Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

ODNOSI > Odnosi među morskim organizmima 2 > Flashcards

Odnosi među morskim organizmima 2 Flashcards

1
Q

GLAVNI PROIZVOĐAČ U OCEANIMA

A

fitoplankton

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

MIKSOTROFNI ORGANIZMI

A

organizmi koji provode fotosintezu, ali ovisno oprilikama u okolišu mogu prijeći na heterotrofni način prehrane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

OMNIVORI

A

ORGANIZMI KOJI SPADAJU U KATEGORIJU POTROŠAĆA, uzimaju hranjive tvari iz više od jedne trofičke razine; koji se hrane
biljnim i životinjskim organizmima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

VRSTE PRODUKCIJA

A

primarna - izgrađuju živu materiju, kruže
unutar kompleksnih biogeokemijskih ciklusa, koje u živi svijet uključuju autotrofne biljke

sekundarna - proizvodnja organske tvari na razinikonzumenta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

PRIMJER KONZUMENATA

A

Heterotrofni organizmi, heterotrofi (POTREBNA PRETHODNO FORMIRANA ORGANSKA MATERIJA)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

PRIMJER PRIMARNIH PROIZVOĐAČA

A

Autotrofni organizmi, autotrofi (POTREBNA SUNČEVA SVJ.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

PODJELA AUTOTROFNIH ORGANIZAMA

A

KEMOAUTOTROFNI I FOTOAUTROTROFNI ORGANIZMI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

OBNAVLJAČI

A

ORGANIZMI KOJIMA SE KRUG ZATVARA, organske spojeve pretvaraju u anorganske tvari i tako omogućavaju obnavljanje procesa organske produkcije; razgrađuju uginule morske organizme i mineraliziraju ih do jednostavnih spojeva (CO2 i mineralnih soli), uz oslobađanje toplinske energije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kretanje materije i otopljenih plinova je

A

ciklično

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

NUTRIJENTI

A

tvari potrebne organizmu za život i rast ili tvari koje
sudjeluju u metabolizmu organizma, a koje organizam mora uzimati iz
okoliša:
potrošači ih dobivaju hranom (H2, O2, N, C, F, hranjive soli, vitamini,
minerali, …)
- proizvođači ih uzimaju iz vanjske sredine
- makronutrijenti (potrebni u relativno velikim količinama) i mikronutrijenti (potrebni u vrlo malim količinama)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kvantitativno
najznačajniji ciklus N u
moru:

A

nitrat → organski-N → amonijak → nitrit →
nitrat

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

regenerirani N se koristi u

A

mikrobnoj hranidbenoj mreži

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

TROFIČKA RAZINA

A

položaj u hranidbenom lancu koji je
određen brojem koraka u prijenosu energije do te razine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Tko je prvi opisao hranidbeni lanac morskog ekosustava?

A

Hardy

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Hranidbene mreže

A
  • Mikrobna hranidbena mreža
  • Klasična (ribolovna) hranidbena mreža
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Mikrobna hranidbena mreža

A
  • Dominira ciklusima ugljika, dušika i drugih nutrijenata u sustavu i
    omogućava njihovo kruženje
  • Mikrobna hranidbena mreža je masom 5-10 puta veća od svih
    višestaničnih morskih organizama zajedno
  • Mikroorganizmi sami proizvode nutrijente poput vitamina koji su
    potrebni primarnim producentima
  • Uključuje bakterije i Archaea, flagelate i
    cilijate, te viruse
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

“Ribolovna” hranidbena mreža

A

→ fitoplankton → zooplankton → mala riba (srdela, haringa) → top predatori (tuna, tuljani, veliki morski psi, kitovi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Dvije osnovne skupine morskih organizama u otvorenim oceanima (pelagijalu):

A
  • Plankton (organizmi koji lebde u moru)
  • Nekton (organizmi koji se slobodno i aktivno kreću u stupcu morske vode neovisno o morskim strujama i valovima)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

PODJELA PLANKTONA

A

fitoplankton
zooplankton

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

PODJELA PLANKTONA PREMA VELIČINI

A
  • pikoplankton
  • nanoplankton
  • mikroplankton
  • mezoplankton
  • makroplankton
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

PODJELA PLANKTONA PREMA PODRUĆJU NA KOJEM ŽIVE

A

neretički i oceanski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

PREMA TRAJANJU PLANKTONSKOG NAČINA ŽIVOTA

A
  • holoplankton (euplankton, pravi plankton) – cijeli životni ciklus se odvija u vodenom stupcu, neovisno o morskom dnu
  • meroplankton – planktonski način života samo u nekim fazama životnog ciklusa (npr. ličinke mekušaca, rakova, ascidia, jaja
    nekih riba npr. srdele, …)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

