Odnosi među morskim organizmima 5 Flashcards
(20 cards)
Dubokomorske zajednice
Zajedničko im je da nema primarne produkcije fotosintezom
ovisne o površinskim slojevima → hrana i
kisik
uglavnom ima dovoljno kisika
za respiraciju
Mezopelagijal
- Mutna, slaba svjetlost, nedovoljna za fotosintezu
Adaptacije:
- tijela s malo mišića
- izrazito velike oči
- većinom bez plivaćeg mjehura,
- mekane, slabe kosti
- bez bodlji i ljuski
- slabi plivači (tijelo nije aerodinamično)
- fotofori (bioluminiscencija)
- uglavnom male dimenzije (2-10 cm)
- U plićim i svjetlijim dijelovima: prozirni
- U dubljim dijelovima: srebrenkasti
Bioluminiscencija
nastaje u fotoforima
Svjetlo nastaje:
- kemijskom reakcijom u specijaliziranim tkivima
- simbiontske bakterije koje žive u svjetlosnim organima
Bioluminiscencija ponekad ne nastaje u fotoforima:
- stanicama razasutim po tijelu (meduze)
- bioluminiscentna tekućina se izlučuje kroz posebne žlijezde (kopepodi, ostrakodi, kozice)
Funkcija bioluminiscencije:
- zavaravanje predatora
- zastrašivanje neprijatelja
- pronalaženje plijena
- privlačenje spolnog partnera
živi organizi (ribe, krill, kozice) s posebnim
adaptacijama vezano za nedostatak kisika:
– velike, dobro razvijene škrge
– relativno neaktivni
– hemoglobin koji funkcionira s malim koncentracijama kisika
Ove vrste se razlikuju od onih koje su stalno u mezopelagijalu:
- dobro razvijeni mišići i kosti
- imaju plivaći mjehur, često ispunjen masnoćom umjesto plinom
- podnose dobro velike promjene tlaka i temperature
Dubokomorska pelagijska područja u
užem smislu
- Područje u kojem vlada potpuna tama
- Temperature su niske, 1-2° C
- Salinitet i druga kemijska svojstva mora uniformna
- Bioluminiscencija manje zastupljena (najčešće na glavi i lateralno), nema
je uopće u najdubljim dijelovima - Veliki broj vrsta ima funkcionalne oči
- Ekstremno visoki tlak (u najdubljim područjima preko 1 000 atm) –
limitirajući faktor - S povećanjem dubine broj vrsta se smanjuje, najveća dubina na kojoj je
nađena riba je 8 370 m,
Adaptacije za uštedu E naglašenije nego u mezopelagijalu:
- spori, sedentarni
- slabi skeleti, bez ljuski, slabo
razvijen dišni, krvožilni i živčani sustav - bez plivaćeg mjehura
- nerazvijeni mišići
- ogromna usta
- rastezljivi želudac
Razmnožavanje
- Hermafroditizam (dvospolnost)
- Kemijsko privlačenje (feromoni)
- Ekstremna pojava kod nekih vrsta manji mužjak nađe ženku, zagrize je bočno i ostaje pričvršćen do kraja života
- parazitizam mužjaka
Dubokomorsko dno
Limitirajući faktor: nedostatak hrane
* Prednost: hrana iz stupca pada na dno i tu ostaje na raspolaganju
* Važan izvor hrane – fekalne pelete
* Najbrojnija meiofauna
* Česti su deposit-feeders
Dubokomorski gigantizam
pojava vrsta nekih skupina u dubokom moru koji su mnogo veći od srodnih plitkomorskih vrsta
Hidrotermalni izvori
Prvi put otkriveni 1977. blizu Galapagosa
(Istočni Pacifik)
Iz njih izbija voda bogata sulfidnim mineralima, hidrogen-sulfidom
Temperature i preko 350°C
Cijeli hranidbeni lanac vezan za kemosintezu archaea i bakterija
Kemosinteza:
proces kojim neke bakterije i archaea u procesu stvaranja organske tvari ne koriste sunčevu E nego E anorganskih kemijskih tvari
Jedna od dominantnih vrsta giganata:
crv cjevaš (Riftia pachyptila) nema usta ni
probavni trakt
Deep Sea Trawl Survey
Ukupno 11 postaja
Utjecaj čovjeka/ljudskih aktivnosti na morski ekosustav uglavnom je
destruktivan:
- modifikacija i destrukcija habitata
- zagađenje:
- eutrofikacija
- otpadne vode
- nafta
- perzistentne supstance
- pesticidi
- PCBs (poliklorirani bifenili)
- teški metali
- radioaktivni otpad
- kruti otpad
- termalno zagađenje
- prelov
Ekstinkcija ili izumiranje:
pojava nestajanja vrsta, kao prirodna
posljedica procesa evolucije
Eksterminacija ili istrebljenje:
termin koji se koristi za opisivanje
pojave nestajanja vrsta djelovanjem čovjeka
Primjeri eksterminacije
- Stellerova morska krava
- morski kitovi
- gigantski školjkaši (Tridacna)
- morski puževi poput ciprea (Cypraea) i konusa (Conus)
- hrskavičnjače, prvenstveno morski psi (meso i peraje)
- sve vrste morskih kornjača
- morske ptice
IUCN - crvena lista ugroženih vrsta
glavni svjetski autoritet sstanovljen 1948.g. po pitanju konzervacijskog statusa vrsta