Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

komunikolgija > RETORIKA > Flashcards

RETORIKA Flashcards

(66 cards)

Start Studying
1
Q

Opća govornička pravila

A
  1. Retorički je govor usmjeren prema publici.
    Njegova je vrijednost učinak u slušateljima.
  2. Zato: ne govori “lijepo”, nego svrhovito!
  3. Prije govora upoznaj publiku, a za vrijeme govora misli na nju!
  4. Za vrijeme govora gledaj slušatelje primjereno!
  5. Ne skrivaj se dok govoriš!
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

što je retorika

A

predstavlja znanstvenu disciplinu koja proučava oblike i pravila govorništva - sposobnost i umijeće govorništva, umijeće uvjeravanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

retorsko govorenje

A

gdje god se govori javno, govori se retorski;
zahtijeva stručnu govornu spremu i posebnu pripremu;
želi obavijestiti i poučitim sporazumijeti i solidatizirati, razjasniti i urazumjeti…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

koji uvijeti trbaju biti ispunjeni da bi govorničko uvjeravanje (manipuliranje) bude moguće?

A

DA GOVORNIK
1. Pristane na ravnopravan odnos sa slušateljem
2. Da govori iz osobnog razumijevanja
3. Da jamči da neće primjenjivati nikakve kazne protiv slušatelja ako ga ne uspije uvjeriti

DA JE SLUŠATELJ
1. Sposoban za ravnopravan razgovor
2. Spreman promjeniti svoje mišljenje ako ga govornik uvjeri u drugačije
3. Spreman postupati po novom uvjerenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

3 različita djelovanja koje pokriva opći pojam retorike

A

retorička teorija,
retorska pedagogija,
retorska praksa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

otac retorike kao znanosti

A

Empedoklo, 5. st. pr. Kr., Sicilija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

retorika u antici

A

umijeće uvjeravanja, proučavala su se osnovna načela govorništva, podučavalo se pisanje retoričkih sastavaka i pripremalo za javne nastupe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

tko je sve utjecao na razvoj retorike (antika)

A

Koraks, Tizija, Protagora, Platon, Aristotel

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Tko se u Ateni isticao govorima?

A

Demosten

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

čuveni govornici u Rimu

A

Ciceron i Kvintilijant

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

temelji retorike utvrđeni u antici/ nastajanje govora u 5 koraka

A

INVENTIO – izmisliti što će se reći
DISPOSITIO – sređivanje i analiza prikupljene građe
ELOCUTIO – jezično oblikovanje govora
MEMORIA – pamćenje govora
PRONUNTIATIO/ACTIO – izricanje govora slušateljima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

čime se odlikuje dobar govornik?

A

jasnoćom, logičnošću, poetičnošću, emocionalnošću i izražajnošću, neizvještačenošću, domišljatošću, govornom spretnošću

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Pri oblikovanju govora slijedimo naputke “stare” retorike

A
  • najprije pronalazimo odgovarajuću temu
  • slijedi prikupljanje građe iz raznih izvora
  • građa se zatim raspoređuje u retoričku shemu, sastavlja, pamti i izriče
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

što po Ciceronu mora istinski govornik

A

istraživati, čitati, slušati, raspravljati i razmišljati o mnogim stvarima koji čine sadržaj čovjekova života

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

prvi veliki staro-grčki govornici

A

Tizija i Koraks

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

što je logograf

A

pisac govora, njemu bi ljudi išli da im napiše govor, najčešće za sud;
Logograf je izvrsno vladao umijećem argumentiranja. Izvrsni su logografi bili IZOKRAT, DEMOSTEN i ANTIFON.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

5 dijelova govora/ od čega se sastojao govor na sudu

A
  1. UVOD (EXORDIUM) – njime je govornik htio privući pozornost sudaca i steći njihovu naklonost
  2. PIPOVIJEST (NARRATIO) – kratko i jezgrovito objašnjavanje okolnosti počinjenoga djela
  3. DOKAZIVANJE (ARGUMENTATIO) – iznošenje dokaza
  4. POBIJANJE PROTIVNIKOVIH TVRDNJI (REFUTATIO)
  5. ZAKLJUČAK (PERORATIO) – u njemu je govornik sažeo najznačajnije tvrdnje te ih primjernim tumačenjem pokušavao okrenuti u svoju korist.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Od čega se sastojao govor na sudu u staroj Grčkoj?

A

Obrana posredovanjem spretnoga govornika bila je dopuštena onima koji nisu imali građanska prava.
Oni koji se nisu htjeli oslanjati na vlastito govorno umijeće, mogli su se obratiti za pomoć logografu.
-Okrivljeni je morao taj govor naučiti napamet (kako bi izgledalo da ga je sam pripremio).
Težište sudskoga procesa bila je obrana. Govornici u obrani navodili su okolnosti počinjenoga djela, izjave svjedoka, dokaze i odgovarajuće zakonske odredbe. Nastojali su uvjeriti suce u težinu, ozbiljnost i istinitost svojih tvrdnji kako bi postigli što blažu kaznu.

