MEHANIKA (Tekućine) Flashcards
(148 cards)
1
Q
zajednički naziv tekućina i plinova?
A
fluidi
2
Q
koji oblik poprimaju tekućine kad nisu u polju vanjske sile?
A
kugla
3
Q
zašto kugla?
A
najmanji omjer P i V
4
Q
veličiina kojom se opisuje stanje mirne tekućine?
A
tlak
5
Q
čime su uzrokovani tlakovi u tekućini?
A
vanjskom silom
6
Q
definiraj hidrulički tlak.
A
tlak u tekućini izazvan djelovanjem vanjske sile
7
Q
na kojem principu temelji hidrulička preša?
A
Pascalov zakon
8
Q
definiraj Pascalov zakon.
A
vanjski tlak u tekućini širi se jednako na sve strane
9
Q
čemu je jednak izmjereni tlak u nekoj točki A u tekućini uronjen na dubinu h?
A
zbroju hidruličkog (atm.) i hidrostatskog
10
Q
hidrostatski tlak posljedica je čega?
A
djelovanja težine G stupca tekućine
11
Q
napiši formulu za hidruličku prešu.
A
12
Q
napiši formulu za hidr. tlak.
A
13
Q
hidrulički i hidrostatski tlak su posljedica -
A
gravitacijskoga polja
14
Q
kada djeluje uzgon?
A
kad je tijelo uronjeno u tekućinu
15
Q
zašto nastaje uzgon?
A
zbog razlike u hidrostatskim tlakovima gornje i donje plohe tijela
16
Q
smjer uzgona?
A
prema površini tekućiine
17
Q
definiraj Arhimedov zakon.
A
Kada je tijelo uronjeno potpuno ili djelomično uronjeno u tekućinu, težina istisnute tekućine jednaka je težini dijela tijela koje je u nju uronjeno. Ta je težina jednaka i sili uzgona koja djeluje na tijelo.
18
Q
formula za Arhimedov zakon.
A
19
Q
kako opisujemo protjecanje tekućina?
A
modelom idealne ili realne tekućine
20
Q
što je prihvaćeno u oba modela tek.?
A
protjecanje u slojevima
21
Q
odredi 4 odrednice idealne tekućine.
A
- nema trenja među slojevima
- nema trenja između stijenke i sloja
- brzine svih slojeva JEDNAKE
- nema pada tlaka duž cijevi
22
Q
kakvo je trenje između sloja i stijenke kod realnih tek.?
A
beskonačno veliko
23
Q
što je s brzinama slojeva u realnoj tekućini?
A
smanjuju se gledano od osi prema stijenkama
24
Q
što je uzrokovano unutarnjim trenjem kod R tek.?
A
pad tlaka
25
kako teku idealna i realna tekućina pri manjim brzinama?
laminarno
26
podjela relanih tekućina.
njutnovske i nenjutnovske
27
formula za volumni protok, odnosno JEDNADŽBU KONTINUITETA
28
je li tekućina stlačiva?
NE
29
formula za volumni rad na izlazu iz cijevi.
30
odredi Bernoullijevu jednadžbu kontinuiteta. što ona označava?
da se tlak ne mijenja u idealnoj tekućini kroz horizontalnu cijev
31
što se uzima u obzir u realnim tekućinama?
međumolekularne interakcije, nekonzervativne sile trenja
31
što je viskozna sila?
unutrašnje trenje
32
napiši Newtonov zakon viskoznosti.
33
kakav je gradijent brzine s obzirom na smjer protjecanja tekućine?
okomit
34
formula za tangencijalno naprezanje.
35
gdje je statički tlak manji u cijevi?
u užem dijelu cijevi
36
što je nepostojanje klizavosti?
viskoznost
37
odredi viskoznost vode i krvi.
0,001 voda, 0,003 krv
38
kod kretanja tekućine gdje je najveća brzina?
u osi
39
kad je tekućina njutnovska?
kad viskoznost NE ovisi o gradijentu brzine - postoji linearna ovisnost tan. naprezanja o gradijentu brzine
40
može li se na realne tekućine prikazati BJ?
