Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Zoologija > Kolokvij 2- ostatak > Flashcards

Kolokvij 2- ostatak Flashcards

(95 cards)

Start Studying
1
Q

Aerobno disanje?

A

Izmjena O2 i CO2 preko vlazne respiratorne povrsine, ulazak O2 u stanicu omogućuje stanično disanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Anaerobno disanje?

A

Dobivanje energije iz hrane bez prisutnosti kisika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Oblici organa za disanje?

A
  1. POVRSINA TIJELA- prazivotinje, spuzve, virnjaci, zabe, zarnjaci
  2. ŠKRGE- vanjske i unutarnje (zivotinje koje zive u vodi)
  3. UZDUŠNICE- kopneni clankonosci
  4. PLUĆA- ventilacijska- kopneni kraljesnjaci
    - difuzijska- puževi plućnjaci
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Aerobno disanje-objasnjenje?

A

-glukoza- najznacajnija tvar za dobivanje energije
-razgradnjom nastaje CO2 i H2O
-odvija se u 3 faze: glikoliza, Krebsov ciklus i respiratorni ciklus u mitohondrijima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Anaerobno disanje-objasnjenje?

A

Imaju ga organizmi koji zive na stanistima koja su siromasna kisikom (mulj, unutarnji org., paraziti)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Disanje preko povrsine tijela?

A

-imaju ga prazivotinje i sitne mnogostanicne zivotinje- nema posebnih organela i organa za disanje
-spuzve, zarnjaci- kisik donosi protok vode
-koluticavci, zabe- kožno disanje (zabe i putem pluca)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Disanje putem škrga?

A

Mogu bit unutarnje i vanjske
1) unutarnje škrge skoljkasa- listićave
2) češljaste škrge sipe
3) unutrašnje škrge na osnovici nogu- deseteronožni rakovi
4) vanjske škrge ličinke vodenjaka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Disanje uzdušnicama ili trahejama?

A

Kukci, licinke vodenih kukaca imaju uzdušničke škrge (komarac, kozak, vodencvijet)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Vrste pluća?

A

VENTILACIJSKA- kopneni kraljesnjaci
DIFUZIJSKA- puževi plućnjaci (kopneni puzevi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Cemu su jednaka difuzijska pluća u puževa?

A

Prokrvljenom plaštu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Tko ima škržno crijevo?

A

Svitkovci i plaštenjaci?????????

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako dišu ribe koštunjače?

A

Unutrašnjim škrgama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Objasni disanje kod čovjeka (sisavaca)?

A

POGLEDAJ VIDEO NA YT
Imamo provodni i respiracijski dio. PROVODNI DIO: nosna šupljina-> nosni dio ždrijela-> dušnik -> bronhi -> bronhioli -> terminalni bronhioli
RESPIRACIJSKI DIO: respiracijski bronhioli -> alveolarni hodnici -> alveole

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Uloge optjecajnog sustava?

A

Transport hranjivih tvari do stanica, transport kisika, prijenos hormona, regulacija osmotskog tlaka, regulacija tjelesne temp. toplokrvnih zivotinja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Optjecajni sustav u prazivotinja i mnogostanicnih zivotinja?

A

U prazivotinja- endoplazmatski retikulum i citoplazma
U mnogost. zivotinja- ekstracelularna i intracelularna tekucina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Objasni ekstracelularnu i intracelularnu tekucinu?

A

Ekstracelularna- intersticijalna tekucina (izmedu stanica), tekucina unutar krvnih zila, u supljini probavila
Intracelularna- unutar stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Tjelesne tekućine u životinja?

A

Hidrolimfa, hemolimfa, celomska tekućina, krv i limfa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Hemolimfa?

A
  • u zivotinja s otvorenim krvotokom, ima stalan kem. sastav i respiratorne pigmente, proizvod organizma
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Limfa?

A

Ima ograničenu funkciju i malo stanica, kod kralješnjaka služi za prijenos tvari koje su resorbirane u crijevu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Limfni ili ? sustav?

