Sociologija pt. 2 Flashcards
(59 cards)
1
Q
Basil Bernstein
A
- dao doprinos razvoju sociolingvistike i teorije jezične socijalizacije
- proučavao povezanost načina govora i pripadnost određenoj klasi
2
Q
teorija o 2 različita lingvistička obrasca
A
- zajednički jezik - ograničen sustav znakova
- formalni jezik - razrađeni sustav znakova
3
Q
ograničen sustav znakova (Bernstein)
A
- brz i tečan govor bez puno pauza
- konkretna, deskriptivna, narativna značenja
- implicitna pitanja kako bi se prevladala nesigurnost
- geste, intonacija za izražavanje smisla
- logičke praznine
- kratke, jednostavne i često nedovršene rečenice
- ograničena upotreba pridjeva i priloga
- ponavljanje istih veznika
4
Q
Razrađeni sustav znakova (Bernstein)
A
- precizni gramatički poredak
- česta upotreba pridjeva, priloga, prijedloga
- verbalni elementi teži za predvidjeti
- potraga za alternativnim rječnikom
- eksplicitno značenje
- analitička i apstraktna značenja
- modificiranje govora prema iskustvu i atributima osobe koja sluša
5
Q
razlike između razrađenog i ograničenog sustava znakova
A
- ograničeni sustav predvidljiviji
- govornik ograničenog ovisi o određenom kontekstu
- govornik razrađenog nezavisan od situacijskog konteksta
- razrađen sustav je racionalan
- ograničen odlikuje se metaforama, posjeduje veliki potencijal značenja
- preduvjet ograničenog je intimnost
6
Q
djeca i sustavi znakova
A
- djeca iz srednje klase koriste oba sustava
- djeca radničke klase koriste samo ograničeni sustav
7
Q
porijeklo govornih obrazaca
A
obitelji orijentirane na poziciju / tradicionalne obitelji radničke klase
obitelji orijentirane na ličnost / obitelji srednje klase
8
Q
obitelji orijentirane na poziciju
A
- zatvoreni komunikacijski sustav
- ograničeni sustav znakova
- jasna podjela uloga
- status jasno def. na temelju dobi, spola, obiteljskih odnosa
- nema potrebe za raspravom u verbalnoj komunikaciji
9
Q
obitelji orijentirane na ličnost
A
- manje def. uloge i odnosi
- eksplicitno značenje
- jasno izrečene namjere
- pravila i odluke nastaju kao rezultat rasprave i dogovora
10
Q
Ilišin
A
- ispitivanje odnosa mlađih i starijih generacija
- mladi koji se obrazuju za radnička zanimanja su se slagali s tvrdnjama da mladi budu poslušni starijima, da mlađi moraju poštovati ono što su stvorile starije generacije i da se mladi ne trebaju miješati u odlučivanje o društvenim pitanjima
- nalazi ne pokazuju koliko socijalizacijske prakse utječu na lingvistička obilježja djece
11
Q
govorni obrasci i obrazovanje
A
- putem škole se prenosi i razvija univerzalistički poredak
- zahtijeva se korištenje razrađenog sustava znakova
- razrađeni sustav prikladan za vođenje rasprave
- snalaženje s apstraktnim sustavima klasifikacije
- djeca radničke klase manje koriste razrađeni sustav - moguć razlog loših obrazovnih postignuća
12
Q
kritike na bernsteinovu teoriju
A
- njegove studije nisu potvrda o postojanju dva tipa govornog obrasca
- uspoređivanje djece polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika s djecom činovnika ne oslikava cjelokupnu društvenu strukturu
- zanemaruje utjecaj medija, vršnjaka, itd.
- prikazuje klase kao homogene dok su višeslojne
- konfuzna terminologija
13
Q
reakcije na istraživanja B. Bersteina
A
- Bereiter tvrdio da korištenje samo ograničenog sustava znakova usporava intelektualni razvoj i ima negativan utjecaj na školski uspjeh
- Bernsteinu je pripisana teza da su djeca nižih slojeva jezično hendikepirana te da trpe i kognitivni deficit
- shvatio negativne implikacije povezane s njegovom sociolingvističkom teorijom, u kasnijim radovima od njih pokušao distancirati
- priznao niz nedostataka svoga rada, nastojao poboljšati svoje teze
14
Q
Aliakbari i Allahmoradi
A
- 20 učenica srednje i 20 učenica niže klase, dobi od 9 do 11 godina
- 40 učenica dobilo 4 slike koje je koristio i Bernstein kako bi objasnio razlike između govornih obrazaca (dječaci s loptom)
- učenice trebale napisati priču koja opisuje što se nalazi na slikama (barem 150 riječi)
- istraživači zbrajali korištene imenice, zamjenice, priloge, pridjeve i veznike u opisu
15
Q
rezultati i zaključci (Aliakbari i Allahmoradi)
A
- učenice niže klase koriste ograničeni sustav znakova koji usvajaju u procesu socijalizacije
- učenice srednje klase koriste i ograničeni i razrađeni sustav
- Bernsteinova teorija je potvrđena
- učitelji i kreatori kurikuluma trebali razmotriti razlike u socijalnom podrijetlu učenika
- osmisliti kurikulum koji će pomoći učenicima niže klase usvojiti razrađeni sustava znakova
16
Q
korijeni teorije racionalnog izbora
A
- teorija igara i ekonomsko ponašanje: homo economicus (čovjek postupa racionalno i uskladu sa sebičnim interesima, cilj povećanje ekonomske dobiti)
- bogatstvo naroda
17
Q
Foundations of social theory (Coleman)
A
- ekonomska teorija u sociološkim kategorijama
- pod utjecajem funkcionalizma i teorije racionalnog djelovanja
- iskorak od funkcionalizma
- pojedinci postupaju na temelju procjene koristi = optimizacija
18
Q
socijalni kapital
A
,,ljepilo” pomoću kojeg pojedinci uspijevaju surađivati
19
Q
Socijalni kapital (Coleman)
A
- olakšava djelovanje pojedinaca u strukturi
- funkcija: da služi pojedincu uključenom u određenu akciju
- ravnomjernije raspoređen od financijskog i ljudskog)
20
Q
Socijalni kapital i pojedinac
A
- predstavlja poticatelja individualne akcije koja za posljedicu može imati socijalnu mobilnost
- pojedinac ulaže u odnose s drugima jer pretpostavlja da će imati korist od tih ulaganja
- pojedinac određuje kako djelovati s obzirom na kvalitetu i brojnost socijalnih veza
21
Q
socijalni kapital zajednice
A
- zatvorena mreža: reža koja se sastoji od osoba koje se poznaju i u međusobnoj su interakciji
- obveze, očekivanja, razmjena informacija, norme, sankcije, odnosi s autoritetom naglašeni u zatvorenoj mreži
- pridonosi ostvarenju individualnih ciljeva i ciljeva organizacije
- omogućuje pristup resursima
22
Q
Teorija socijalnog kapitala i istraživanja u području obrazovanja
A
- Obrazovna istraživanja koja su usredotočena na veze unutar obitelji i zajednice pomoću kojih je moguće objasniti bolji uspjeh učenika od onog kakav je očekivan s obzirom na njihov socio-ekonomski status
- u teoriji socio-kulturne reprodukcije i teoriji racionalnog izbora socijalni kapital je slično definiran
- temeljne razlike u analitičkom pristupu i operacionalizaciji socijalnog kapitala
- Zagovornici teorije socio-kulturne reprodukcije objašnjavaju djelovanje socijalnog kapitala na socijalnu reprodukciju
- zagovornici teorije racionalnog izbora smatraju da je socijalni kapital u službi socijalne mobilnosti
23
Q
Kapital u toeriji Colemana
A
- financijski, ljudski (obrazovanje), socijalni (brojnost i kvaliteta odnosa)
24
Q
Povezanost stope napuštanja školovanja (srednje škole) i socijalnog kapitala obitelji
A
- učenici koji pripadaju obiteljima s oba roditelja, u kojima je maksimalno dvoje djece i čija majka ima visoka očekivanja od djeteta: stopa napuštanja školovanja = 8,1%
- djeca iz jednoroditeljskih obitelji koji imaju troje braće/sestara i majku koja od njih ne učekuje da upišu fakultet: stopa napuštanja školovanja do 30,6%
- Struktura obitelji i kvaliteta obiteljskih odnosa (komponente socijalnog kapitala obitelji) važni prediktori stope napuštanja školovanja
25
Razlike u stopi napuštanja školovanja između učenika koji su pohađali (1) javne srednje škole, (2) privatne katoličke srednje škole i (3) druge privatne srednje škole
- stope napuštanja škole najmanje u katoličkim školama
- najviše u javnim školama
- u katoličkim školama više njegovao osjećaj za koheziju zajednice
-ova komponenta socijalnog kapitala utjecala na razlike u stopi napuštanja školovanja između učenika različitih škola
26
empirijska istraživanja u Hrvatskoj
socijalni kapital pojedinca - odluka o odabiru studija
uspjeh tijekom studija - ljudski kapital obitelji & financijski kapital obitelji
27
Ljudski kapital obitelji
- obrazovanje majke
- obrazovanje oca
- broj ostalih članova obitelji koji su visokoobrazovani
28
financijski kapital obitelji
- suma mjesečnih prihoda
- stipendija
- financijska potpora roditelja
- mjesečna potrošnja studenta
- zarada (studentski poslovi)
29
socijalni kapital obitelji
- odnos s roditeljima
- odrastanje s oba roditelja
- odnos s ostalim članovima obitelji
- broj braće i sestara
- broj ostalih članova obitelji
30
socijalni kapital obrazovnih institucija
- srednje škole: odnos s učiteljima i učenicima, odnos s osobljem škole, pohađanje gimnazije, školovanje u selu/gradu, broj učenika i razredu
- fakultet: odnos sa zaposlenicima, broj studenata u seminarskim grupama, broj studenata na predavanjima, odnos s drugim studentima
31
Prednosti Colemanove teorije
- prikladna za objašnjenje razlika u obrazovnim postignućima među pojedincima sličnog socijalnog podrijetla
- pretpostavke teorije racionalnog djelovanja se potvrđuju kada su u pitanju homogene skupine ispitanike s obzirom na socio-ekonomski status
- vjerojatnije je da će se pretpostavke spomenute teorije potvrditi dok se testiraju u društvima u kojima klasne razlike nisu jako izražene
32
Kritike Colemanu
- kritičari zamjeraju zanemarivanje različitih društvenih, statusnih pozicija pojedinca
33
mikrosociološka perspektiva
- interakcije malog dometa
- analiza usredotočena na pojedinca i manju društvenu skupinu
- društvena struktura izrasta iz djelovanja pojedinca
- promjene u društvu trebaju se postići postepeno
34
Funkcionalistička perspektiva
- makrosociološka
- društveni sustav sastvaljen od međuovisnih dijelova
- društveni konsenzus
- društveni poredak
- obuhvatna slika institucija i stabilnih obrazaca ponašanja
- teškoće u objašnjavanju procesa društvene promjene, konzervatizam
35
konfliktna perspektiva
- makrosociološka
- sustav = suprostavljene društvene grupe
- sukob, moć, prisila
- interesi koji uzrokuju sukobe
- istraživanje društvenih i institucionalnih promjena
- teškoće u objašnjavanju društvenog konsenzusa
36
interakcionistička
- mikrosociološka
- društvo koje se iznova stvara i mijenja interakcijama
- razvoj ličnosti, dinamička međuigra između pojedinca i društva
- prikaz ljudi kao aktivnih bića koja mogu misliti i oblikovati društveni život
- teškoće u istraživanju širokih organizacijskih aspekata društva
37
predstavnici interakcionističke perspektive
- G.H. Mead
- C. Cooley
- H. G. Blumer
- J. Dewey
- W. James
- W. I. Thomas
- E. Goffman
38
G. H. Mead
- koji mehanizmi usmjeravaju naše djelovanje
- znanje, misli, iskustva i ponašanja se oblikuju u ljudskoj interakciji
- koncepti: simboli, ljudska osoba, preuzimanje uloga drugih
39
Simboli
- sredstva koja omogućuju interakciju
- nemaju inherentno značenje
- ljudi im oripisuju značenja
- univerzalni omogućuju komunikaciju
40
The looking glass self
- postupak kojim ljudi procjenjuju sebe na temeljutoga kako ih drugi vide
- 1. kako ih vide drugi
- 2. kako ih drugi procjenjuju na temelju te slike
- 3. emocionalna reakcija na zamišljenu prosudbu
41
Identitet
- "self" - stanje dinamičke ravnoteže između mene i ja
- ja - nepredvidljivi, spontani dio osobnosti
- mene - socijalizirani dio naše osobnosti
- poopćeni drugi - stavovi i očekivanja društva
- fluidan, promjenjiv ,dinamičan
- može se mijenjati s promjenama u interakciji i kulturne sredine
42
razvoj osobnosti
- kroz proces socijalizacije
- konstruiramo identitet kao svijest o onome što jesmo
43
Interakcionistička perspektiva o obrazovanju
- usredotočena je na individualne i grupne interakcije u obrazovnim institucijama
- pretpostavka: objašnjenje ljudskog ponašanja mora uzimati u obzir subjektivna stanja pojedinca i značenja što ih pridaju izvanjskim podražajima
- predmet istraživanja: socijalne interakcije u učionici, na igralištu, drugim školskim prostorima
- studije pomažu razumjeti što se događa u školama, pomažu da shvatimo kako je ono što se događa u školi relevantno za šire društvo
- primjer: aktivnosti na dječjim igralištima jačaju socijalizaciju u skladu sa stereotipnim rodnim ulogama
44
istraživačke metode koje koriste simbolički interakcionisti
- intervju
- promatranje situacije u razredu
- fokus grupe s učenicima s nastavnicima
45
Načini prilagodbe učenika školi (Woods)
- Ulagivanje (žele udovoljiti učiteljima, pozitivan stav prema školi, ostali učenici smatraju ih štreberima)
- poslušnost (nemaju potpuno negativan ili potpuno pozitivan stav prema školi, obrazovanje vide kao način stjecanja kvalifikacija)
- oportunizam (kolebaju se između zadobivanja naklonosti svojih nastavnika i zadobivanja naklonosti vršnjaka u razredu)
- ritualisti (ispunjavaju školske zahtjeve u nužnoj mjeri)
- uzmicatelji (ravnodušni prema vrijednostima koje promiče škola)
- kolonizacija (ako pretpostave da neće biti
uhvaćeni varaju i prepisuju na testovima
- Nepopustljivost (odbacuju vrijednosti koje promiče škola)
-Pobuna (ciljevi koje postavlja škola u potpunosti se odbacuju
46
Kako nastavnici upoznaju nove učenike? (Hargreaves, Hester i Mellor)
- Spekuliranje (prvi dojam, nastavnik učenika procjenjuje na temelju izgleda, prema stupnju poslušnosti, simpatičnosti itd.)