NE
41
formula za maks. brzinu. kakva je raspodjela?
parabolična
42
Poiseuilleov zakon protjecanja.
opisuje odnos između protoka tekućine kroz cijevi i razlike tlaka koja djeluje na tekućinu
- ovisi o r na 4, duljini cijevi, viskoznost konstantna i razlici tlakova
43
kakva je ovisnost gradijenta tlaka o protoku?
linearna
44
kakva je viskoznost kod njutnovskih tekućina?
stalna
45
hidraulički otpor. mj. jed. ?
JO
46
čemu je jednak 1 JO?
100 mm Hg / 100 cm3
/s = 133 Pa / 10-6 m3
s
-1
47
čime je praćen turbulentni tok?
šumom, zagrijavanjem - potrošak E
48
što je s hidrauličkim otporom kod turbulentnog gibanja? brzine?
- povećan HO
- raspodjela brzina više nije parabolična, nego se brzine ujednačuju
49
čime kvantitativno razlučujemo vrtloženje od laminarnog?
Reynoldsovim brojem
50
formula za R.
omjer inercijalne (tjera) i viskozne sile (opire se)
51
za koje vrijednosti se uspostavlja vrtložni broj?
R > 1000
52
objasni stenozu u krvotoku.
čuju se šumovi vrtložnog toka
53
formula za kritičnu brzinu.
54
navedi 5 reoloških modela i pokaži ih na grafu ovisnosti tangencijalnog naprezanja o gradijentu brzine.
njutnovska, Binghamova, plastična, psudoplastična, dilatantna
55
3 slučaja usporedbe uzgona i G.
56
kad bi razlika tlakova s lijeve i desne strane u idealnoj tekućini bila 0, bi li tek. tekla?
NE!
57
kohezijske sile.
privlačne između molekula tekućine
58
čime su uzrokovana posebna svojstva površine tekućine?
razlikom u interakciji - imaju dodatnu potencijalnu E (mol. zraka - mol. tek.)
59
Molekula tekućine u kontaktu sa susjednim
molekulama ima - energiju od molekula
koje nisu u kontaktu sa susjedima.
manju
60
u kakvom su energetskom stanju molekule površine?
višem - manje susjeda
61
što radimo ako želimo povećati slobodnu površinu tekućine?
ulažemo rad za savladavanje rezultantne kohezijske sile
62
formula za rad.
63
što označava sigma? mjerne jedinice?
N/m, J/m2
64
u što se pretvara rad?
potencijalnu energiju molekula u površinskom sloju
65
o čem ovisi sigma?
o plinu s kojim je dodirna površina u kontaktu
66
temelj djelovanja sapuna i detergenta?
površinski aktivna tvar smanjuje napetost površine
67
zašto je površina tek. zakrivljena?
zbog KOHEZIJE I ADHEZIJE
68
kak izgleda meniskus ako su adhezijske sile jače?
u (konkavno)
69
kak izgleda meniskus kad su kohezijske sile jače?
n (konveksno)
70
kakav smjer ima sila napetosti površine F u svakoj točki kad su adhezijske sile jače?
smjer tangente
71
kako djeluje vertikalna komponenta sile napetosti površine?
ima smjer iz tekućine
72
što uzrokuje vertikalna komponenta sile napetosti površine?
dopunski tlak
73
objasni Laplaceov zakon.
izraz koji povezuje dopunski tlak, 2x napetost površine i polumjer
74
kakav je smjer djelovanja dopunskoga tlaka za konveksnu površinu?
u tekućinu
75
kada se kap otkine od kapilare?
kad je G kapi = F napetosti površine
76
u kapilari kako je usmjerena sila napetosti površine?
djeluje duž oboda kapilare, usmjerena prema GORE
77
naprava za mjerenje pov. nap.?
stalagmometar
78
kad nastaju kapilarne pojave?
dopunski tlak + kapilara uronjena u posudu s tekućinom
79
opiši kapilarnu elevaciju.
kod tekućina s konkavnom površinom, djelovanjem sile dopunskoga tlaka tekućina se PENJE u kapilaru
80
opiši kapilarnu depresiju.
kod tekućina s KONVEKSNOM površinom, djelovanjem sile, tekućina se SPUŠTA u kapilari
81
čime je određena razlika razina tekućine? formula.
izjednačenjem hidrostatskog i dopunskoga tlaka
82
formula za dopunski tlak.
