Kolokvij 1- Do Probave Flashcards
(223 cards)
1
Q
Zoologija?
A
Znanost koja se bavi proucavanjem prazivotinja i ostalih zivotinja sa svih gledista
2
Q
Skupine zivih bica?
A
- Protista (protisti)- prazivotinje
- Spongia (spuzve)
- Cnidaria (zarnjaci)- scyphozoa (reznjaci) i hydrozoa (obrubnjaci)
- Platodes (plosnjaci)
- Aschelmintes (oblenjaci)- ascaris lumbricorcie (djecja glista), trichinella spiralis (zavijena trihina), gicrelius sp. (gordijev cvor), rotateria (kolnjaci)
- Mollusca (mekusci)
- Annelida (koluticavci)- lumbricus terrestris (gujavica)
- Arthopoda (clankonosci)- carius morosus (razred insekata)
- Echinodermata (bodljikasi)
- Vertebrata (kraljeznjaci)
3
Q
Strukturne osobine zivih bica?
A
Tocno odreden sastav i stalna dinamicnost biomolekula
4
Q
Proizvodaci?
A
Pretvaraju suncevu energiju fotosintezom u primarne organske spojeve
5
Q
Potrosaci 1. reda?
A
Biljojedi, pretvaraju zelene biljke u sekundarne organske tvari aerobnim ili anaerobnim disanjem
6
Q
Potrosaci 2. reda?
A
Mesojedi, koriste potrosace 1. reda za dobivanje energije
7
Q
Razlagaci?
A
Razlazu uginule organizme do najjednostavnijih anorganskih molekula koje ce zelene biljke opet koristiti za stvaranje primarne organske tvari
8
Q
Kakav je tok energije u zivom organizmu?
A
Ireverzibilan, energija se trosi na kretanje, razmozavanje, stvaranje stanica
9
Q
Homeostaza ili
A
Autoregulacija, to je idealno uravnotezeno stanje organizma
10
Q
Osnovne znacajke svakog zivog organizma?
A
Sastoji se od stanica (sve nastaju iz vec postojecih), sposobnost rasta i autoreprodukcije, podrazljivost, adaptacija, konstruktivne faze, prostorna i energijska ekonomicnost, hijerarhija stupnjeva u org. tvari, starenje i smrt
11
Q
Stupnjevi u organizaciji tvari?
A
Subatom->atom->molekula->biomolekula->molekulski agregat->organel->stanica->tkivo->organ->organski sustav->jedinka->populacija->vrsta->zivotna zajednica->biosfera
12
Q
Karakteristike biljaka?
A
nemaju zivcani i misicni sustav, hrane se na mjestu na kojem rastu, sjemenke su geneticki varijabilne kako bi se mogli prilagodit uvjetima okolisa, rasprostranjuju se pasivno, oprasuju se slucajno, uzimaju hranu preko listova i korijena, cjelozivotni rast, ugljikohidrati sudjeluju u izgradnji
13
Q
Karakteristike zivotinja?
A
Imaju zivcani i misicni sustav, aktivno pronalaze i hvataju hranu, jednospolci, organi za uzimanje hrane su uvijek na tocno odredenom mjestu, razvijeni su intenzivno, ograniceno se razvijaju i rastu, u gradi tijela koristi se bjelancevina
14
Q
Karakteristike covjeka?
A
Kraljesnjak, sisavac, ruke i noge, povecanje mozga, uspravno hodanje (povecanje psihofizickih sposobnosti)
15
Q
Tko je sastavio prvu klasifikaciju organizama?
A
Karl Linne postavio je sustav binarne nomenklature i hijerarhijske sistematike
16
Q
Sistematske kategorije?
A
- Regnum animalium- zivotinjsko carstvo
- Subregnum- potcarstvo
- Phyllum- koljeno
- Classis- razred (super-nad, sub-pod)
- Ordo- red
- Familia- porodica (super- nat)
- Genus- rod (sub- pod)
- Species- vrsta (sub-pod)
17
Q
Biologijski pojam vrste?
A
Skupina populacija koje se medusobno stvarno i potencijalno rasploduju, a reproduktivno su odvojene od drugih takvih skupina (uvijek binarna nomenklatura)
18
Q
Kod koga je izrazen spolni dimorfizam?
A
Kod divlje patke, djecje gliste (muzjak i zenka se razlikuju)
19
Q
Populacija?
A
Skup jedinki iste vrste koje zive na odredenom prostoru i koje se medusobno razmnozavaju pod uvjetom da su spolno zrele, suprotna spola i da odgovaraju jedna drugoj obzirom na spolni odabir
20
Q
Podvrsta?
A
Skupina fenotipski slicnih populacija jedne vrste, koje nastanjuju geografski dio areala vrste, a taksonomski se razlikuju od drugih populacija te vrste, primjer gusterica
21
Q
Dem?
A
Skupina jedinki iste populacije koja zivi na vrlo ogranicenom prostoru
22
Q
Koža i od cega je gradena?
A
Najveci organ u mnogostanicnih zivotinja i gradena je od sloja epitelnih stanica i njima prikljucenog vezivnog tkiva
23
Q
Uloga kožnog sustava?
A
Zastita unutarnjih organa, termoregulacija, stiti od UV zracenja, sprijecava gubitak tekucine iz tijela te sudjeluje u ekskreciji (znojenje), sekrecija (zlijezde), izmjena plinova (kožno disanje), osjetila u kozi, obojenost, osmotska i ionska regulacija
24
Q
Dijelovi kože mnogostanicnih organizama?
A
Ektoderm, mezoderm, endoderm
25
Kakav pokrovni sustav imaju protisti?
Prazivotinje nestalnog oblika tijela (npr. ameba) imaju golu troslojnu lipoproteinsku membranu, a stalnog oblika (npr. euglena i papucica) imaju PELIKULU
26
4 vrste tkiva u mnogostanicnih zivotinja?
Epitelno, vezivno, misicno i zivcano
27
Od cega se sastoji epitelno tkivo?
Od gusto poredanih epitelnih stanica koje leze na bazalnoj membrani
28
Kada nastaje epitelno tkivo?
Tijekom embrionalnog razvoja
29
Vrste epitelnog tkiva?
Pokrovno, zljezdano i osjetno
30
Vrste pokrovnog epitela?
Dijeli se na JEDNOSLOJNI (sve epitelne stanice dodiruju bazalnu membranu, na povrsinu tijela izlucuje debelu kutikulu) i VISESLOJNI (ima vise od 1 sloja stanica) te VISEREDNI (sve stanice dodiruju bazalnu membranu, a jezgre su smjestene na razlicitim razinama)
31
Jednoslojni epitel?
Postoji jednoslojni PLOČASTI (unutrasnjost krvnih zila, serozne ovojnice tjelesnih supljina), KUBIČNI (jajnik, štitna žlijezda), CILINDRIČNI (crijevo, zucni mjehur)
32
Viseslojni epitel?
Postoji MNOGOSLOJNI PLOČASTI OROŽENI (koža,usta,jednjak,grkljan, rodnica, analni otvor) I MNOGOSLOJNI PLOČASTI NEOROŽENI (izvodni kanali zlijezda znojnica, folikuli jajnika u razvoju)
33
Višeredni epitel?
Postoji VIŠEREDNI CILINDRIČNI S TREPETLJIKAMA (dušnik), VIŠEREDNI CILINDRIČNI EPITEL SA STEREOCILIJAMA (sjemenik) i PRIJELAZNI EPITEL (mokracni mjehur)
34
Razlika epitela kod kraljesnjaka i beskraljesnjaka?
Beskraljesnjaci- jednoslojni epiderm ektodermalnog podrijetla (jednoslojni epitel), a kraljesnjaci pousminu - povrsinski (viseslojni orožnjeli epitel) dio epidermalnog podrijetla koji se sastoji od roznatog sloja, viseslojnog epitela i klicnog sloja
35
Žljezdani epitel?
Izgraduju ga žlijezde, imaju ga beskralješnjaci i kralješnjaci, funkcija: stvaranje i izlucivanje sekreta
36
Kakve žlijezde mogu biti s obzirom na sekret?
MUKOZNE- sluzav, ljepljiv sekret glikoproteinskog sastava
SEROZNE- rijedak, žitak bjelančevinasti sekret
37
Kakvo izlucivanje sekreta zlijezda moze biti?
APOKRINO- mirisne zlijezde- sisavci
MEROKRINO- zlijezde slinovnice, sekretna zrnca
HOLOKRINO- lojnice-sisavci
38
Sto je osjetni epitel?
To su epitelne stanice koje imaju mogucnost primanja i provodenja podrazaja i sudjeluju u izgradnji osjetila
39
Epitel spuzvi?
PINAKOCITI- plocaste,poligonalne stanice
POROCITI-cjevaste stanice kroz koje ulazi voda
40
Epitel zarnjaka?
Jednoslojni epitel graden od intersticijskih, zarnih, epitelno-misicnih i zivcanih stanica
41
Epitel plosnjaka?
VIRNJACI- jednoslojni trepetljikavi epiderm s RABDITIMA
METILJI I TRAKAVICE- iznad epiderma imaju KUTIKULU kao zastitu (razgradnja probavnim sokovima)
42
Epitel oblenjaka?
Jednoslojni epitel+kutikula
43
Kakva je koza djecje gliste?