Govorom pred sudom pridobivala se naklonost slušatelja i utjecalo se na odluku sudaca.
Govornici su veću pozornost poklanjali osjećajima nego tehnici argumentiranja i dokazivanja.
Slušatelji su prosuđivali govore i odlučivali za optuženika ili protiv njega.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

dva temeljna pravca proučavanja retorike koja su se razvila u antici

A

sofistička retorika - svrha je bila biti uvjerljiv, bez obzira na istinu;
retorika u službi istine - istina je glavni ideal i cilj (Platon, Sokrat i Aristotel)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

sofist

A

učen čovjek

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

što su sofisti vjerovali

A

čovjek je mjera svih stvari -> virtuoznim dokazivanjem može se bilo koga uvjeriti;
predstavnici (specifično sicijlijansko sofističko govorništvo):
Koraks - začetnik sofizma na Siciliji
Tizija - njegov učenik, usavršio metodu obesnaživanja istine razlozima vjerojatnosti
Gorgija - začetnik govorničkog zanosa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

podjela govorništva na tri vrste

A

političko - savjetodavno;
sudsko;
epideiktičko (koje kudi ili hvali)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

sokratova metoda

A

dvojaka po obliku
1) IRONIJA – upuštanje u govor kao da je neznalica i zahtjev da ga tobože nauči drugi koji misli da zna
2) MAJEUTIKA – nastavak ironije; pomaganje sugovorniku da mu se u svijesti rodi pravi pojam o kojoj stvari ili predmetu

dvojaka po sadržaju
1) INDUKCIJA – iz običnoga života izdvaja primjere, čime dolazi do općih pojmova
2) DEFINICIJA ili ODREĐENJE – kada u razgovoru s drugim dođe do općeg pojma, prelazi na njegovu definiciju ili određenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