- Elaboracija (potvrđivanje ili pobijanje početnih hipoteza)
- Stabilizacija (nastavnik smatra da učenika dovoljno dobro poznaje)
47
Teorija etiketiranja
- Nastavnik učeniku pripisuje etiketu
- Učenik prihvaća etiketu
- Ponaša se u skladu s prihvaćenom etiketom
48
Rosenthal i Jacobson
- 20 učenika srednje škole
- priopćenje nastavnicima da očekuju nagli intelektualni razvoj učenika
- odabrani učenici ni po čemu nisu izdvajali od ostalih
- test inteligencije na početku i kraju istraživanja
- porast kvocijenta inteligencije kod odabranih učenika
- viša obrazovna postignuća odabranih učenika od ostalih
49
Zaključci istraživanja Rosenthal i Jacobson
- očekivanja nastavnika utjecala na ponašanje učenika i njihova postignuća
- nastavnici prenijeli svoje stavove na učenike, djeca ponašala u skladu s time
- neverbalna komunikacija nastavnika, srdačnost i ponašanje stvorili dojam koji donosi samoispunjavajuće proročanstvo
50
modernost
- društveni uvjeti, procesi i diskursi koji proizlaze iz doba prosvjetiteljstva
- industrijska proizvodnja, kapitalizam, urbanizacija
- društvena klasa glavni oblik društvene podjele
- znanstveno i racionalno razmišljanje
- odbacivanje tradicije
- traženje novih puteva mišljenja
- razvoj prirodnih znanosti
- um zamjenjuje religiju
51
postmoderna
reakcija i kritika na modernu
52
postmodernost (obilježja)
- procvat globalnog kapitalizma
- razvoj mrežnog (informacijskog) društva
- potrošačko društvo
- kulturna raznolikost
- gubitak vjere u napredak čovječanstva
- nema povjerenja u ideje, teorije, ideologije
- spontanost, intuicija, iracionalno
- subjektvivnost, individualnost, otvorenost duhovnome
- pesimizam, strah od budućnosti
- globalizacija kulture
53
metapripovijesti (postmoderno stanje)
- prosvjetiteljska, marksistička, kapitalistička, kršćanska, spekulativna
54
postmoderna kritizira
- svaki pokušaj nametanja jedne verzije istine
55
postmodernism and education (Usher i Edwards)
- nema 1 najbolji nastavni plan i program
- ne postoji jedinstveni skup istina koji se može prihvatiti
- zadaća obrazovanja: učenje o različitim istinama i prihvaćanje da one postoje
- obrazovanje ne smije nametati niti 1 skup ideja
56
postmoderna i obrazovanje
- marketizacija - obrazovne ustanove su tvrtke, a učenici potrošači
- obrazovanje j epostalo individualiziranije
- raznovrsno obrazovanje - vjerske škole, alternativne škoel, stručni isveučilišni studiji
- fragmentacija obrazovnih iskustava - privatno obrazovanje
- učenje na daljinu
57
razvoj obrazovnog sustava prema načelima postmodernizma
- obzir kulturnog pluralizma
- važnosti prilagodbe obrazovanja potrebama i željama pojedinca
- naglasak na cjeloživotnom učenju
- istraživanje kulturnih različitosti
- obrazovanje potlačenih skupina
- svako rješenje je privremeno i treba se preispitivati
58
Obrazovanja odraslih i izazovi postmoderne (Usher, Bryant i Johnstone)
- sloboda stvaranja i mijenjanja vlastitih identiteta prema svojim željama
- obrazovanje kao proizvod za potrošnju
- znanje se više ne vrednuje zato što donosi istinu već uživanje i primarnim ciljevima
- obrazovanje govori o temama koje su važne deprivilegiranima
59
Kritike postmodernih teorija o obrazovanju
- zanemaruju političke i ekonomske sile koje utječu na obrazovanje
- usredotočenost na pitanja što je primjereno znanje
- tipovi znanja koje postmodernisti vrednuju (teorija kulture) nisu važni pri prakticiranju moći kao tehničko/upravno znanje
- smanjivanje važnosti umjetničkih i humanističkih područja i povećanja
- komercijalizacija obrazovanja
- određene skupine u društvu mogu utjecati na planove i programe visokoškolskih ustanova, ali ne i oblikovati ustaljeni način obrazovanja