Ona je viseslojna i debela, kao i kod drugih nametnika
44
Epitel puzeva?
Jednoslojni epiderm+tanka kutikula (epiderm je iznad vezivnog tkiva koje je bogato zlijezdama)
45
Epitel koluticavca?
Malocetinasi, mnogocetinasi i pijavice imaju KOZNO- MISICNI SLOJ. Imaju kutikulu, epiderm s zlijezdama i prstenaste i uzduzne misice
46
Epitel clankonosaca?
Imaju jednoslojni epiderm i kutikulu od HITINA u kojoj moze biti CaCO3
47
Epiderm bodljikasa?
Epiderm-ektodermalnog podrijetla usmina- mezodermalnog podrijetla- stvara vapneni skelet (endoskelet)
48
2 vrste riba?
Koštunjače i hrskavičnjače
49
Vrste ljuski ribe?
Okruglaste, češljaste, plakoidne ljuske
50
Sto gmazovima pomaze u sprjecavanju gubitka vode?
Rožnate ljuske
51
Epiderm ptica?
Imaju suhu kozu bez zlijezda, imaju samo trtnicnu zlijezdu, perje im sluzi kao termoizolacija, toplokrvne su zivotinje
52
Epiderm sisavaca?
Imaju dlake koje su produkt rožnatog sloja, odrzavaju stalnu tjelesnu temp-> HOMOIOTERMI SU (toplokrvni)
POIKILOTERME ZIVOTINJE-hladnokrvne
53
Vrste zlijezda kod sisavaca?
Znojnice,lojnice, sluzne, mirisne, mlijecne
54
Kakva moze biti obojenost zivotinja?
KRIPTICNA-zastitna (npr. zelena zaba zeleni list)
APOSEMIJA- upozoravajuca (npr. kricava boja na gusterima)
55
Melanin?
Tamni pigment
56
Albinizam?
Izostanak melanina
57
Kakva izmjena boje moze biti?
Morfologijska- starenjem se smanjuje broj kromatofora
Fiziologijska- promjena boje pod utjecajem zivcanog sustava ili hormona (kameleoni)
58
Uloga potpornog sustava?
Oblik,cvrstoca i zastita organizma, odrzava stalan raspored organskih sustava, ucvrscuje misice, spremiste ca2+ i ostalih minerala
59
Vrste skeleta?
HIDROSKELET (virnjaci, zarnjaci, vrpcari,lovkasi, koluticavci) I CVRSTI SKELET —> EGZOSKELET(krednjaci,mekusci,kukci) I ENDOSKELET (zrakasi,spuzve,koralji,bodljikasi,kraljesnjaci)
60
Hidroskelet?
Napetost tjelesne tekucine unutar tijela, okruzen je misicnim slojem koji pruza oslonac tekucini
61
Hidroskelet beskoluticavca?
Jedinstveni hidroskelet, izmjenicna kontrakcija misica produzuje i skracuje tijelo
62
Hidroskelet virnjaka?
Tjelesna tekucina unutar parenhima
63
Hidroskelet koluticavca?
Svaki kolutic ima svoj hidroskelet, krecu se u obliku valova
64
Nedostaci hidroskeleta?
Kontrakcije s jednog dijela tijela prenose se na cijelo tijelo, reakcije tih zivotinja su spore, a trose puno energije
65
Osnova grade potpornog sustava i gdje nastaje?
Vezivno tkivo, nastaje u mezodermu
66
Vrste vezivnog tkiva?
1. Vezivno tkivo u uzem smislu
2. Potporno vezivno tkivo
3. Vezivno tkivo s posebnim svojstvima
67
Vezivno tkivo u uzem smislu?
1. RAHLO-ispunjava prostore izmedu misicnih vlakana,obavija limfne i krvne zile (stijenka probavnog kanala, dusnik)
2. GUSTO- neformirano- nepravilno poredana kolagenska vlakna s malo stanica
-formirano-pravilno poredana kolagenska vlakna
68
Vrste potpornog vezivnog tkiva?
Hrskavica (elasticna, hijalina, vezivna) i kost (kompaktna i spuzvasta)
69
Vrste vezivnog tkiva s posebnim svojstvima?
Masno (prevladavaju adipociti-masne st.), elasticno, hematopoetsko, sluzavo tkivo, krv, limfa
70
Hematopoetsko tkivo?
Nalazi se u kostanoj srzi, kostana srz ispunjava unutrasnjost kosti, 2 vrste kostane srzi: crvena (nastaju krvne st.) i zuta (masne st.)
71
Grada vezivnog tkiva?
Stanice, vlakna (kolagenska, elasticna, retikularna) i medustanicna tvar
72
Hrskavica?
