kemija - kiseline, baze, soli Flashcards

1
Q

osobe koje su dale teorije o kiselinama i bazama

A
  1. Arrhenius
  2. Bronsted i Lowry
  3. Lewis
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

opće oznake za kiseline

A

HA - kiselina
H+ ili H3O+ - vodikov ili oksonijev ion
A- - kiselinski ostatak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

opće oznake za baze

A

BOH - baza
B+ - kation metala
OH- - hidroksidni ion

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Arhenius
A
  • kiseline definira kao tvari koje u vodenoj otopini povećavaju koncentraciju H+ ili H3O+ iona (H+ ne postoji u prirodi, stoga se piše H3O+ jer su oni u otopini uvijek okruženi molekulama vode)
  • baze definira kao tvari koje u vodenoj otopini povećavaju koncentraciju OH- iona
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q
  1. Bronsted i Lowry
A
  • kiseline -> proton-donori
  • baze -> proton-akceptori
    (proton=H+)
  • predpostavili su postojanje konjugiranog para: kiselina otpuštanjem proton postaje konjugirana baza, a baza primanjem protona postaje konjugirana kiselina
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Lewis
A
  • kiseline -> elektron-akceptori ili čestice koje primaju elektronski par
  • baze -> elektron-donori ili čestice koje daju elektronski par za nastajanje kovalentne veze
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

voda je amfiprotonska

A
  • može se ponašati i kao kiselina i kao baza, ovisno o ostalim sudionicima reakcije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

dobivanje kiselina

A
  1. reakcija nemetalnog oksida i vode
    nemetal+kisik -> oksid nemetala+voda - > kiselina
    pokus: Dobivanje H2SO3
  2. sinteza iz elemenata
    pokus: Dobivanje HCl
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

svojstva kiselina

A
  1. kiselost
  2. električna vodljivost - vodene otopine kiselina provode električnu struju jer sadrže slobodne ione
  3. dehidratacijsko djelovanje - kiseline duzimaju vodu organskim tvarima koje pougljene (karboniziraju) - npr. saharoza
  4. razarajuće djelovanje - reakcija vapnenca s klorovodičnom kiselinom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

podjela kiselina prema podrijetlu

A
  1. ANORGANSKE - umjetno podrijetlo, proizvode se (HCl, HBr, HI, HF, H2S, H2SO3, H2SO4, HNO3, HNO2, H2CO3, H3PO4, HClO, HClO2, HClO3, HClO4
  2. ORGANSKE - prirodno podrijetlo (HCOOH, CH3COOH, CH3CH2COOH, C6H8O7)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

podjela kiselina prema stupnju ionizacije

A
  1. MONOPROTONSKE - 1 stupanj ionizacije
  2. DIPROTONSKE - 2 stupnja ionizacije
  3. TRIPROTONSKE - 3 stupnja ionizacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

IONIZACIJA

A
  • nastajanje iona iz molekula
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

DISOCIJACIJA

A
  • razlaganje ionskih spjeva na ione od kojih su građeni
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

strelice za ionizaciju kiselina

A
  1. jake monoprotonske: ireverzibilne
  2. jake diprotonske: ireverzibilna pa ravnotežna
    slabe diprotonske: oba stupnja ravnotežna
  3. triprotonske: sva tri stupnja ravnotežna
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

podjela kiselina prema jakosti

A
  1. JAKE - HClO4, HI, HBr, HCl, H2SO4, HNO3
  2. SLABE - CH3COOH, H2CO3, H2S, HClO
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

ovisnost ugljikovodičnog lanca o kiselosti karboksilnih kiselina

A

*povećavanjem ugljikovodičnog lanca kiselost karboksilnih kiselina je manja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

org - anorg

A

*organske kiseline uvijek su slabije od anorganskih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

RAVNOTEŽNA KONSTANTA IONIZACIJE SLABE KISELINE

A

Ka = (H30+)(A-) / (HA)x(H2O)
- jedan stupanj ionizacije = jedna konstanta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

KONSTANTA IONIZACIJE JAKE KISELINE

A

Ka = (H30+)x(A-)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

ionizacija kod slabih i jakih kiselina

A

slabe kiseline: vrlo mala ionizacija
jake kiseline: potpuna ionizacija
- shematski prikaz

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

jakost kiseline s obzirom na iznos konstante ionizacije

A
  1. vrlo jake: 10^3 - 10^9
  2. jake: 10^-2 - 10^3
  3. slabe: 10^-7 - 10^-2
  4. vrlo slabe: <10^-7
    *veći iznos konstante ionizacije > jača kiselina > više ionizira
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

baze

A
  • uglavnom čvrste tvari
    1. metalni hidroksidi
    2. metalni oksidi
    3. karbonati
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

lužine (općenito + dobivanje)