FITOPLANKTON

A
  • morske jednostanične biljke koje u velikom broju naseljavaju osvijetljene, gornje dijelove oceana
  • neke od morskih biljaka su eukarioti, a ostali su prokarioti
24
Q

ZOOPLANKTON

A

planktonske morske životinje: rakovi,
ličinački stadiji nekih rakova, riba i meduza, jednostanični organizmi poput cilijata ili ameboida

25
Q

DIJATOMEJE

A

dominiraju u umjerenim i polarnim
područjima oceana

26
Q

DINOFLAGELATI

A

dominiraju u tropskim i suptropskim područjima

27
Q

KOKOLITOFORIDI

A

dominiraju u tropskim dijelovima oceana

28
Q

CIJANOBAKTERIJE

A

modro-zelene alge (najstarija grupa foto-autotrofnih organizama)

29
Q

KOPEPODI

A

najzastupljenija skupina rakova

30
Q

VRTSE KOJE SPADAJU U NEKTON

A
  • hrskavičnjače (morski psi)
  • koštunjače: mala plava riba (Scomber scombrus), velika plava riba (Thunnus thynnus)
  • morski sisavci (kitovi, dupini)
  • glavonošci (pelagijske vrste lignjuna)
  • morski gmazovi (morske kornjače)
  • morske ptice (pingvini)
31
Q

Organizmi vezani uz morsko dno mogu biti

A

sesilni (pričvršćeni za dno), vagilni (pokretni) ili sedentarni (mali opseg kretanja)

BENTOS - morsko dno

32
Q

Semibentoske vrste

A

obitavaju na morskom dnu, ali i u vodenom
stupcu

33
Q

Prilagodbe (adaptacije) morskih organizama na uvjete okoliša obuhvaćaju:

A
  • oblik tijela (predstavlja prilagodbu na određeni način života)
  • obojenost (kromatofori su pigmenti koji daju boju tijela)
  • pokretljivost,
  • način ishrane,
  • specifična ponašanja,
  • strategije razmnožavanja,
  • strategije ranih razvojnih stadija,…
34
Q

OBLICI TIJELA

A
  • aerodinamični oblik tijela
  • dorzoventralno spljošteno tijelo
  • lateralno spljošteno tijelo
  • zmijoliki oblik tijela
  • vrpčasti oblik tijela
  • končasti oblik tijela
  • tijelo izduženo u vertikalnom presjeku
  • trokutasti i čunjasti oblik tijela
  • okrugli oblik tijela
35
Q

Načini sprječavanja gubitka topline:

A

1) Velike tjelesne dimenzije (mali odnos
površine tijela i volumena)

2) Izolacijski sloj:

-debeli sloj potkožnog masnog tkiva (i do 33% ukupne mase tijela, debljine i preko 60 cm)
-krzno: gubi veliki dio izolacijskih svojstava u
vodenom mediju (morske vidre, morski lavovi)

3) Adaptacije krvožilnog sustava:

  • specifičan raspored krvnih žila u
    perajama (najveća dodirna površina s
    vodom bez masnog tkiva) - protustrujni
    sustav cirkulacije:
    – arterije koje u ekstremitete (peraje)
    dovode krv iz tijela okružene su većim
    brojem malih vena koje odvode krv natrag
    u tijelo – ohlađena krv u venama apsorbira
    toplinu iz arterije
36
Q

Oslobađanje od dijela topline:

A

mahanjem peraja (kitovi), otvorena usta i dahtanje (morski lavovi i tuljani)

37
Q

Adaptacije vezane uz ronjenje

A
  • velike količine krvi u tijelu
    -veći kapacitet za vezanje O2 po jedinici volumena krvi
    -značajno usporavanje rada srca tijekom ronjenja (brahikardija)
  • optjecajni sustav pri zaronu prekida opskrbljivati krvlju razne organe i
    organske sustave
    -mišićni sustav i ostali organi tolerantni na anaerobne uvjete te nastavljaju funkcionirati bez dotoka krvi
    -mišićni sustav je bogat mioglobinom
38
Q

Zašto se kod morskih sisavaca ne javlja dekompresijska bolest?

