Poglavlje 1 - Pojam države Flashcards
(18 cards)
Društvena organizacija
grupa koja je sastavljena na poseban način, to je skup ljudi koji imaju neke zajedničke ciljeve i međusobno dijele poslove, uspostavljaju hijerarhiju i koriste određena sredstva radi ostvarenja tih ciljeva, a sve je to određeno pravilima.
Podjela društvenih grupa
Prema ciljevima (radne, političke, sportske isl), prema veličini, prema trajnosti, prema ravnopravnosti pripadnika. Za nas je najvažnija podjela na organizirane i neorganizirane društvene grupe
Elementi organizacije:
- skupina ljudi (pripadnici organizacije)
- zajednički ciljevi kojima ti ljudi teže ili koje oni postižu
- podjela poslova između tih ljudi radi uspješnog ostvarenja njihovih ciljeva
- hijerarhijsko povezivanje poslova radi održavanja jedinstva i djelotvornosti pripadnika organizacije
- sredstva potrebna za ostvarenje ciljeva
- skup normi (pravila) kojima se trajno utvrđuju i naređuju svi prethodni elementi, a također i način kako će se te norme stvarati, mijenjati, tumačiti, primjenjivati i ukidati.
Organizacija se konačno uspostavlja putem?
Putem normi. Normama se određuje precizno, trajno i obvezujuće svi sastojci organizacije: ko su i kako nastaju njeni pripadnici, koji su njeni ciljevi, kako se dijele i povezuju njeni poslovi, koja su njena sredstva i kako se stvaraju i primjenjuju same norme.
Odnosi koji djeluju u većini organizacija?
Odnosi moći, prisile, legitimnosti, vlasti i hijerarhije
Šta je moć?
Moć je sposobnost jedne osobe ili grupe da navedu druge osobe da se ponašaju onako kako se one po vlastitoj volji ne bi ponašale. Budući da svaka osoba i svaka društvena grupa imaju nekakvu moć, manju ili veću, koje one neprestano upotrebljavaju jedni spram drugih, utom je i društveni život uvijek jedan splet odnosa moći među ljudima.
Izvori i vrste moći
Tri su osnovna izvora moći: fizička snaga, ekonomsko bogatstvo i duhovne sposobnosti. S obzirom na te izvore razlikujemo fizičku, ekonomsku i duhovnu moć pojedinaca i društvenih grupa.
Šta je prisila?
Prisila je primjena moći jednog subjekta prema drugome. Dok je moć samo sposobnost navođenja drugog subjekta da se ponaša onako kako se on po vlastitoj volji ne bi ponašao, prisila je stvarno navođenje ponašanja drugog subjekta protiv njegove volje na taj način da se primjenjuje ili predočava neko zlo. Ovisno o vrsti zla kojim se drugog navodi na ponašanje, razlikuju se fizička, ekonomska i duhovna prisila.
Šta je vlast?
Vlast je nešto više od gole moći i prisile. To je prisila koja je ili legitimna ili barem formalno zasnovana na običajnim i pravnim normama, tj. koja je po mišljenju nekih ljudi opravdana ili se barem poziva na običaj i pravo. Državna prisila je najčešće legitimna vlast, ali i kad joj nedostaje legitimnost ona još uvijek postoji kao vlast, jer se u svom nasilnom nametanju ipak poziva na pravne norme.
Šta je legitimnost?
Legitimnost je najčešći idejni temelj vlasti. To je uvjerenje jednog kruga ljudi da je nečija prisila opravdana zato jer se temelji na nekim vrijednostima. Ima više načina legitimiranja, koji mogu biti i suprostavljeni - tako da nečija vlast može biti istodobno za neke subjekte opravdana, a za druge opravdana.
Tri tipa legitimnosti
Sociolog Max Weber razlikuje tri tipa legitimnosti: tradicionalna, karizmatska i racionalno - pravna legitimnost.
Tradicionalna legitimnost je utemeljenje vlasti na tradiciji, na običajima, uključujući uvjerenje u svetost neke moći. Karizmatska legitimnost je utemeljenje vlasti na osjećajnoj predanosti i uvjerenju ljudi u izuzetne ili nadnaravne osobine neke osobe kao vođe. Karizmatski vođa nije vezan ni tradicijom ni pravom, on sam stvara pravila svoje vladavine, ali da bi kao takav opstao on mora neprestano održavati uvjerenje ljudi u svoju izuzetnu vrijednost.
