mikra predavanja Flashcards

(68 cards)

1
Q

koliko su patogene bakterije

A

manje od 1%

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

što je simbioza

A

suzivot mikroorganizama s makroorganizmom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

koje vrste simbioze imamo

A

komenzalizam, mutualizam i parazitizam

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

opisi vrte simbioze

A

komenzalizam - jedna strana ima koristi i ne steti domacinu
mutualizam- obje imaju korist ni jedna ne steti
parazitizam - jedna ima korist i steti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

sto je mirkobiot

A

mikroorg koji zive na kozi, sluznicama zivih bica i NE uzrokuju bolest

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

mikrobiom

A

svi mikroorganizmi koji zive u ili na tijelimasvih biva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

što su patogeni mikroorganizmi

A

mogu prodrijeti u organizam primljiva domacina, u njemu se razmnozavaju i uzrkokuju bolest

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

vrte patogenih mikroorg

A

obligatno patogeni i uvjetno patogeni (oportunisticki)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

virologija

A

virusi (bez vlastitog metabolizma, viroidi (samo nukleinske kiseline, prioni (prenosive bj cestice bez nuk. kis)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

tri osnovne skupine bakt stanica po obliku

A

kuglaste ili koki, stapicste i zavojite + pleomorfne (mijenjaju oblik)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

kakve su koki

A

okrugle, nakon diobe mogu se potpuno odvojiti ili ostati u nakupinama (mikrokoki, diplokoki, tetrakoki, sarcina, streptokoki, stafilokoki)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

bacili

A

ravni ili savijeni stapici, zaobljenih ravnih, siljastih ili udubljenih krajeva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

koje spiralne bakterije imamo

A

vibrio u ogliku zareza, spirili sa dva ili 6 zavoja (1 ili 2 bica) i spirohete

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

spirohete

A

s mnogo zavoja, krecu se pomocu endoflagela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

koje spirohete imamo

A

leptospire, borelije, treponeme i brahispire

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

nukleotid bakterije

A

fna 80%, rna 10% i bj 10%

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

zrnca citiolazme

A

s glikogenom (polimer glukoze za E)
polifosfatna (izvor fosfora)
sumpor(sumporni spojevi za E)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

molekularna masa ribosoma prokariota

A

70S, veća podjedinica(50S), manja 30S(sadrži 16S rRNA)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

stanicna membrana

A

citoplazminina opna, selektivno propusna, od fosfolipida i bjelancevina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

koji prijenosi preko citoplazminine opne

A

pasivno (jednostavn, olaksana difuzija i osmoza) i aktivnopomocu proteinskih nosaca u smjeru iz okolisa u stanicu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

stanicna stjenka

A

kod svih bakt osim mikoplazama, daje odredeni oblik i cvrstocu, stiti od razlikeosmotskog tlaka i mehanickog ostecenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

koja je grada st stijenke

A

peptidoglikan ili murein, vanjska ovojnica i periplazmin prostor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

peptidoglikan

A

jedinstven bakterijama, sasavni dijelovi peptidoglikana nastaju unutar stanice i prenose se kroz stanicnu membranu na povrsinu gdje enzim transpeptidaze unakrsno povezuju u mrezu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

vanjska ovojnica stanicne stijenke

A

obicno kod gram negativnih, dvostruki sloj fosfolipita izmedu koji su lipopolisaharidi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
lipopolisaharidi
sastavni dio vanjske ovojnice stanicne stijenke, mogu se osloboditi tekraspadom bakt stanice, sastoje se od lipida a i na njega vezanih polisaharida i kratkih postranih polisaharidskih lanaca
26
što je lipid a
djeluje kao endotoksin
27
polisaharidni lanci
antigenske osovine, O antigeni ili somatski
28
l oblici bakterija
protoplast (gram+ bez peptidoglikana) sferoplast(gram - bez peptidoglikana)
29
kapsula
sluzavi sloj polisaharidne građe koji cvrsto prijanja u z stan stijenku, nije potrebna za rast i razmnozavanje, antigenske osobine (k antigeni)
30
bičevi flagele
nitaste stanicne tvorevine na povrisini stanice koje sluze kretanju bakterije u tekucini, vecinom gram - bakt
31
građa biceva
bjelancevina glagelin koji ima antigenske odobine (H antigen) bazalno tjelesce, korijenasti pregib i nitasti dio
32
aksijalni filamenti
snop kontraktilinih vlakana koji bakterijskoj stanici omogućuju zmijoliko kretanje * Početak im je na kraju stanice, omataju se oko stanice prema sredini gdje se dvije nasuprotne endoflagele preklapaju * e u periplazminom prostoru omotane oko stanice
33
fimbrije
takni cijevati izdanci koji ne sluze gibanju, od fimbrilina ili pilina, kraci od pila, f antigen nekoliko tipova najznacajniji adhezijski fimbriji sposobnost hemaglutinacije
34
pili
veci od fimbrija, najznacajniji konjugacijski pili na povrini gram - bakterija, prijenos genskog materijala procesom konjugacije
35
biofulm
ireverzibilne nakupine živih i metabolički aktivnih bakterija i drugih mikroorganizama uklopljenih u ljepljivu sluzavu tvar koju same izlučuju, ombrambeni mehanizam da bakterije prezive
36
detekcija kvoruma ili quorum sensing
medusobna komunikacija prijenosom signala
37
bakterijske endospore
sposobnost bakterija da se prilagode nepovoljnim uvjetima metabolicki gotovo neaktivne, ne mogu se razmnozavati, otporne na isusavanje, povisenu temp, povisen tlak i otpornije na dezinficijense
38
sporotvorne bakterije
bacillus i clostridium
39
sporogeneza
sposobnost tvorbe endospora
40
sporulacija
proces tvorbe endospora (prelazak iz metabolički aktivnog vegetativnog oblika u neaktivni sporulirajući oblik) – traje 6-8 sati
41
1 bakterija
1 endospora
42
proces sporulacije
Aktiviraju se geni za tvorbu endospore. Dolazi do replikacije DNA i nastanka drugog kromosoma. Citoplazmina membrana uvija se i stvara septum (pregradu), koji deli stanicu na dva nejednaka dela: Manji deo postaje endospora (predspora). Septumova opna obavija predsporu dvostrukim slojem peptidoglikana, koji formira koru (štiti sporu od visokih temperatura i osmotskih promena). Kod nekih bakterija spora je dodatno obavijena lipoproteinskom opnom (egzosporij). Vegetativni deo stanice propada, ostaje samo spora.
43
germinacija
klijanje spore u vegetativni oblik, razgradnja kore i omotaca, resorpcija vode, 10-ak min
44
antibiotik
kemijska tvar koju tvori neki mikrob, a koci rast ili ubija druge mikrobe
45
antimikrobni lijek
sve tvari prirodnog, polusintetskog ili sintetskog podrijetla koje koce rast ili ubijaju mikrobe, a ne djeluju stetno na domacina
46
vrste antimikrobnih lijekova
uski spektar na smao neke bakterije (penicilin na neke gram+) i šireg spektra na znatno veci broj bakt
47
bakteriostatsko djelovanje
sposobnost lijeka da sprijeci rast bakterija
48
minimalna inhibicijska koncentracija
najmanja koncentracija pripravka kojom se postize bakteriostatski ucinak
49
bektericicidno djelovanje
sposobnost antimikrobnog lijeka da ubije bakteriju
50
minimalna baktericindna koncentracija
najmanja koc da s epostigne baktericidni ucinak
51
kombinirana primjena
istovremena primjena vise od jedne djelatne tvari - indiferentan - ne daje bolje rezultate u odnosu na pojedinacni lijek - aditivan - jednak zbroju ucink svakog lijeka sinergizam - veći ucinak kombinirane nego zbroj svih pojedinacnih - antagonizm - slabiji ucinci nego pojedinacno
52
treba li se izbjegavati kombiniranje
da jer je moguce sinergicno toksicno djelovanje na domacina
53
odabir antimikrobnog lijeka
istraziti osjetljivost bakt na antibiotike i koja bakt uzrokuje bokest farmakokineticke i farmakodimanicke osobine lijeka toskicnost ljeka ekonomicnost lijeka vrijeme zadrzavanja antibiotika u org
54
podjela antimikrobnih lijekova
prema mehanizmu djelovanja: inhibitori sinteze stan stijenke antimikrobni koji ostecuju stan memb inhibitori sinteze nuk kiselina inhibiroti sinteze bakterijskih proteina
55
INHIBITORI SINTEZE STANIČNE STIJENKE
najbrojniji, djelovanje ovisi u razlici grada stijenke bakterija i stanicne stijenke biljka i zivotinja, niske toksicnosti samo na stanicu koja se dijeli
56
ANTIMIKROBNI LIJEKOVI KOJI OŠTEĆUJU STANIČNU MEMBRANU
remete gradu ili inhibiraju funkciju stan membrane, djelovanje je nesoecificno zbog velike slicnoti fosfolipida u membrani eukariota, LOKALNA UPOTREBA
57
polimiksini
protiv gram neg bakterija, polimiksin B i E, lijece infekcije koje su otporne na druge antibiotike (pseudomonas aeruginosa, acinetobacter baumanni, enterobactericae
58
INHIBITORI SINTEZE NUKLEINSKIH KISELINA
vezu se na dna pa sprijecavaju njenu replikaciju ili transkripciju
59
novobiocin
iskljucivo za lijecenje lokalnih infekcija uzrokovani staphylococcus aureus i mastitisa krava
60
diaminopirimidini (trimetoprim)
sprijecavaju sintezu purina pa time i dna, u lijecenju kombinacija sa sulfonamidima
61
fluorokonlini
baktericidni ucinak (fluor + kinolini koji djeluju uskljucivno na gram beg bakterije
62
kako dijeluju fluorokinolin
inhibiraju djelovanje dna giraze i time ometaju replikaciju bakt dna
63
nitromidazoli
za lijecenje infekcija uzrokovanih anaerobnim bakterijama
64
INHIBITORI SINTEZE BAKTERIJSKIH PROTEINA
inhibiraju neku od faza sinteze proteina, djelovanje uvijek ograniceno na ribosome a nikada na aktivaciju aminokiselina ili vezanje na transportnu rna
65
aminoglikozidi
skupina antibiotika koja je ucinkovita protiv mnogih aerobnig gramnnegativnih bakterija, koriste se u lijecenju odredenih infekcija vežu se na 20s podjedinicu bakterijskih ribosoma i uzrokuju greske u citanju koda
66
aminociklitoli
nemaju secere ako aminoglikozidi, vezu se 30s podjedinicu bakterijskog ribosoma, inhibirajuci sintezu proteina
67
što je bakterijska rezistencija
otpornost na antimikrobe lijekove moze biti spontano ili zbog stalnog izlaganja
68