83
što je plinska embolija?
pojava mjehurića zraka u krvnoj žili
84
objasni kakva je prednja i stražnja ploha mjehurića kad krv ne teče. kakvi su dopunski tlakovi?
plohe su jednake, dopunski tlakovi jednaki
85
kakav utjecaj ima dopunski tlak na mjehurić?
povećava njegov unutarnji tlak, ALI NE utječe na gibanje mjehurića
86
objasni kretanje mjehurića kroz krv kada ona TEČE? koristi pojmove prednja i stražnja ploha (veličina radijusa), tlak, dopunski tlakovi
P1 > P2
R1 > R2
- dopunski tlak veći je na prednju plohu nego na stražnju (p'2 > p'1)
87
u kojem smjeru djeluje rezultantna sila proizašla iz razlike tlakova? što to ima za posljedicu?
SUPROTNO od smjera protjecanja krvi - ometa gibanje -> zastoj krvi, naposi u uskim žilama
88
skiciraj mjehurić u krvnoj žili - plinska embolija.
89
kao posljedica čega nastaje ronilačka bolest? (kesonska/dekompresijska)
otopljenog dušika u krvi
90
opiši proces nastanka kesonske bolesti.
0. pri udisaju zraka pod povišenim tlakom povećava se količina dušika u krvi
1. naglom promjenom tlaka (u normalno): sitni se mjehurići dušika nakupljaju u veće -> energetski povoljnije (manja površina)
2. plin ostaje zarobljen u krvi -> razezanje tkiva, smrt
91
što je plućni surfaktant?
površinski aktivan kompleks lipoproteina, stvaraju ga stanice alveola
92
objasni položaj glava i repova.
hidrofilne glave masnih kiselina prema vodi, a hidrofobni repovi prema zraku
93
opiši površinsku napetost surfaktanta. što s dopunskim tlakom?
nije stalna -> poveća se povećanjem površine (time se dopunski tlak smanjuje)
94
što bi se i zašto desilo kad ne bi bilo surfaktanta?
alveola bi kolapsirala -> dopunski tlak veći kod aleole manjeg volumena -> manja površinska napetost
95
o čemu ovisi relativna površina alveole?
napetosti površine surfaktanta
96
nacrtaj graf u kojem je prikazana ovisnost relativne površine alveole o površinskoj napetosti.
97
koju petlju zatvarju krivulje kompresije i ekspanzije?
petlju HISTERZE
98
efekt suženja
vrtloženje se brže postiže u uskoj cijevi
99
pokus s tri cijevi?
100
koliki je hidrostatski tlak u svemiru?
0
101
ovisi li uzgon o DUBINI na kojoj je tijelo?
NE
102
krv - primjer sustava?
disperzni: suspenzija velikoga broja krvnih stanica u plazmi
103
usporedi viskoznost krvi, plazme, vode
krv > 4 x plazma > voda
104
hematokrit?
volumni udio eritrocita u krvi 40 - 50% - NJUTNOVSKI TOK
105
kapilarni, osmotski i ukupni kapilarni tlak u arterioli?
5.3, 3.3, 2.0 kPa
106
kapilarni, osmotski i ukupni kapilarni tlak u venuli?
1.3, 3.3, 2.0 kPa
107
teorijski modeli za krv?
model idealne
model realne njutnovske
model realne nenjutnovske
108
što promatramo u modelu idealne tek.?
- protjecanja krvi kroz VELIKE žile
- ENERGIJSKA RAZMATRANJA
109
što promatramo u modelu realne njutnovske tekućine?
protok krvi u krvožilnom sustavu
110
što promatramo u modelu realne NEnjutnovske tek.?
protjecanje krvi kroz arteriole, kapilare, vene
111
Aorta: srednja brzina je:
30 cm/s
112
ro krvi?
1055 kgm-3
113
srednjidinamički tlak arterije?
47.5 Pa
114
srednji tlak na izlazu iz srca? što on predstavlja? razlika?
13.3 kPa (razlika STVARNOG i atm)
115
tlak sistole i dijastole?
16, 10 kPa
116
zašto tlak krvi u nogama viši nego u glavi?
hidrostatski tlak
117
koji tlak krvi je zanemarivo MALEN u odnosu na ukupni tlak krvi?
D I N A M I Č K I
118
koliko iznosi volumni rad srca?
1.33 J
119
snaga jednog ciklusa?
3.99 W
120
kada je primjenjiv model njutnovske realne tekućine?
- viskoznost krvi konst.
- srednja brzina protjecanja konst.
- krv ima krute stijenke
121
hidraulički otpor krvi? koliko iznosi?
omjer srednjeg tlaka srca i volumnog toka na ulazu u AORTU; 1 JO (između 0,25 i 4 JO)
122
ukupni hidraulički otpor za arterijsko stablo?
- serijski spoj: zbroj HO aorte - arterija - arteriola - kapilara
123
glavni regulator otpora u organizmu?
sustav arteriola
124
koje krve žile utječu na otpor?
manje
125
što smanjuje protok? a što ga regulira?
manja okluzija arterija
vazodilatacija i vazokonstrikcija
126
vazodilatacija
od 19% će udvostručiti protok
127
vazokonstrikcija
od 16% će prepoloviti protok
128
paralelno spojeni otpori? (organi)
po principu paralelnom spajanja otpora
129
što znači negativna vrijednost razlika tlaka na venama?
tlak manji od atm
130
kad je povećan HO?
pri vrtloženju
131
kad je u zdravog čovjeka zamjećeno vrtloženje? u kojim žilama je moguće?
- aorta u sistoli
- većim arterijama
132
baza askulatacijske metode?
šum od vrtloženja
133
opiši mjerenje tlaka.
1. povećanjem vanjskog tlaka u manžeti zatvorimo brahijalnu arteriju
2. smanjenje tlaka - djelomično se žila otvori - vrtloženje - šum -> sistolički
3. daljnje smanjenje tlaka - dijastolički - laminarno - prestanak šuma
134
čime slušamo protok krvi?
stetoskopom
135
zašto se krva žila djelomično otvori?
vanjski tlak se izjednači s vršnim
136
Fahraeus-Lindqvistov efekt?
"efekt zida"
- vrlo uske žile (d<500mikrom) - viskoznost krvi se smanjuje
- uz stijenke postoji zona od 5 mikrom u kojoj nema suspendiranih čestica
137
zabranjena zona eritrocita?
zona od 5 mikrometara
138
kakva je viskoznost u graničnoj zoni?
jednaka viskoznosti plazme
139
što je posljedica povećanog udjela slobodne zone u žili?
smanjenje efektivne viskoznosti KRVI
140
što omogućuje efekt zida?
pravilnu perifernu cirkulaciju krvi
141
zašto ovnosnost tang. napr. o grad. brz. nije pravac za male grad. brz.?
jer se eritrociti grupiraju u AGREGATE - povećava se viskoznost - omogućuje FIBRINOGEN
142
nacrtaj dva grafa: oba će ovisiti o gradijentu brzine, samo će jedan imati viskoznost na ordinati, a drugi tangencijalno naprezanje.
143
Rolo efekt? gdje se očituje?
- fibrinogen stvara oligomere kod malih gradijenata brzine
- velike vene i ulazna aorta
144
što se događa s viskoznosti kod malih tlakova?
povećava se s gradijentom tlaka
145
kritički tlak zatvaranja? gdje je izražen?
protok krvi prestaje u arteriolama
146
što uzrokuje zatvaranje arteriola?
glatki mišići
147
što znači smanjenje hematokrita?
manje oksigenirana krv -> manja viskoznost -> manjak eritrocita