Kod kraljesnjaka i beskraljesnjaka, HONDROCITI- stanice hrskavice + vlakna vezivnog tkiva preko kojih se prehranjuje
73
Od cega se sastoje kosti?
Od koštanog tkiva koje ima lamelarnu gradu
74
Nabroji koštane stanice i gdje se nalaze?
Osteociti, osteoblasti i osteoklasti, smjestene su u supljinama
75
Sastav koštanog matriksa?
Anorganska tvar (kalcij-fosfat) + organska tvar (kolagenska vlakna rasporedena u lamele)
76
Vanjski i unutrasnji sloj vezivnog tkiva?
Periost- vanjski, endost- unutarnji
77
Kako se prehranjuje kost?
Preko krvnih zila koje prolaze kroz kostani matriks, a smjestene su u supljinama koje se zovu HAVERSOVI (uzduzni) i VOLKMANNOVI (poprecni) KANALI
78
Osnovna gradevna jedinica kosti?
Osteon- kruzno poredane kostane lamele oko HAVERSOVOG kanala
79
Sto sudjeluje u rastu kosti?
Osteoblasti
80
Sto rade osteoklasti?
Razgraduju kostano tkivo i tako odrzavaju ravnotezu
81
Egzoskelet?
Kruti skelet koji imaju krednjaci, mekusci i kukci, osnova grade: vezivno tkivo, nastaje iz mezenhima, ektodermalnog je podrijetla
82
Skelet mekusaca?
Periderm= hidroteka+gonoteka
83
3 sloja skeleta mekusaca?
1. Periostrakum
2. Ostrakum
3. Hipostrakum (sedefasti)
84
Skelet plaštenjaka?
Plašt od tunicina
85
Koje vrste imaju endoskelet?
Zrakasi, spuzve, zarnjaci (vapnenasti skeleti), bodljikasi
86
Sustav kostiju u kraljesnjaka?
Kosti glave, kosti prednjih i straznjih udova, kosti kraljesnjice
87
Nacini pokretanja?
1. Ameboidno- promjenom oblika tijela
2. Bicevima i trepetljikama- udaranje citoplazmatskih organela
3. Kontrakcijom misicnih vlakanaca
88
Objasni ameboidno kretanje?
Imaju ga slobodne i nametnicke vrste, krecu se laznim nogicama ili PSEUDOPODIJIMA
89
Objasni biceve i trepetljike?
Pomicanje trepetljika moze biti SINKRONO (sve trepetljike u isto vrijeme, u jednom smjeru) i METAKRONO (jedna nakon druge)
90
Sto su mišići?
Diferencijacija citoplazme u kontraktilne ili stežljive bjelančevine
91
2 najpoznatije bjelancevine u misicima?
Aktin i miozin
92
Sto izgraduju aktin i miozin?
Miofibrile
93
U sto se udruzuju miofibrile?
Misicno vlakno- osnovna morfoloska jedinica misica
94
Podjela mišića?
Glatki misici, poprecno-prugasti misici, srcani misici
95
Gdje imamo glatke misice?
U stijenkama krvnih zila i crijeva, izvodnim cijevima zlijezda, mokracovoda i spolnih organa
96
Srcani misic?
Nije sincicij, tip poprecno-prugastog misica, nema jezgru uz periferiju, nego u centru stanice
97
Gdje se nalaze poprecno-prugasti misici?
Skeletni misici kraljesnjaka, skeletni i utrobni misici clankonozaca, misici u meduza..
98
Tamne pruge poprecno-prugastih misica?
Tu su i aktin i miozin
99
Svijetle pruge u poprecno-prugastim misicima?
Aktin
100
Sarkomera?
Razmak izmedu 2 Z-membrane (jedna jedinica misica)
101
Aktin?
Tanki miofilament
102
Miozin?
Deblji miofilament
103
Primjer za epitelno-misicne stanice?
Djecja glista (oblenjaci)
104
Primjer za kozno-misicni sloj?
Plosnjaci,koluticavci
105
Sto omogucuju skeletni misici?
Brze pokretanje
106
Somaticni i viscelarni misici?
Somatični- vezani s tjelesnom stijenkom i privjescima, raspored metameran
Viscelarni- povezani s unutrasnjim organima
107
Koje misice imaju elektricni organi riba?
Modificirano poprecno-prugaste misice
108
Tipovi pokretanja?
Kotrljanje, valjanje, koracanje, puzanje
109
Koja je jedina skupina koja nema zivcani sustav
Mesozoa- spongia
110
Razlika glija stanice od neurona?
Ne stvaraju akcijske potencijale i ne prebose informacije od jedne st. do druge, mogu se dijeliti cijelog zivota, imaju samo 1 vrstu nastavka (nemaju akson), imaju samo naponske kanale za prolaz kalijevih iona
111
Uloga glija stanica?