A
  • vodene otopine hidroksida (baza) koje u reakciji s vodom povećavaju koncentraciju OH- iona
  • dobivanje
    metal+O2 > oksid metala+H2O > hidroksid+H2O > lužina (ako je hidroksid topljiv u vodi)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

svojstva lužina

A
  • nagrizaju/oštećuju oči, kožu, sluznice
  • korozivno djeluju na metale
  • zgrušavaju bjelančevine
  • mijenjaju boju indikatorima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
uporaba lužina
- sredstva za čišćenje (odmašćivanje pećnica, roštilja, štednjaka, čišćenje odvodnih cijevi)
26
podjela baza prema broju OH
1. MONOHIDROKSIDNE - sadrže jednu OH skupinu - NaOH, KOH, LiOH 2. DIHIDROKSIDNE - sadrže dvije OH skupine - Ca(OH)2, Mg(OH)2, Ba(OH)2
27
podjela baza prema jakosti
1. JAKE - CsOH, RbOH, NaOH, LiOH, Ba(OH)2, Ca(OH)2, Sr(OH)2 2. SLABE - NH4OH, Mg(OH)2, CH3NH2 (METILAMIN), CH3CH2NH2 (ETILAMIN) , C6H5NH2 (ANILIN), N2H4 (HIDRAZIN)
28
KONSTANTA IONIZACIJE SLABE BAZE
Kb = (BH+)*(OH-) / (B)*x(H2O)
29
KONSTANTA IONIZACIJE JAKE BAZE
Kb = (BH+)(OH-)
30
voda je AMFOLIT
- može se ponašati i kao kiselina i kao baza (proton-donor / protoon-akceptor)
31
KONSTANTA RAVNOTEŽE ZA VODU
K=(H3O+)(OH-)
32
KONSTANTA IONSKOG PRODUKTA VODE
- oznaka: Kw - različita pri različitim temperaturama > tablica - određena umnoškom ravnotežne množinske koncentracije H3O+ i OH- iona
33
koliko iznosi koncentracija H3O+ i OH- iona u destiliranoj vodi, t = 25C, p = 101325 Pa
1*10^-7 mol dm^-3 tada je Kw = (1*10^-7)(1*10^-7) = 1*10^-14 mol^2 dm^-6
34
1. H3O+ > OH- 2. H3O+ < OH-
1. otopina je kisela 2. otopina je bazična
35
zašto je uvedena pH vrijednost
- jer je koncentracija H3O+ i OH- u otopini vrlo mala pa je teško odrediti je li otopina kisela ili bazična
36
pH vrijednost - definicija
- mjera kiselosti otopine
37
pH vrijednost i pOH vrijednost - računanje
pH vrijednost - negativna vrijednost logaritma brojčane vrijednosti množinskih koncentracija H3O+ iona pOH vrijednost - negativna vrijednost logaritma brojčane vrijednosti množinskih koncentracija OH- iona pH + pOH = 14
38
pH ljestvica
0-14 1. 0-6 > kiselo 2. 7 > neutralno 3. 8-14 > lužnato
39
JEDNADŽBA IONIZACIJE JAKE I SLABE KISELINE
- koncentracije kiseline/baze jednaka je koncentraciji H3O+/OH- iona - kiseline: (HA)=(H3O+) - baze: (BOH)=(OH-) *TO NE VRIJEDI KOD SLABIH KISELINA JER KOD NJIH MALI BROJ MOLEKULA IONIZIRA U VODI (OSTAJE VELIK BROJ NEIONIZIRANIH MOLEKULA)
40
KONSTANTA IONIZACIJE Ka/Kb - pH VRIJEDNOST OTOPINA SLABIH KISELINA I SLABIH BAZA
Ka = x^2 /(HA) Kb = x^2 /(BOH)
41
STUPANJ IONIZACIJE, alfa
- omjer broja ioniziranih molekula i ukupnog broja molekula prije ionizacije - ovisi o KONCENTRACIJI i TEMPERATURI - ima vrijednost 0-1, često se iskazuje u postotcima alfa = br. ion. mol. / ukupan br. mol. prije ion.
42
STUPANJ IONIZACIJE SLABIH KISELINA
- omjer mn. konc. H3O+ iona nastalih ionizacijom slabe kiseline i početne mn. konc. slabe kiseline alfa(HA) = (H3O+) / (HA) *zbog malog stupnja ionizacije slabih kiselina vrijedi da su početna i ravnotežna konc. jednake
43
STUPANJ IONIZACIJE SLABIH BAZA
- omjer mn. konc. OH- iona nastalih ionizacijom slabe baze i početne mn. konc. slabe baze alfa(BOH) = (OH-) / (BOH) *zbog malog stupnja ionizacije (ili disocijacije) slabih baza vrijedi da su početna i ravnotežna konc. jednake
44
što se koristi za precizno mjerenje pH
pH METAR
45
INDIKATORI
- tvari koje mijenjaju boju u prisutnosti druge tvari
46
KISELINSKO-BAZNI INDIKATORI
- mijenjaju boju u ovisnosti o pH području u kojem se nalaze - najčešće slabe organske kiseline ili baze Hln + H2O (boja 1) ravn. reak. ln- + H3O+ (boja 2)
47
vrste kiselinsko-baznih indikatora
1. UNIVERZALNI INDIKATOR - smjesa različitih indikatora - pH se određuje prema usporednoj ljestvici boja *mijenjaju boju u točno određenom pH području: 2. CRVENI LAKMUS PAPIR - u plavu kad je lužina 3. PLAVI LAKMUS PAPIR - u crvenu kad je kiselina 4. METILORANŽ - iz žuto-narančaste u crvenu kad je kiselina 5. FENOLFTALEIN - bezbojno u ljubičastu kad je lužina 6. BRMTIMOL PLAVO/MODRO - iz žute u plavu kad je lužina
48
prirodni indikatori
indikator crvenog kupusa maćuhica orhideja zumbul ljubičica plućnjak gerber krizantema *hortenzija
49
NEUTRALIZACIJA
- reakcija kiseline i baze pri čemu nastaju odgovarajuća sol i voda - brza, ionska i egzotermna reakcija - reakcije neutralizacije mogu se prikazivati u MOLEKULSKOM i IONSKOM obliku
50
potpuna neutralizacija
- reakcija jednakih množina oksonijevih i hidroksidnih iona
51
ovisnost vrste kiseline i broja molova lužine potrebnih za ionizaciju
monoprotonske - 1 mol diprotonske - 2 mol triprotonske - 3 mol *višeprotonske kiseline s bazama regiraju u raličitim omjerima
52
TITRACIJA
- kiselinsko-bazna reakcija - metoda kvantitativne kemijske analize kojom se može odrediti koncentracija neke kiseline ili lužine - reakcija se izvodi tako da se biretom dodaje otopina poznate koncentracije otopini nepoznate koncentracije kojoj je dodan indikator
53
TITRANT ANALIT
titrant - otopina u bireti analit - otopina u tikvici (nepoznate konc.)
54
TOČKA EKVIVALENCIJE
- označava trenutak kada je u otopini koja se titrira dodana ekvivalentna množina tvari kojom titriramo pri čemu dolazi do promjene boje indikatora - količina titrantna = količina analita
55
prikaz titracijske krivulje za titraciju jake kiseline jakom bazom
graf - S
56
prikaz titracijske krivulje za titraciju jake baze jakom kiselinom
graf - Z
57
TITRACIJSKA KRIVULJA
- krivulja koja nastaje spajanjem točaka koje su dobivene očitanjem pH vrijednosti nastalih trošenjem titranta
58
SOLI
- ionski spojevi - formulske jedinke - sastoje se od kationa metala i aniona nemetala, tj. kiselinskog ostatka
59
REAKCIJE DOBIVANJA SOLI
1. IZRAVNO SPAJAJE METALA I NEMETALA (REDOKS PROCES) - nastaje samo sol 2. REAKCIJA METALA I KISELINE - nastaju sol i vodik 3. REAKCIJA BAZIČNOG/METALNOG OKSIDA S KISELINOM - nastaju sol i voda 4. REAKCIJA KISELINSKOG/NEMETALNOG OKSIDA S LUŽINOM - nastaju sol i vodik 5. REAKCIJA KISELINE I BAZE (NEUTRALIZACIJA) - nastaju sol i voda 6. REAKCIJA DVOSTRUKE IZMJENE (TALOŽNE REAKCIJE) - reagiranjem dviju topljivih soli izmjenom iona nastaje jedna topljiva i jedna netopljiva/slabo topljiva sol - netopljiva sol odvaja se filtracijom, a topljiva sol se iskristalizira uparivanjem - sol1 + sol2 > sol2 sol3
60
PUFERI
- smjese otopina slabih kiselina i njihovih soli ili slabih baza i njihovih soli koje ne mijenjaju ili neznatno mijenjaju pH dodatkom jakih kiselina ili jakih baza
61
vrste pufera
1. ACETATNI (pH od 4 do 6) - CH3COONa / CH3COOH (natrijev acetat i octena kiselina) - održava pH krvi (7,34 - 7,45) 2. FOSATNI (pH od 6 do 8) - H2PO4 - / HPO4 2- (natrijev hidrogenfosfat i kalijev dihidrogenfosfat) -održava pH stanične tekućine (7,2) 3. KARBONATNI (pH od 4 do 6) - HCO3 - / H2CO3 (natrijev hidrogenkarbonat i ugljična kiselina) - održava pH krvi (7,34 - 7,45) i prenosi molekule O2 i CO2
62
KAPACITET PUFERA
- mjera otpora puferske otopine kojom se otopina opire promjeni pH vrijednosti
63
ACIDOZA
- smanjenje pH - uzrokuje ju unošenje kiselina, masne hrane i smanjena izmjena zraka u organizmu
64
ALKALOZA
- povećanje pH - uzrokuje ju unošenje lužina i povećanje izmjene zraka zbog visoke temperature