Racionalno-pravna legitimnost je utemeljenje vlasti na pridržavanju pravnih pravila koja propisuju demokratski postupak (procedure izbora, postavljenja, nadležnosti) i djelovanje (ustavnost i zakonitost, javnost, većinsko odlučivanje) vladajućih. Postoji još i ideološka legitimnost tj. utemeljenje vlasti na uvjerenju ljudi u vrijednosti jedne partijske ideologije eshatološke (spasiteljske) naravi. Na prva dva tipa legitimnosti temelje se obiteljska, crkvena i monarhijska vlast. Na racionalno-pravnoj legitimnosti temelji se moderna demokratska vlast, a komunističke i fašističke države se temelje na ideološkoj i karizmatskoj legitimnosti.
Legitimizacija vlasti
Za legitimizaciju vlasti je dovoljno da jedan značajan broj ljudi ima uvjerenje o bilo kakvoj opravdanosti (tradicionalnoj, karizmatskoj, legalnoj, ideološkoj) njene prisile. Ovisno o tome koliki je taj broj ljudi procjenjuje se veći i manji stepen legitimnosti vlasti.
Šta je hijerarhija?
Hijerarhija je odnos između pripadnika jedne društvene grupe koji imaju više vlasti i pripadnika te grupe koji imaju manje vlasti. U tom su odnosu prvi nadređeni, a drugi podređeni. Hijerarhija je povezivanje poslova u jednoj društvenoj grupi nakon što su ti poslovi bili podijeljeni radi uspješnjijeg ostvarenja ciljeva grupe. Hijerarhijski odnosi mogu biti stroži i blaži, ovisno o mjeri slobode koju ostavljaju podređenima.
Država u širem i užem smislu
Država (u širem smislu) je politička zajednica onih koji vladaju i onih kojima se vlada, uređena na osnovu pravila koja prihvaćaju (svojevoljno ili pod prinudom) svi njeni članovi. Država (u užem smislu) je specifična društvena organizacija (državni aparat) koja se sastoji od ljudi koji obavljaju političku vlast.
Specifičnosti države kao organizacije
- Globalni i politički karakter države
- Suverenost državne vlasti
- Oružana, ekonomska i ideološka moć
- Poseban odnos prema stanovništvu i teritoriju
- Specifične državne funkcije
- Povezanost države i prava
Globalni karakter države
Za razliku od većine ostalih društvenih organizacija, država nije specijalizirana, već ima neograničeno mnoštvo najrazličitijih društvenih ciljeva: ona obuhvaća i obavlja, posredno ili neposredno, vojne, policijske, privredne, zdravstvene, obrazovne, kulturne itd djelatnosti. Zato kažemo da je država, s obzirom na njene djelatnosti, globalna ili sveobuhvatna organizacija. Globalna društva, kojima odgovara država kao globalna društvena organizacija su pojedini narodi i nacije.
Posljedica ovako svestranog tj. globalnog djelovanja države jeste da je ona u usporedbi sa drugim organizacijama najveća i najsloženija.
Politički karakter države
Specifičnost organizacije koju zovemo “država” je to što ona jedina kao politička vlast, prisilno usmjerava ili uređuje sve ostale društvene djelatnosti. I drugi politički subjekti usmjeravaju važne društvene odnose u pravcu određenih interesa, ali samo država donosi političke i pravne odluke koje su obavezujuće za sve njene pripadnike (tj, ona je jedini politički subjekt koji obavlja političku vlast). Po tome je država središte politike.
Šta je politika?
Politika je prosuđivanje i odlučivanje o tome kako usmjeravati društvene odnose koji su važni za cjelokupnu zajednicu ili za neke njene značajne dijelove, a sadrže takve sukobe interesa ili složene ciljeve i radnje o kojima ovise mir, sigurnost i blagostanje globalnog društva. Politika je konfliktna djelatnost odnosno dio društvenih sukoba jer se njome odlučuje o raspodjeli (obično nejednakoj) društvenih dobara i tereta. Moderni politički subjekti su građani, političke stranke, sindikati itd. i država. Politički subjekti se dijele na vladajuće i nevladajuće ovisno o tome da li sudjeluju u odlučivanju države kao političke vlasti.