Potpora,prehrana,obrambema uloga i stvaranje mijelinske ovojnice
112
Vrste glija stanica?
MIKROGLIJA (specijalizirsni makrofazi koji imaju sposobnost fagocitoze) I MAKROGLIJA (astrociti, oligodendrociti, radijlne, Schwannove i satelitske stanice)
113
Tipovi zivcane stanice?
Zivcane stanice - neuroni
Neuroglijslne st- glija stanice
114
Gangliji?
Nakupine zivcanih stanica s dendritima u zivotinjskim organizmima
115
Neurotransmiter?
Prijenosna tvar ili acetilkolin
116
Podjela zivaca?
Osjetni, motorni, mjesoviti
117
Sto svi zivci izgraduju?
Periferni zivcani sustav
118
Zivcani sustav protista?
Kinetodezme i vlakanca neuroneme povezana s motorijem
119
Zivcani sustav spuzvi?
Nemaju zivcani stanica, sve stanice u tijelu imaju funkciju provodenja podrazaja
120
Najjednostavniji oblik zivcanog sustava?
Mrezasti zivcani sustav , turbellaria, cnidaria
121
Gangliji puzeva?
PARIJENTALNI- škržni
VISCELARNI- utrobni
PEDALNI- stopalni
CEREBRALNI- glaveni (mozak) i PLEURALNI- plašteni
122
Zivcani sustav koluticavca?
Ljestvicasti zivcani sustav
123
Zivcani sustav kraljesnjaka?
Dijeli se na 1) SREDISNJI ZIVCANI SUSTAV (SOMATSKI)- mozak i ledna mozdina
2) AUTONOMNI (VEGETATIVNI)- sredisnje i periferne zivcane stanice, dijeli se na SIMPATICKI I PARASIMPATICKI, upravlja radom unutarnjih organa i odrzava homeostazu
124
Simpatički zivcani sustav u kraljesnjaka?
Nastaje iz sredisnjeg sustava, sastoji se od dva lanca s ganglijama koji se protezu sa strane kraljesnjice, simpaticka vlakna izlaze iz ledne mozdine samo u podrucju vrata,prsa i slabina
125
Parasimpaticki zivcani sustav?
Izlazi iz sredisnjeg zivcanog sustava preko nekoliko mozdanih zivaca i iz kriznog dijela ledne mozdine, 80% aktivnosti parasimpatikusa kontrolira nervus vagus, parasimpatickq vlakna prodiru do samih organa koje ekscitiraju
126
Sredisnji zivcani sustav?
Mozak i ledna mozdina
127
Periferni zivcani sustav?
Zivci izmedu mozga i organa
128
Sredisnji suplji prostor u kraljeznici je ispunjen kojon tekucinom?
Liqour cerebrospinalis
129
Meninge?
Tri ovojnice od VEZIVNOG TKIVA kojima je cijeli zivcani sustain obavijen
130
Dura mater?
Vanjska ovojnica, tvrda
131
Pia mater?
Unutarnja ovojnica, meka (ispunjena mrezom krvnih zila i priljubljena uz mozak i lednu mozdinu)
132
Mozak kraljesnjaka?
Izvana siva tvar- tijela zivcanih stanica s dendritima + potporno tkivo neuroglihalnih stanica, iznutra- bijela tvar- duga zivcana vlakna, veliki mozak podijeljen na 2 hemisfete, srediste je svih osjetilnih i asocijatuvnih sredista
133
Mozak jednostavnih svitkovaca?
Slabo diferencifana siva tvar koja se zove PRAPLAŠT (palaepallium)- iskljucivo osjetilo njuha
134
Mozak vodozemaca?
Siva tvar-srediste za njuh, prvobitno plast, bazalni ganglij
135
Mozak gmazova?
Palaepallium i archipallium se podizu na povrsinu i tu stvaraju mozdanu koru
136
Mozak sisavaca?
Neopallium u nizih sisavaca je neizbraznan, dominira mirisni dio mozga, nabiranjem se postupno povecava povrsina kore
137
Periferni zivci?
Izlaze iz mozga (cerebralni) i ledne mozdine (spinalni)
138
Cerebrospinalni zivci?
Zajednicki naziv za cerebralne i spinalne zivce
139
Koliko cerebrospinalnih zivaca imaju ribe i vodezemci a koliko ostali kraljesnjaci?
10 pari, 12 pari
140
Kakvi mogu biti mozgovni zivci sisavaca?
Osjetni, motoricni, mjesoviti
141
Ledna mozdina
Medulla spinalis, u kraljeznicnom kanalu, izvana bijela tvar (zivcana vlakna-provodenje podrazaja), unutra siva tvar (tijela zivcanih st,- primanje podrazaja)
142
Koji zivci izlaze iz lednog i trbusnog korijena?
Ledno-mozdinski zivci
143
Leđni korijen?
funkcija:provodenje podrazaja iz organa do mozga
144
Trbusni korijen?
funkcija: provodenje podrazaja od mozga do periferije tijela
145
Monosinspticki refleks?
Jedan senzoricki, jedan motoricki zivac, jedna sinapsa
146
Polisinapticki refleks primjeri:
Gazanje na cavao-podizanje stopala
Podizanje ruke od izvora topline
147
Egzoreceptori?
Osjetne strukture koje registriraju podrazaje izvan tijela zivotinja
148
Proprioreceptori?
Osjetne strukture koje registriraju podrazaje unutar tijela (krvni tlak, polozaj organa, konc. kisika u krvi)
149
Koje stanice sudjeluju u izgradnji osjetila?
Epitelnoosjetne i zivcanoosjetne
150
Mehanoreceptori?
Registriraju dodir, pritisak, bol, kretanje
a) staticka osjetila (ravnoteza)
b) slusna osjetila
Smjesteni na istaknutim dijelovima tijela (ticala, lovke) ili po cijeloj povrsini
151
Fotoreceptori?
Svjetlost
152
Kemoreceptori?
Kemijski podrazaji (miris, okus)
153
Termoreceptori?
Toplinske promjene
154
Osjetila protista?
Ocna pjega (stigma)- reagira na svjetlosnu energiju, sastoji se od PIGMENTNE CASICE i tvari koja reagira na svjetlost
155
Osjetila metazoe (mnogostanicnih org.)
Imaju velik broj osjetila, u njihovoj izgradnji sudjeluju EPITELNOOSJETNE STANICE I ŽIVČANOOSJETNE ST.
156
Mehanoreceptori beskraljesnjaka?
Osjetne stanice sa dlacicama ili četinama (npr. osjetne dlake kukaca)
157
Vrste mehanoreceptora?
Slobodni zivcani zavrsetci, Merkelove osjetne st., Vater-Pacinijevo tjelesce (dodir) , slobodni zivcani zavrsetci oko dlake
158
Raspored mehanoreceptora i termoereceptora u kozi kraljesnjaka
Pogledaj sliku u galeriji
159
Merkel-Ranvierova plocica?
Osjet dodira u kraljesnjak, duboku u epidermu (na njusci, oko folikula dlake)
160
Meissnerovo tjelesce?
Osjet dodira: vrsci prstiju, dlanovi, tabani
161
Vater-Paccinijevo tjelesce?
U usmini, sluznicama i unutrasnjim org. gmazova i sisavaca
162
Krausevo tjelesce?
Osjetila za hladnocu, usmina koze, sluznica usne supljine, muski i zenski kopulatorni org.
163
Bocna pruga ribe?
Prima podrazaje koji nastaju od strujanja vode
164
Organi za sluh?
1. TIMPANALNI (kukci)- na prednjim nogama, na zacanim koluticima
2. PLIVACI MJEHUR+ LABIRINT+ WEBEROVE KOŠČICE (ribe)
3. SREDNJE UHO (žabe)
4. BUBNJIĆ, SREDNJE I UNUTRAŠNJE UHO (gmazovi)
5. UHO (ptice i sisavci)
165
Kemoreceptori vrste?
1. Osjetila za okus (GUSTORECEPTORI)- usni otvor i usna supljina (grada: okusne st. + zivcane st. u ograncima)
2. Jezik- papile (okusni pupoljci)
a) gljivaste
b) optočene
c) listaste
d) končaste
3. Osjetila za njuh (STIBORECEPTORI)
a) OSFRADIJ- njušno osjetilo u puzeva
b) nos i njušni epitel
c) Jacobsonov organ
166
Osnovni princip grade fotoreceptora?
Vidne st.(odijeljene tamnim pigmentnim st.) sa stapicem: stapic prima svjetlosne podrazaje
167
Mrežnica ili retina?
Vidne stanice+pigmentne stanice
168
Probava?
Procesi razgradnje i izgradnje novih biomekula i njihovo stalno obnavljanje- mijena tvari (METABOLIZAM)
169
Sto se dobiva probavom?
Energija potrebna za obavljanje osnovnih zivotnih radnji
170
Vrste razgradnje probavom?
Aerobna (oksidacijska) i anaerobna
171
Koliko kcal dnevno u stanju mirovanja i potpunom gladovanju odrasli covjek treba?
1430-1900 kcal
172
Kakve su sve zivotinje po uzimanju hrane i kako se dijele?
Sve su HETEROTROFNE (uzimaju gotovu hranu)
Dijele se na 1) HOLOZOIČKE- hrane se stanicama i stanicnim proizvodima drugih zivotinja
2) SAPROZOIČKE- nametnici koji apsorbiraju hranu iz domadara
173
Hrana?