o čemu govori platon u djelu fedar

A

bavi se prirodom i ulogom retorike u grčkom javnom životu, retorika mu je više predmet pokude nego pohvale - govorništvo se mora zasnovati na istini i svaki govornik se mora baviti filozofijom - da dođe do istine pomoći će mu dijalektička metoda (sinteza i analiza)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
o čemu govori platon u djelu sofist
optužuje sofiste zbog protuslovlja u izlaganju, pretvaranja i neiskrenosti
26
o čemu govori platon u djelu gorgija
**izlaže filozofsku teoriju govorništva.** Raspravlja o razlici između pojmova vjerovati i znati, uvjerljivosti i spoznaje, pitajući se je li retorika samo prividna vještina ili je zasnovana na istini i spoznaji
27
o čemu govori platon u djelu zakoni
progovorio je Platonov **strah od onoga što danas zovemo manipuliranjem javnim mnijenjem**, mogućnost obrane od toga vidio je u sudovima školovanih pojedinaca (najbolje filozofa)
28
platonova četiri djela
fedar, sofist, gorgija i zakoni
29
platonove dvije vrste retorike
koja se služi ulagivanjem - demagogija koja građane želi učiniti boljima - vrijedna je hvale
30
protiv čega je platon bio
zagovarao moralističko govorništvo: osuđuje retoričku praksu koja je obraćala pozornost prvenstveno na umjetničke elemente, protiv spontanosti u govoru, neprihvatljivo mu je da govornik koristi svoju elokvenciju za širenje laži
31
aristotelova djela
metafizika fizika učenje o meteorijma politika retorika poetika
32
gdje i koju je filozofsku školu osnovao aristotel
Licej u Ateni
33
Aristotel - 4 čimbenika koji utječu na oblikovanje dobrog zaključka
1) sposobnost pridobivanja naklonosti slušatelja 2) sposobnost uvećavanja ili umanjivanja važnosti teme o kojoj govori 3) sposobnost pobuđivanja osjećaja slušatelja 4) sposobnost rekapituliranja teme
34
aristotelova prva knjiga retorika (3 čimbenika i vrste govorništva)
3 čimbenika u govoru: 1) osobu koja govori, 2) predmet o kojem se govori i 3) osobu kojoj se govornik obraća 3 vrste govorništva: 1) političko (savjetodavno), 2) sudsko i 3) epideiktičko (koje kudi ili hvali).
35
aristotelova druga knjiga Retorika
sudsko govorništvo teorije tehničkih metoda izvođenja dokazamoralne subjektivne metode - smatra ih bitnima jer ljudi vole emocije
36
aristotelova Treća knjiga Retorike
proučavanje različitih načina iznošenja argumenata raspravlja o proznom stilu
37
tri vrste stila - Teofast iz Eresa na Lezbu
niski - priopćavanje i poučavanje srednji - funkcija mu je ugoditi, figure za postizanje jasnoće visoki - za uzvišene teme, ukrasi za snažno djelovanje na slušatelje
38
Najvažnija Ciceronova djela
Govorničke podjele, Govornik, Brut (povijesni pregled govora), Topika, O slavnim govornicima, O najboljoj vrsti govornika, O govorniku (najopsežniji)
39
Ciceronova tri pristupa govoru
1. određivanje teme ili predmeta govora 2. postavljanje cilja koji će se govorom ostvariti 3. pismena priprema govora
40
marko fabije kvintilijan djela
izgubljeno djelo O uzrocima iskvarenog govorništva i sačuvano djelo Obrazovanje govornika
41
kvintilijan - tri temeljne sastavnice retorike
djelo Obrazovanje govornika; 1. umjetnost 2. umjetnik 3. umjetničko djelo
42
srednjovjekovni retoričari
Gregorije Nisenski, Aurelije Augustin
43
Hrvatski filozof Frane Petrić u Dijalozima o povijesti iz 1560. g. razlikuje tri umijeća
ars oratoria - retoričko ars poetica - pjesničko ars historica - historiografsko
44
hrvatski govornici u povijesti
Frane Petrić (15. st), Matija Divković (16./17.st), Nikola Gučetić (16. st), Ivan Lukarević (17. st), Juraj Habdelić (17. st), Filip Lastrić (17. st), Ljudevit Gaj (18. st), J.J. Strossmayer, Ivan Kukuljević Sakscinski, Ante Starčević, Eugen Kumičić, Eugen Kvaternik, Mihovil Pavlinović (19. st) Stjepan Radić, Vlado Gotovac, Franjo Tuđman (20. st)
45
hrvatski govornici 19. st
Ante Starčević, Eugen Kumičić, Eugen Kvaternik, Mihovil Pavlinović
46
hrvatski govornici 20. st
Stjepan Radić, Vlado Gotovac, Franjo Tuđman
47
vrednote govornog jezika
jačina, tempo, boja tona, stanka
48
govori visokog stila
svečani prigodni govori, zdravice, pozdravni govori, nekrolozi
49
govori umjerenog stila
govori na političkim mitinzima, govori na sastancima, sudski pledoajei
50
govori jednostavnog stila
znanstveni i radni govori, referati, koreferati, predavanja
51
dva kriterija provjere tvrdnje
sa stajališta njezine originalnosti i sa stajališta njezine branjivosti
52
tvrdnje u argumentaciji
što, zašto i kakvo je nešto + što učiniti
53
logičke pogreške u zaključku
paralogizmi - nenamjere pogreške sofizmi - namjerne pogreške u namjeri da zbunimo oponenta
54
elementi dokaza
argument i tvrdnja
55
pogreške u dokazivanju
pogreške irelevantnosti - ne dokazuje se prijeporna teza pogreške neosnovanog razloga - teza proizlazi iz razloga, ali oni nisu dorbi pogreške slijeda - teza nije zasnovana na argumentima kojima se služimo
56
vrste argumenta prema tomu čime se zamjenjuje dokaz
za puk - daje se privid uvjerljivosti protiv čovjeka - blati se zagovornik za milosrđe - želi se osvojiti samilost sugovornika strahopoštovanja preama autoritetu - umjesto dokaza navode se izjave autoriteta neznanja - nepostojanje dokaza za tvrdnju koja je proturječna batine - dokaz zastrašivanjem
57
retoričke figure
logičke figure, tropi, figure misli, figure riječi, sintaktičke figure, morfološke, tvorbene i leksičke figure
58
tri cilja govora usmjerenog publici
logos - intelektualni ethos - blagi afektivni pathos - visoki afektivni
59
intelektualni cilj govora
docere - obavijesna funkcija probare - argumentativna funkcija monere - emotivna funkcija
60
blagi afektivni cilj govora
conciliare - pridobiti publiku delectare - rezveseliti publiku
61
visoki afektivni cilj govora
postizanje snažnih emocija kojima se publika stavlja u stanje duboke i snažne osjećajnosti
62
modalni izrazi
umetci, dodatci, izdvojen iz rečenice i zaključci * kratki komentari koji izražavaju subjektivan odnos govornika prema onome o čemu se govori
63
neverbalni znakovi
izrazi osjećaja - najviše licem, ilustratori - pokazivanje na osobu/ predmet, regulatori - znakovi za kontroliranje govorne komunikacije, amblemi - naučeni znakovi, adaptori - prilagodbe; nakašljavanje, čišćenje grla
64
retorički oblici u hrvatskoj tradicijskoj kulturi
zdravice, besme, brojalice, rugalice, klevete i blagoslovi
65
križevački štatuti
* najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule, ogledalo nazdravičarstva * nisu u funkciji uvjeravanja, nego izriču dobre želje i blagoslove * tri temeljne zdravice: domovini, pajdaštvu i krasnom spolu
66
vinsko-pajdaške regule
koprivničke regule, turopoljski štatuti, zagrebačka puntarija, svetojanska lumparij

komunikolgija (7 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions