Levica i Desnica Flashcards
(8 cards)
Osnov podele
Prostorna podela, antropološki, ljudi redukuju složenu stvarnost kojom su okruženi.
Novozelandski Maori i starosedeoci amerike - desna ruka označava život, snagu, hrabost, muževnost. Njome se priziva božanstvo, sahranjuju mrtvi, potpisuju sporazumi. Leva sve suprotno tome. Jedini izuzetak republikanski imperijalni Rim i Kina.
Desno i u jeziku označava ispravno, pravo, zakonito, politička prava, a levo opasnost, zloćudnkst, neodgovornost, ne sposobnost, tupavost, smrtonosnost.
Podela u politici
U ustavotvornoj skupštini 1789 levica se poistovećuje sa interesima donjeg dela staleškog društva u borbi protv viših delova - kralja, plemstva, sveštenstva. Nisko i levo vs visoko desno.
U fra revoluciji prvi put postaju politički pojmovi. U skupštini pozvani su da glasaju treba li kralju dopustiti pravo veta na zakone i odluke skupštine. Desno su išli za, levo protiv i podela je rođena.
Tokom revolucije 1848 odvojili se radilalni demokrati poznati po zahtevi za opšte biračmo pravo mupkaraca bez obzira na imovinu i obrazovni nivo - socialisti i komunisti. Na krajnjoj desnici i anarhisti protiv kapitalizma i crkve i države.
Levica
Pretpostavka da u svetu ne postoje opravdane nejednakosti koje oni na desnici vide kao svete ili nepovredive ili prirodne i neminovne. Predatavlja i klasnu suprotnost radnika i kapitalista - 19 i 20 vek.
Levica zagovara jednakost, desnica održanje i unapređenje kapitalističkog društva.
Levice nema bez borbe protv hijerarhije, racionalnog otpora crkvenkm autoritetu i religijskom pravdanju vlasti, borbe za prava onih koji žive od svog rada, sirotinje i nemoćnih. Za reformu kapitalizma.
Kapitalitam usled svojstvene iracionalnosti, ispoljena u periodičnim krizama i u vladavini kapitala i robe nad ljudima, nužno proizvodi društ nejednakosti pa se ne može suštinski reformisati, već samo uništiti
Ozbiljne krize i levica i desnica
Stranke najčešće teže da se oslone na što širu društ bazu u centru između levice i desnice, ali tokom kriza dolazi do produbljivanja razlika - vrlika ekonomska, vijetnamski rat,pijava nove levice.
Postoje jasno određena jezgra levice i desnice, prepoznatljiva kroz vreme i prostor. Odnos prema jednakosti i slobodi.
Filozofi
Ruso - osuđuje društvenu nejednakost u ime prirode jednakosti, a Niče obrnuto. Dakle nema levice bez vere u jedbakost svega što nosi ljudski lik i nema desnice bez vere u opravdanost društ hijerarhije bez obzira na čemu je zasnovana (rasistički, društvena nejednakost stečena bogatstvom…)
Na osnovu ksiterija na kojem se zasniva društ hijerahija, kao i meri iracionalnosti u njenom pravdanju, mogu se razlikovati:
Stepeni desne usmerenosti:
-reakcionarni pokreti i režimi na krajnjoj desnici traže idejne izvore u dubokoj prošlosti i često krajnjom rasizmom nacionalizmom opravdavaju pretenzije na vlast
-konzervativci - konzervirali bi postojeće društ nejednakosti posredstvom ideološke upotrebe crkvenog, državnog, porodičnog i tehbokratskog autoriteta
-konz liberali - pravdaju drupt nejednakosti prirodnim razlikama u sposobnostima ljudi
-socijalni liberali - postepenlm reformom bi ublažili nejednakosti u cilju meritokratije
Levičarski pokreti
1) Anarhisti i komunisti, skroz desno (postoji razlika i između maoista, staljinista, titoista itd). Ne lrezaju od revolucionarnog nasilja i privremenog ukidanja ili ograničavanja ljudskih sloboda. Fizički i pravno ukidanje klasnih neprijatelja, ukidanje kapitalističkih odnosa…
2) radikalni levičari - ne spore da je revolucionarno nasilje nekad neophodno, ali prihvataju parlamentarne metode borbe u cilju osvajanja vlasti na izborima
3) umereni levičari reformisti - socijalni demokrati - pre pada berlin zida, iako su prihvatili oarlamentarni način političke borbe kao jedini dozvoljeni smatrali da je kapitalizam neophodno reformisati sledeći kejnzovske mrre u državu blagostanja i pune zaposlenosti. Pripadaju levom centru.
Centar najširi bio dok je soc viđen kao pretnja kapitalizmu pa je strah doprinosio humanizovanju kapitalističkih društava posredstvom države socijalnog staranja.
Šta odvaja desnicu od levice prema kuljiću
Levicu ne odvaha zalaganje za širenje demokratije, več insistianje da je demokratija neodvojiva od društ ekon jednakosti.
Desničari, se zalažu za hijerarhiju, iracionalnu poslušnost verski mautoritetima, tradicionalnsot, kontinuitet.