A
  • udišu zrak na površini, a ne na dubinama pod povećanim pritiskom
  • tzv. kolaps pluća – uslijed pritiska okolne vode, tkiva za izmjenu plina u plućima
    ne funkcioniraju

-posebne kapljice masnoće i sluzi u respiratornim putovima imaju funkciju
apsorpcije N, tako da ne može ući u krvotok

39
Q

Dekompresijska (kesonska) bolest:

A
  • disanje pod povišenim tlakom – otapanje N u krvi i tkivima
  • pri izronu (naglo smanjivanje p) javljaju se mjehurići plinovitog N u tkivima i
    krvi koji mogu imati štetni učinak
40
Q

Morski sisavci zaranjaju na dubine

A

160-900 m

41
Q

gubitak vode nadoknađuju na 2 načina:

A

-pijenjem morske vode (na taj način unose i neželjene količine soli koju eliminiraju preko bubrega)
- dobivanjem vode iz hrane

42
Q

PODJELA KROMATOFORA

A

ksantofori (žuti), eritrofori
(crveni/narančasti), leukofori (bijeli),
melanofori (crni/smeđi), cijanofori
(plavi), iridofori (=guanofori, mali
kristali koji djeluju poput zrcala i i
njihova površina reflektira određene
boje svjetlosti)

43
Q

Što je fiziološka promjena boje

A

mijenjanje obojenosti
kontrakcijom ili ekspanzijom
pigmenata u kromatoforima

44
Q

Morski organizmi koriste boju u različite svrhe:

A
  • kamuflaža (kriptička koloracija) - stapanje s okolišem radi vrebanja plijena, sakrivanja od predatora (listovi, grdobine, glavonošci)
  • zaštita (zaštitna koloracija) - epipelagički
    nekton - “obratna” obojenost (eng.
    countershading), prozirnost zooplanktona

-upozorenje (koloracija upozorenja) – otrovne vrste

  • privlačenje pozornosti - intenzivno obojenje radi privlačenja spolnog partnera
45
Q

miomere,

A

Ritmičko pokretanje koje omogućuju mišićne trake

46
Q

POKRETLJIVOST S OBZIROM NA VRSTE

A

a) duguljaste vrste riba pokreću se uvijanjem tijela u lateralnim
valovima koji putuju od glave do repa (npr. jegulja)

b) brze vrste s kraćim tijelima plivaju gibanjem uglavnom samo repnog dijela tijela (npr. tune)

c) neke vrste pokreću se samo pomicanjem peraja (prsne, podrepne i/ili repne peraje/repa) (npr. papigače)

d) ima vrsta koje plivaju samo pomicanjem baze repa, dok ostatak (glomaznog) tijela ostaje nepokretan (četevrozupka)

47
Q

Način ishrane i vrsta hrane uvjetuje

A

različita građa zubi, probavnog sustava, izgled usta i usnog aparata

48
Q

Oblici ponašanja:

A
  • teritorijalnost
  • formiranje jata
  • migracije
  • reproduktivno ponašanje
49
Q

TERITORIJALNOST

A

bentoske (semibentoske) vrste
stalna ili povremena
u područjima s velikom gustoćom populacija
uz teritorijalnost često vezano agresivno ponašanje

50
Q

FORMIRANJE JATA

A

javlja se kod velikog broja vrsta riba
stalna ili povremena
zaštita od predatora
povećava se efikasnost plivanja
Ponekad korisno pri hranjenju i
razmnožavanju

51
Q

MIGRACIJE

A

Organizirano kretanje većeg broja jedinki iste vrste iz jednog životnog prostora u drugi i to u određeno vrijeme i u određenoj životnoj dobi
broj jedinki može biti velik
Prema smjeru mogu biti vertikalne i horizontalne
prema periodičnosti mogu biti dnevne, sezonske, godišnje, jednom u životu
Uglavnom radi hranjenja ili razmnožavanja

52
Q

REPRODUKTIVNO PONAŠANJE

A

adultne jedinke
promjena obojenja
udvaranje

53
Q

TIPOVI MIGRACIJA

A
  • DIADROMNE vrste - migriraju
    između mora i slatkih voda
    (mogu biti anadromne,
    katadromne ili amfidromne)
  • POTAMODROMNE vrste –
    migriraju unutar slatkih voda,
    uglavnom uzvodno radi
    mriještenja
  • OCEANODROMNE vrste –
    migriraju u slanim vodama,
    odnosno u morima i oceanima
54
Q

Diadromne vrste

A
  • Anadromne - većinu svog životnog vijeka žive u moru i dolaze u slatku vodu samo zbog mrijesta (losos)
  • Katadromne - većinu svog životnog vijeka provode u slatkoj vodi, u more dolaze samo zbog mrijesta (jegulja)
  • Amfidromne - migriraju iz slanih u slatke vode i obratno, najčeše u potrazi za plijenom (neke vrste morskih pasa)
55
Q

Oceanodromne vrste

A
  • porodica Scombridae: tunj (Thunnus thynus)
  • 17 porodica morskih pasa i raža (Chondrichthyes)
  • haringa (Clupea harengus)
  • bakalar (Gadus morhua)
  • psina golema (Cetorhinus maximus)
  • golub uhan (Mobula mobular)
  • sabljarka (Xiphias gladius)

ODNOSI (5 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions