Pitanja i odgovori Flashcards
(33 cards)
Podjela pravnih nauka
Pravne nauke se dijele na dva načina. Prema mjeri pojmovnog uopštavanja kojim rade, dijele se na konkretne i teorijske pravne nauke. Konkretne pravne nauke se dijele prema vremenu važenja pravnih normi koje proučavaju na pozitivnopravne i historijskopravne
Šta izučavaju općeteorijske pravne nauke?
One pružaju osnovnu i opću spoznaju o državi i pravu
Šta izučavaju historijsko-pravne nauke?
One pružaju spoznaju o nekim pravnim porecima koji su postojali u prošlosti, a sada više ne.
Šta izučavaju pozitivnopravne nauke?
One izučavaju konkretne, postojeće države i njihovo pravo koje je na snazi.
Koja su dva bitna aspekta države koji se izučavaju u UNDP
Država kao organizacija i država kao zajednica
Glavni elementi države
skupina ljudi, zajednički ciljevi, podjela poslova, hijerarhija, sredstva i skup normi
Definisanje države kao organizacije
Država je organizacija koja odgovara globalnom društvu, ima političku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i ideološkoj moći, odnosi se na precizno određeno stanovništvo i teritoriju, a pravnim normama reguliše najvažnije društvene odnose i ostvaruje razne historijske funkcije: počevši od osvajanja i odbrane prema drugim društvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom društvu, do sa vremenom sve naglašenije uloge zaštite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih pripadnika društva.
Funkcije države (7)
napadačko-odbrambena,
izrabljivačko-represivna,
upravljanje velikim javnim i prisilnim radovima,
funkcija zaštite društvenog mira i sigurnosti
zaštita prava i sloboda čovjeka i građanina,
zaštita pravednosti i omogućavanje dobrog života pripadnika zajednice,
pravno-regulativna funkcija
Ciljevi države
Ima neograničeno mnoštvo najrazličitijih društvenih ciljeva, zahvata ili obavlja neposredno ili posredno vojne, privredne, zdravstvene, obrazovne i mnoge druge djelatnosti.Što se tiče ciljeva i djelovanja, ona je nespecijalizirana i svestrana. Ona kao politička vlast prisilno usmjerava i uređuje ostale društvene djelatnosti
Elementi za postojanje države
Suverenost, teritorij, stanovništvo, međunarodno priznanje državne vlade
Definisanje državnog teritorija
Državni teritorij je precizno određeni prostor na kome se nalazi državno stanovništvo i gdje se odvija suverena politička vlast. To je višedimenzionalni prostor koji se sastoji od površine i dubine kopna, od mora, jezera i rijeka, od zračnog stuba iznad kopna i vode, te od brodova i aviona što nose državne oznake. Omeđen je granicom.
Karakteristike državnih granica
Dijele određenu državu od drugih država u njenom okruženju. Granice čuva vojna sila i smiju se prelaziti samo sa posebnim ispravama, a određena je međunarodnim i unutrašnjim državnim propisima. Širina teritorijalnog mora je različita kod pojedinih država dok se zračnom granicom smatra visina koju dosežu klasične letjelice
Vrste državnih granica
Vazdušne, kopnene, morske
Definisanje stanovništva
Stanovništvo čine ljudi koji stalno naseljavaju prostor države i potpadaju pod njenu jurisdikciju. To su državljani i stranci određene zemlje. Stanovništvo je političko-pravna pojava jer je određeno političkim i pravnim aktima.
Definisanje državljanstva
Državljanstvo u modernom smislu jeste trajna veza jedne osobe sa jednim državnim i pravnim poretkom. To je veza koja se sastoji u tome da osoba rođenjem ili punoljetstvom stiče prava i obaveze iz tog poretka, a država ima prema njoj još i posebnu dužnost da je štiti spram drugih država.
Vrste i načini sticanja državljanstva
Državljanstvo se stiče ili rođenjem ili za vrijeme života na razne načine. Rođenjem se stiče na dva načina: ius sanginus (pravo krvi) i ius soli (pravo tla). Stranci stiču državljanstvo na osnovu molbe i uz ispunjenje drugih zakonskih uslova (dužina boravka, zaposlenje, brak sa državljanom itd) i to se zove naturalizacija. Postoji i prisilno sticanje državljanstva, a njega stiču stanovnici teritorija koje je država prisvojila, ali tada se tom stanovništvu može dati pravo da bira između starog i novog državljanstva.
Ko su apatridi?
Ljudi koji uopšte nemaju državljanstvo. Izgubili su državljanstvo jedne države, a nisu ga dobili od druge i oni u državi na čijem teritoriju borave imaju političko-pravni položaj blizak onome od stranaca.
Razlika između pojmova građani i državljani
Građani su aktivni subjekti koji učestvuju i sudjeluju u političkoj vlasti, a državljani imaju određene obaveze prema državi i ne moraju živjeti u njoj, pa na taj način nisu aktivni učesnici u vlasti
Podanik
Podanici su slobodni ljudi bez političkih prava
Državni suverenitet
to znači da je država najviša ili vrhovna vlast, kojoj su svi pojedinci i grupe, pa i ostali subjekti vlasti podređeni. Suverenitet je činjenica moći
Određenje unutrašnje suverenosti
Znači da država ima isključiva ovlaštenja da stvara najviše pravne norme - ustavne, zakonske, podzakonske, sudske i druge koje su podržane fizičkom prisilom i koje obavezuju subjekte na njenom teritoriju
Određenje vanjske suverenosti
Znači da država ima nezavisnost i ravnopravnost spram drugih država
Ko je nositelj suvereniteta
narod
Koji organ vlasti je suveren organ i zašto?
Parlament jer je odabran od strane naroda kao nositelja suvereniteta i jer obavljaju suverenu djelatnost, tj.ustavno-zakonodavnu.