Tvari koje nakon razgradnje izvan stanice mogu proci kroz stanicnu membranu (voda, soli, bjelancevine, ugljikohidrati, masti, vitamini)
174
Koje se tvari koriste za izgradnju a koje za energiju?
Za izgradnju: bjelancevine, lipidi, soli, voda
Za energiju: ugljikohidrati, masti
175
Voda?
-Osnovna gradevna tvar svih zivotinjskih org.
- vodeni org. -90% vode
- odrasli covjek (70 kg) sadrzi 49 L vode- intracelularna i ekstracelularna ( one su u osmotskoj ravnotezi)
- gradevna tvar - hidroskelet
176
Makroelementi?
Mg CHOPKINS Ca Fe
177
Podjela prema vrsti hrane koju zivotinje uzimaju?
1) mesojedi (karnivora)- zive i mrtve zivotinje, strvine…
2) biljojedi (herbivora)- lisce, cvjetovi, sjemenke..
3) svejedi (omnivora)- biljna i zivotinjska hrana
178
Specijalisti u uzimanju hrane?
Monofagi- 1 vrsta
Oligofagi- razne vrste biljnih i zivotinjskih rodova koji su srodstveno blizu (sistematsko srodni), a ako su udaljeni (disjunktni)
Polifagi- razlicite vrste visih sistematskih kategorija koje nisu u srodstvenim odnosima
179
Mikrofagne i makrofagne zivotinje?
Mikro- hrane se mikroskopski sitnim cesticama hrane koje netreba usitniti
Makro- hrane se vecim komadima hrane koje treba dodatno usitniti
180
Nacini uzimanja hrane?
- osmotski (metilji)
- skrge (zameci vodozemaca)
- posteljica (zameci sisavaca)
- parenteralno (preko povrsine koze)
- pseudopodijima (korjenonosci)
- trepetljikama (spuzve, skoljkasi)
- zdrijelom na trbusnoj strani (virnjaci)
- zubicima i isisavanjem (medicinska pijavica)
- probavom izvan tijela pa isisavanje (pauci)
- klijesta i čeljušne nožice (rakovi)
- prednje noge (sisavci)
- zubalom (homodontno i heterodontno)
181
Sto se dogada sa bjelancevinama, ugljikohidratima, mastima tijekom probave
Bjelancevine-> aminokiseline
Ugljikohidrati -> monosaharidi
Masti-> glicerin i masne kiseline
182
Resorpcija?
Preuzimanje probavnih produkata (filtracijom, difuzijom, osmozom)
183
Enzimi u probavi?
Proteinaze, peptidaze, karbohidraze, lipaze i esteraze, celulaze
184
Probava protista?
Intracelularna probava, kad nemaju pelikulu ond na bilo kojem mjestu na tijelu, kad je imaju ond na stanicnim ustima (CITOSTOMU)
185
Probava spuzvi?
Intracelularna unutar hranidbenih mjehurica hoanocitnih stanica, uzimaju hranu filtriranjem vode
186
Probava zarnjaka?
Imaju neprohodno probavilo, ekstracelularnu i intracelularnu (unutar gastrovaskularne supljine) probavu hrane
-OCTOCORALLIA- 8 pregrada u gastrovaskularnoj supljini
- HEXACORALLIA- 6 pregrada
187
Probava plosnjaka, virnjaka, trocrijevaca?
Neprohodno probavilo, intracelularna probava hrane
188
Probava oblenjaka?
Prvi imaju prohodno probavilo, ekstracelularna probava u crijevu, prednje crijevo- STOMODEUM (oktoderm), srednje crijevo- MEZENTERON (endoderm), straznje crijevo- PROKTODEUM (oktoderm)
189
Probava mekusaca - puzeva?
Prohodno probavilo, ekstracelularna probava
190
Probava clankonozaca- rakovi?
Prohodno probavilo, ekstracelularna probava
191
Probava kraljesnjaka?
- zapocinje u ustima u kojima su celjusti sa zubima
- na prednjem dijelu probavila disni organi (skrge, pluca)
- 2 probavne zlijezde- jetra i gusteraca
- 5 osnovnih dijelova- usna supljina, zdrijelo, jednjak, zeludac i crijevo
192
Usna supljina kraljesnjaka?
Tu se dogada mehanicka obrada hrane (jezik i zubi), djelomicna razgradnja, pomocni organi: jezik, zubi i zlijezde slinovnice, osnovni sastojak sline: enzim ptijalin (zapocinje razgradnju ugljikohidrata)
193
Kakvo zubalo kraljesnjaka moze biti?
Homodontno- istovrsno
Heterodontno- raznovrsno
194
Vrste zuba kod kraljesnjaka?
1) sjekutići (incisivi)
2) očnjaci (canini)
3) pretkutnjaci (praemolares)
4) kutnjaci (molares)
195
Zdrijelo ( pharynx) kraljesnjaka?
Povezuje usnu i nosnu supljinu s prednje strane, s straznje strane produzuje se u grkljan i jednjak, sadrzi 6 ili 7 otvora koji ga povezuju s okolnim supljinama (neparni otvori- usna supljina, grkljan, jednjak, parni otvori- nosni (u vodozemaca i gmazova zovu se HOANE) i lijeva i desna eustahijeva cijev)
196
Jednjak kraljesnjaka?
Prelazi u zeludac, u ptica se prosiruje u VOLJU, pocetni dio jednjaka su poprecno-prugasti misici, zatim idu glatki
197
Zeludac kraljesnjaka?
Misicni zeludac u ptica (jer nemaju zube), jednostavno graden zeludac oblozen je cilindricnim epitelom s puno zlijezda , biljojedi imaju slozeno graden zeludac iz 4 dijela: kapura, burag, sirište, knjižavci, glavni sastojci zelucanog soka: sluz, pepsin, solna kiselina, nekad su u njemu i simbionti koji pomazu u razgradnji hrane
198
Crijeva kraljesnjaka?
1. TANKO CRIJEVO (intestinum tenue)
- dvanaesnik, prazno crijevo, vito crijevo
2. DEBELO CRIJEVO (intestinum crassum)
- zavrsava ili analnim otvorom ili nečisnicom (kloakom)
- slijepo crijevo, pravo debelo crijevo, ravno crijevo
199
Jetra (hepar) kraljesnjaka?
Najjednostavniji oblik je kod kopljače (evaginacija crijevne stijenke), proizvodi žuč koja se pohranjuje u žučnom mjehuru odakle žučovodom odlazi u dvanaednik, razgraduje mastu, neutralizira stetne tvari
200
Gusteraca (pankreas) kraljesnjaka?
Proizvodi enzime TRIPSIN (razgradnja bjelancevina), AMILAZU (razgradnja skroba) i LIPAZU (razgradnja masti), kao zlijezda s unutarnjim izlucivanjem preko hormona INZULINA I GLUKAGONA sudjeluje u regulaciji razine secera u krvi
201
Pinocitoza?
Aktivan prijenos manjih molekula kroz membranu
202
Endocitoza?
Veca kolicina tvari unosi se u stanicu uvrčanjem membrane
203
Fagocitoza?
Unosenje krutih cestica kroz membranu stanice
204
Crijevo skoljkasa?
Nekoliko puta savijeno u utrobnoj vreći, nakon cega straznji dio crijeva izlazi iz utrobne vrece, prolazi kroz osrcje i klijetku srca
205
Zivotinje s pseudometamerijom?
Djecja glista
206
Dvije asimetricnr zivotinje?
Geodia cydonium (spuzve) i helix ap (mekusci)
207
Ravnine simetrije na zvjezdaci?
Kroz svaki krak
208
Medijalna ravnina?
Odreduje se anteriorno posteriorna i dorzoventralna os. Dijeli zivotinju na 2 antimere (zrcalno slicne polovice) - lijevu i desnu
209
Simetrije?
Crvena moruzga- radijalna/zrakasta simetrija
Zvjezdaca- pentaradijalna simetrija
Spuzva- nema simetrije- asimetricna
Lisica- bilateralna simetrija, dvobocna
210
Epiderm?
Epitel koji pokriva povrsinu tijela
211
Kutikula?
Korikalni, homogeni i vlaknasti sloj
212
Helix pomatia?
Puz vinogradnjak, helix-imenica, rod (veliko pocetno slovo), pomatia pridjev i vrsta (malo poc. slovo)
213
Kod povrste se za imenovanje koriste?
Rod,vrsta,podvrsta
214
Spongin kod spuzve je?
Bjelancevina
215
Kod koga nalazimo osikule?
Kod trpova
216
Kontrakcija poprecno-prugastih misica?
?
217
Morfologijski pojam vrste?
Mayr, svaka prirodna populacija koja je morfoloski razlicita
218
Evolucijski pojam vrste?
Simpson, razvojni niz koji se razvija odvojeno od drugih nizova
219
Alopatrična populacija?
Prostorno odvojene populacije
220
Simpatrična populacija?
Nisu prostorno odvojene populacije
221
Sestrinske vrste?
Iste morfologijski, a fiziologijski razlicite (komarac malaričar)
222
Agamospecies?
Vrste koje su nastale od jedinki koje se ne razmnozavaju spolno vec nespolno
223
Postotak razlikovanja podvrste od vrste?
Najmanje 60% razlike mitohondrijalne DNA
