja s ostalom hranom, sprječavanja probiranja ukusnije hrane, za silažu zbog lakšeg punjenja silosa, zbijanja silažne mase, manipuliranja silažom pri pražnjenju silosa i hranidbi

Question 102

Prženje (definicija, svrha, primjer, sojina sačma)

Answer 102

suha termička obrada hrane, žitarice se prže zbog boljeg iskorištavanja, bržeg prirasta,, soja zbog inaktivacije inhibitora tripsina i kimozina, poboljšanja ukusnosti, iskoristivosti proteina - soja, ječam

Question 103

Kuhanje (definicija, svrha, primjer)

Answer 103

najstariji postupak termičke obrade stočne hrane, uglavnom se koristi u hranidbi svinja (prokuhavanje krumpira kako bi se spriječilo otrovanje solaninom), slično i za grah i soju prokuhavanje se radi kod opasnosti od prijenosa zaraznih bolesti, parazita

Question 104

Mikronizacija (definicija, svrha, primjer)

Answer 104

termička obrada stočne hrane putem infracrvenih zraka na temperaturi 100-170°C oko 40-50 sekundi prije nego dođe do prskanja zrnevlja valja se teškim valjcima, dobije se pahuljičasti proizvod, primjer zrnevlje žitarica i leguminoza

Question 105

Kokičanje (definicija, svrha, primjer)

Answer 105

postupak zagrijavanja na visokoj temperaturi oko 150°C u toku 15-120 sekundi do rasprskavanja zrnevlja, radi se zbog povećanja iskoristivosti hrane u prehrani preživača, primjer kukuruz i sirak

Question 106

Pahuljičanje (definicija, svrha, primjer)

Answer 106

postupak dobivanja pahuljica (lisnatih krmiva) Zaparivanjem (pod povišenim tlakom 1-2 minute ili bez povišenog tlaka 15-20 minuta) i gnječenjem (pomoću posebnih valjaka) krmiva, dobro iskorištavanje krmiva kod preživača, posebice u tovu junadi, primjer kukuruz i sirak

Question 107

Peletiranje (definicija, svrha, prednosti i nedostaci, pelete)

Answer 107

tehnički postupak granuliranja gotovih brašnastih smjesa koje se prije tretiraju vodenom parom te protiskuju pomoću valjaka kroz rupičaste matrice prednosti: sprječava se dekomponiranje smjese i probiranje pojedinih krupnijih čestica iz smjese (perad), smanjuje se rasap hrane (prašina), zauzima manje prostora, povećano konzumiranje hrane, poboljšanje proizvodnih rezultata nedostaci: dolazi do gubitka određenih vitamina, povišena temperatura peletiranja pogoduje peroksidaciji masti, dovodi do inaktivacije termolabilnih antinutritivnih tvari

Question 108

Ekstrudiranje (definicija, svrha, prednosti i nedostaci, oblici)

Answer 108

Protiskivanje krmiva kroz otvore pod pritiskom uz upotrebu pare, životinje ju bolje iskorištavaju (za 10-15%) nego suha mljevena krmiva

Question 109

Kemijsko konzerviranje (definicija, svrha, primjer)

Answer 109

kemijski postupci očuvanja stočne hrane od kvarenja, najviše se koriste organske kiseline ili njihove soli (propionska kis., propionska + octena, kalcijev i natrijev propionat), uglavnom se koristi za konzerviranje vlažnih žitarica

Question 110

Linija proizvodnje hrane za pse i mačke

Question 111

Osnovna shema mješaonice hrane za životinja

Question 112

Osnovni oblici hrane za životinje (nabrojati i prepoznati)

Answer 112

brašnata, peletirana, teksturirana, ekstrudirana

Question 113

Kompletne krmne smjese (definicija i primjena)

Answer 113

sadrže sve hranjive i biološki djelatne tvari potrebne za određenu vrstu i kategoriju životinja, kod monogastričnih životinja služe kao jedina hrana, a kod preživača kao jedina koncentrirana hrana (uz voluminoznu), dijele se na starter (za početni rast), grover (za životinje u porastu) i finišer (za završnu fazu tova)

Question 114

Kompletne krmne smjese s obzirom na sastav (definiran sirovinski sastav, definiran kemijski sastav, pročišćene, kemijski definiran sastav)

Question 115

Dopunske krmne smjese (definicija i primjena)

Answer 115

služe za dopunu osnovnog obroka, u hranidbi monogastričnih životinja dopunjuju se osnovni koncentrati (žitarice), a u preživača i kopitara voluminozi obrok, sastavljene su od krmiva i dodataka (najčešće onih kojima stočari najčešće ne raspolažu - proteinsko-mineralno-vitaminski dodaci hrani) češće se upotrebljavaju u hranidbi svinja i preživača posebice tovu

Question 116

Premiksi (definicija, vrste, primjena)

Answer 116

sadrže visoku koncentraciju minerala, vitamina i drugih dopuštenih biološki djelatnih tvari imamo 4 vrste: mineralne, vitaminske, vitaminsko-mineralne i ljekovite, najčešće se dodaju u kompletne krmne smjese

Question 117

Podjela štetnih tvari u hrani za životinje prema porijeklu

Answer 117

specifične antinutritivne tvari vezane uz određene vrste krmiva, štetne tvari koje nastaju pri kvarenju hrane, štetne tvari koje u krmiva dospijevaju onečišćenjem/kontaminacijom

Question 118

Aflatoksini

Answer 118

mikotoksini koje proizvode plijesni Aspergillus flavus, parasiticus, oryzae postoji više vrsta (B1, B2, G1, G2) najtoksičnija je B1, a kolostrumom i mlijekom izlučuju se njihovi derivati M1 i M2 najčešće su kontaminirana krmiva iz tropskih i suptropskih krajeva, nalazi se u žitaricama, sijenu, silaži, uljanim pogačama i sačmama (orašca i pamuka najviše) jak otrov, najviše pogađa mlade životinje, može uzrokovati poremećaje u proizvodnji, krvarenja, oštećenja jetre, poremećaje u imunosti i razvoju, a kod suprasnih krmača je došlo do pobačaja ili pomora prašćića tijekom prvih dana života

Question 119

Fumonizini

Question 120

Ohratoksini

Answer 120

A, B, C, D proizvode ga plijesni roda Penicillium i Aspergillus, najtoksičniji je ohratoksin A najčešće kontaminira zrnje žitarica i leguminoza, pogoduje mu visoka vlažnost (više od 16%) i temperatura (20-25°C) na njih su najosjetljiviji perad i svinje, uzrokuju oštećenja bubrega, jetre, upale sluznica i krvarenja

Question 121

Trihoteceni

Answer 121

skupina više od 40 visokotoksičnih mikotoksina, najznačajniji su T-2 toksin, diacetoksiscirpenol (DAS), vomitoksin, nivalenol mogu uzrokovati oštećenja kože (od iritacije do nekroze), probavnih organa (upale sluznica želuca i crijeva), živčanog sustava, spolnih organa (pobačaji), jetre (degenerativne promjene), eritropoezu (anemija, leukopenija)

Question 122

Zeralenon

Answer 122

miktoksin koji proizvodi plijesan roda Fusarium graminearum, ubraja se u estrogene metabolite ali u većim količinama djeluje toksički uz izraženi estrogenizam mikotoksikoze najčešće su kod svinja gdje se vide simptomi hiperestrogenizma na spolnim organima i vimenu, izvalom rodnice i crijeva, paralizom stražnjeg dijela tijela i uginućem, kod preživača su rjeđe i uglavnom dovode do poremećaja plodnosti, probavnim poremećajima i lošim proizvodnim rezultatima, kod konja dolazi do poremećaja u funkciji probavnih organa, jetre i središnjeg živčanog sustava

Question 123

Štetne tvari posljedica grešaka u proizvodnji hrane za životinje

Answer 123

najveće opasnosti prijete od kontaminacije pesticidima, toksičnim mineralima i radionukleidima pesticidi: najčešće zbog nestručne upotrebe toksični minerali: putem zagađivanja okoliša, uglavnom teški metali ili putem gnojidbe krmnih kultura s nedovoljno pročišćenim mineralnim gnojivima radionukleidi: nakon atomskih eksplozija u atmosferi, troposfera i stratosfera se kontaminiraju te postupno padalinama dospijevaju na zemlju