A

Mezgrovni.
Zapocinje u medustanicnom prostoru s kapilarama i drenira suvišnu tekućinu iz tkiva te je odvodi u krv. SLEZENA- najveci limfni organ u sisavaca (proizvodi T-limfocite koji sudjeluju u imunološkom sustavu jedinke)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što se dogodi kada u tijelo ude antigen?

A

U limfnim cvorovima se stvaraju antitijela (obrambene bjelancevine)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Respiratorni pigmenti?

A

To su složene obojene bjelančevine (KROMOPROTEIDI), imaju 1 ili više prostetičkih skupina s metalnim ionom, najpoznatiji: hemoglobin (Fe), hemocijanin (Cu), klorokruorin i hemeritrin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Krvožilni sustav?

A

Sastoji se od krvnih žila i srca, dijeli se na OTVORENI I ZATVORENI
Otvoreni- hemolimfa- mekusci i clankonosci
Zatvoreni- optjecajna tekucina odvojena je od tkiva i teče samo kroz krvne žile koje imaju vlastite stijenke- neki glavonosci, koluticavci, kraljesnjaci
Krvne žile- arterije, arteriole, vene, venule i kapilare

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Grada stijenke krvnih žila?

A

1 Tunica intima
2 Tunica media
3 Tunica adventicia

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Srce?
-obavijeno je ovojnicom (PERIKARD/OSRČJE) -SISTOLA- kontrakcija -DIJASTOLA- širenje -VENE- žile koje dovode krv u srce - ARTERIJE- žile koje odvode krv iz srca
26
Osnovni oblici srca u životinja?
Komorasto, cjevasto, pulzirajuća žila, mjehurasto
27
Krv?
- ERITROCITI- crvene krvne stanice, nemaju jezgru (ljudski), prenose respiracijske plinove i regulariju pH -LEUKOCITI- bijele krvne stanice -TROMBOCITI- krvne plocice (nemaju jezgru, nastaju u koštanoj srži, brzo se raspadaju)
28
Optjecajni sustav praživotinja?
Imaju endoplazmatski retikulum i citoplazmu
29
Optjecajni sustav spužvi?
Kisik difuzijom ulazi u bičaste stanice, iz njih u ambocite i hidrolimfom do svih stanica
30
Optjecajni sustav žarnjaka?
Imaju stanice gastrovaskularne šupljine
31
Optjecajni sustav oblenjaka?
Imaju tekućinu u pseudocelu
32
Otvoreni optjecajni sustav?
-nema kontinuiranog sustava krvnih zila -tjelesna tekućina nakon izlaska iz glavnih krvnih žila ulazi u šuplje prostore (veći-SINUSI, manji- LAKUNE —> zajedno HEMOCEL) - tesko je odvojit izvanstanicnu tekucinu od one koja tece zilama pa se zove HEMOLIMFA
33
Srce riba?
1 pretklijetka, 1 klijetka (1 optok krvi)
34
Srce vodozemaca i gmazova?
2 pretklijetke, 1 klijetka (mijesaju se oksigenirana i deoksigenirana krv), 2 optoka krvi
35
Srce sisavaca?
2 pretklijetke, 2 klijetke (razdvojene oksigenirana i deoksigenirana), 2 optoka krvi
36
Uloga mokraćnog/ ekskrecijskog sustava?
Izbacivanje ostataka mijene tvari (posebno dušičnih ostataka), sudjeluje i u osmoregulaciji pa se jos nazivaju i osmoregulatorno-ekskrecijski organi
37
Osmoza?
Prodiranje vode kroz polupropusnu membranu iz područja MANJE u područje VEĆE koncentracije neke otopljene tvari - vodu tjera osmotski tlak (veci ako su vece razlike u koncentraciji)
38
Hipotonična sredina
Ako je koncentracija otopljenih tvari u okolišu manja od one u tijelu
39
Izotonična sredina?
Kada su koncentracije otopljene tvari ISTE u organizmu i u okolišu
40
Hipertonična sredina?
Kada je koncentracija otopljene tvari u okolišu veća od one u tijelu
41
Tjelesna tekucina vecine morskih zivotinja?
Izotonična je s okolnim morem
42
Osmokonformne morske zivotinje?
Osmotski prilagodljive, mogu se brzo prilagoditi na male promjene u ionskom sastavu okoliša
43
Osmotski nekonformne morske zivotinje?
Neprilagodljive, osmotskom i ionskom regulacijom uspostavljaju ravnotežu iona u tjelesnoj tekućini u odnosu na konc. iona u okolišu
44
Stenohaline morske zivotinje?
Ne podnose velika kolebanja u ionskom sastavu
45
Makrostenohaline morske zivotinje?
Žive u vodi s visokim salinitetom (jadransko more- 3.8‰)
46
Eurihaline morske zivotinje?
Mogu naseljavati estuarijske vode i toleriraju širi raspon saliniteta
47
Kakvi su morski beskraljesnjaci s morem?
Izotonični
48
Kakvi su morski kraljesnjaci s morem i koji problem imaju?
Zive u hipertoničnoj sredini u odnosu na njihove tjelesne tekućine (u njihovom tijelu je konc. otopljenih soli MANJA od okolnog mora). Problem im je zadržavati vodu u tijelu (voda ima tendenciju izlaženja iz organizma)
49
Fiziološka uremija?
Sposobnost riba hrskavičnjača da u bubrezima stvaraju jako koncentriranu mokraću koju zadržavaju u krvi kako bi postigli povećanu koncentraciju soli u tijelu u odnosu na okolnu vodu
50
Prilagodbe riba koštunjača i morskih sisavaca na morsku vodu?
Ribe koštunjače- piju morsku vodu i uzimaju je kroz hranu Morski sisavci- pliskavice i kitovi stvaraju mokraću koja ima višu koncentraciju soli od morske vode
51
Kakve su tjelesne tekućine životinja kopnenih voda u odnosu na okolnu vodu i kakav problem imaju?
Njihove tjelesne tekućine su hipertonične u odnosu na okolnu vodu (u njihovom tijelu je konc. otopljenih soli veća od okolne vode). Problem im je prodiranje vode u tijelo (stvaraju hipoosmotsku mokraću koja ima malu konc. otopljenih soli, a višak vode izbacuju kroz ekskretorne organe ili kroz površinu tijela
52
Kako kopnene zivotinje nadoknaduju gubitak vode isparavanjem (zbog temp. i vlage)?
Vlagom iz zraka (kopneni puževi), preko kože (vodozemci), kroz probavni sustav ( gmazovi, ptice, sisavci)
53
Kako se deva prilagodila gubitku vode (primjer zivota u ekstremnim uvjetima)?
Ima tijelo prekriveno gustom dlakom, nema žlijezde znojnice (tijelo se danju zagrijava, noću hladi), lagano diše, ima grbu s naslagama masti čijom oksidacijom dobija vodu (oko 50 L)
54
Prilagodbe kopnenih životinja na gubitak vode?
Noćna aktivnost, zaštićena staništa, konc. mokraća, mokraćna kiselina kao ekskret, pokrov tijela, konzumiranje biljne hrane koja je bogata vodom
55
Kako se dijele životinje prema vrsti ekskreta?
1. AMONIOTELIČNE- izlučuju amonijak (ugl vodene životinje, praživotinje, žarnjaci, bodljikaši, vodozemci) 2. UREOTELIČNE- izlučuju mokraćevinu koja nastaje razgradnjom bjelančevina u ciklusu mokraćevine (ribe kučkovi, kopneni vodozemci, sisavci) 3. URIKOTELIČNE - izlučuju kristale konc. mokraćne kiseline (kopneni člankonošci, gmazovi, ptice)
56
Mokraćni sustav protista?
Stežljivi/ kontraktilni mjehurić
57
Mokraćni sustav plošnjaka?
PROTONEFRIDIJI (nastaju centripetalno ili uvratom kože u unutrašnjost tijela) i SOLENOCITI (poseban oblik protonefridija)
58
Mokraćni sustav kolutićavaca?
Imaju metanefridije- nastaju izvratom stijenki tjelesne šupljine prema vani. Sastoje se od nefrostoma, nefridiopora, mjehurića i izvodne cjevčice (oznacit na slici)
59
Mokraćni sustav člankonožaca?
VODENI (rakovi) - imaju antenalnu/ticalnu žlijezdu KOPNENI (stonoge, kukci, paučnjaci)- malpigijeve cjevčice - izvrati probavila
60
Od čega se sastoji antenalna žlijezda?
1. Vršne vrećice 2. Labirinta 3. Cijevi 4. Mjehura
61
Mokraćni sustav kralješnjaka?
Malphigijevo tjelešce, dijelovi: glomerulus + Bowmannova čahurica
62
Važnost razmožavanja?
Stvaranje potomstva sto je znacajka svake vrste
63
Osnovna podjela razmnožavanja?
1. NESPOLNO- nema spolnih stanica, uključuje samo 1 roditelja koji se dijeli, potomci su identični roditeljima- KLONOVI 2. SPOLNO- putem spolnih stanica, 2 roditelja sudjeluju i stvaraju spolne stanice, zenske spolne stanice- JAJA- najveće stanice u životinjskom svijetu, nepokretne, sadrže hranjive tvari, muške spolne stanice- SPERMIJI- pokretne i prilagodene kretanju prema jajnoj stanici, potomstvo nasljeduje nasljedne osobine oba roditelja (sposobniji za preživljavanje)
64
Oblici nespolnog razmožavanja?
1. Dvojno/binarno dijeljenje 2. Višestruko/ multiplo dijeljenje - jezgra se podijeli na onoliko dijelova koliko će nastati novih jedinki, nakon toga se podijeli citoplazma 3. PLAZMOTOMIJA- dijeljenje mnogojezgrenih praživotinja na 2 do 6 jedinki 4. PUPANJE/INEKVALNO DIJELJENJE- tijelo majke se ne dijeli, nastala jedinka nakon nekog vremena nastavlja samostalnim životom, postoje unutrašnje i vanjsko pupanje (gemacija) 5. REGENERACIJA- u najnižih životinjskih oblika iz svakog dijela tijela može nastati nov organizam (regeneracija virnjaka, zvjezdača, vodozemaca, trpova, daždevnjaka)
65
Zadruge kod pupanja?
Zadruge- pupovi ostaju na tijelu i različito su rasporedeni 1. MONOPODIJALNE- imaju vršni pup koji je nastao prvi, a ostali po glavnoj osi ispod njega 2. SIMPODIJALNE- glavni pup nastavlja rastom pod kutem u odnosu na glavnu granu, a ostali iza njega na isti način (primjer: OBELIA SP.)
66
Polimorfizam u zadruzi žarnjaka (3 vrste polipa u zadruzi žarnjaka)?
Gastrozoidi, genozoid, daktilozoid????
67
Autonomija?
Životinje ako su uhvaćene za nogu ili rep odbacuju taj dio tijela, a organ koji je otkinut može se obnoviti regeneracijom ( primjeri: neke vrste žarnjaka, mekušaca- morski puž, člankonožaca)
68
Kako se odvija spolno razmnožavanje?
Mejotičkom diobom, u procesu gametogeneze nastaju spolne stanice (jaja i spermiji)
69
Dijelovi spolnog sustava koje životinja mora imati da bi se mogla razmnožavati?
1. PLODILA (gonade)- epitelno-zametne strukture spolnih stanica - jajnik (ovarium) -sjemenik (testis) - dvospolna žlijezda (ovotestis) - puževi plućnjaci 2. IZVODNE CIJEVI (gonodukti) -jajovodi (oviducti) -sjemenovodi (spermiducti) 3. ORGANI ZA KOPULACIJU, DODATNE ŽLIJEZDE I OSTALI POMOĆNI ORGANI
70
Gonohorističke i hermafroditske životinje?
Gonohorističke- životinje odvojena spola Hermafroditske- životinje s muškim i ženskim gonadama (DVOSPOLCI) - gujavica, puž vinogradnjak
71
Spolni dimorfizam?
Čine ga primarne i sekundarne spolne oznake Primarne- razlike izmedu spolnog sustava mužjaka i ženke kod gonohorističkih životinja Sekundarne- sva morfoloska i fizioloska svojstva koja razlikuju zenke od muzjaka
72
Kakva oplodnja može biti?
1. VANJSKA- ugl životinje koje žive u vodi - velik broj jaja i spermija se ispušta u vodu - nema organa za kopulaciju 2. UNUTRAŠNJA- ugl životinje koje žive na kopnu - broj spolnih stanica je manji - oplodnja se dogada unutar životinje - organi za kopulaciju
73
Sekundarne spolne oznake kod dječje gliste?
Ženka veća, mužjak manji i ima zavijeni stražnji dio tijela s kopulatornom četinom
74
Spolni sustav žaba?
?
75
Pomoćni organi za parenje?
Hektotil glavonošca, mjehurić na čeljusnoj nozi pauka, 1. I 2. začana noga riječnog raka
76
Hologamija?
Svaka jedinka može postati gameta, proces suprotan umnožavanju jer se njime nakon svakog spajanja smanjuje broj jedinki (bičaši, truskovci)
77
Merogamija?
Viši oblik spolnog rasploda u praživotinja, gamete se oblikom i veličinom razlikuju od ostalih jedinki- manje su veličinom (truskovci, krednjaci)
78
Gamont?
Jedinka majka koja može stvarati gamete
79
Agamont?
Jedinka koja se i dalje razmnožava običnim dijeljenjem, ali stvara agamonte i gamonte
80
Plazmogamija?
Stapanje tijela 2 ili više jedinki, a da se pritom ne spajaju jezgre (sisarci, sunašca)
81
Autogamija?
Samoooplodnja, oplodnja izmedu spolnih stanica koje je proizveo 1 dvospolac (praživotinje, trakavice)
82
Konjugacija?
Svi trepetljikaši imaju barem 2 jezgre, mikronukleus (generativna uloga) i makronukleus (trofička uloga), spajanje 2 jedinke zbog izmjene mikronukleusa
83
Telocitalna jaja?
Žumanjak je smješten na 1 strani jajeta - vegetativni pol jajeta, na suprotnoj strani jajeta - animalni pol -a) oligolecitalna jaja- malo žumanjaka (vodozemci, puževi, skoljkasi) -b) polilecitalna jaja- puno žumanjaka (glavonosci, gmazovi, ptice, ribe)
84
Centrolecitalna jaja?
Citoplazma se nalazi na povrsini jajeta i obavija citav zumanjak
85
Izolecitalna (homolecitalna) jaja?
Imaju malo žumanjka koji je raspršen po cijelom jajetu (bodljikaši)
86
Alecitalna jaja?
Bez žumanjaka (sisavci)
87
Kakvo brazdanje moze biti?
1. Holoblastičko - zahvaćena je čitava jajna stanica (ekvalno, inekvalno) 2. Diskoidalno- ekstremno telolecitalna jaja 3. Superficijalno- centrolecitalna jaja
88
Nabroji 2 vrste škrga kod mekušaca?
Listićave (dagnja) i cešljaste (sipa)
89
Sto ce se dogoditi ako virnjaka (slatkovodni org.) prenesemo u akvarij sa slanon vodom?
Izvlačit će se voda iz virnjaka i on će dehidrirati
90
Što će se dogoditi ako zvjezdaču (slanovodni org.) prebacimo u akvarij sa slatkom vodom?
Ona će bubriti dok ne eksplodira
91
Kako se razmnožava trakavica?
Samooplodnjom (i metilji isto)
92
1. put odvojen spol (oblenjaci)?
Dječja glista.
93
Najpoznatiji oblik spolnog razmnožavanja u praživotinja?
Konjugacija
94
Prausta?
Postala usta (od protista do bodljikaša)
95
Dvousti?
Od prausta nastaje analni otvor ( svi od bodljikaša pa na dalje)

Zoologija (2 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions