Statistika pitanja Flashcards

(56 cards)

1
Q

Populacijske parametre procjenjujemo pomoću?

A

Točkovnih i intervalnih procjena (estimatorima i intervalima povjerenja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Provjeru hipoteza pomoću neparamterijskih testova možemo upotrijebiti?

A

Bez obzira na vrstu uzorkovanja i kada se podaci ne distribuiraju normalno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Povezanost između dvije intervalne ili omjerne varijable provjeravamo pomoću?

A

Pearsonovog koeficijenta korelacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Povezanost između dvije nominalne varijable provjeravamo pomoću?

A

Hi- kvadrat testa i koeficijenta kontigencije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Statistička varijabla opisuje?

A

Pojedinačnu karakteristiku jedinice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Varijabla vrijeme je s obzirom na mjernu ljestvicu?

A

Omjerna varijabla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Dnevna količina padalina je primjer?

A

Kontinuirane varijable

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

RAVNOMJERNU raspoređenu Kontinuiranu slučajnu varijablu grafički u koordinantnom sustavu prikazujemo kao?

A

Linearni pravac

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Za provjeru hipoteze o aritmetičkoj sredini JEDNAKO uzorka u slučaju normalno distribuiranih podataka koristimo?

A

T-test za jedan uzorak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Za statističku populaciju vrijedi?

A

Da predatavlja skup svih proučavanih elemenata odnosno jedinica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Statističko zaključivanje znači?

A

Upotrebu statističkih metoda koje omogućuju zaključivanje iz uzorka na populaciji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Varijabla Marka automobila je s obzirom na mjernu ljestvicu?

A

Nominalna varijabla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Broj dana u kojima biciklist prijeđe više od 45 km na dan je primjer:

A

Kontinuirane varijable

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Vjerojatnosr razdioba/raspodjela statistike koju dobivamo sa svim mogućim UZORCIMA velicine n iz određene populacije veličine N

A

Uzrokovana raspodjela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kod bivarijatne analize nas zanimaju dvije značajne relacije između dvije varijable. To su:

A

Povezanost i ovisnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

U okviru bivarijatne analize usredotočujemo se na

A

Analizu relacije između dvije varijable

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Porastom veličine uzorka Studentova t- razdioba postaje sve sličnija

A

Normalnoj raspodjeli ( razdiobi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Razdiobe su približno jednake kada je broj stupnjeva slobode (df) oko:

A

Df=30

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Broj članova kućanstva?

A

Diskretna varijabla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

U metode statističkog zaključivanja ubrajamo:

A

Statističko ocjenjivanje i preispitivanje pretpostavki (provjera hipoteza)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Ispunjavanje upitnika na webu je primjer

A

Prigodnog uzorkovanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Provjeru hipoteza pomoću paramterijskih testova možemo upotrijebiti u slučaju?

A

Slučajnog uzorkovanja i kada se podatci normalno distribuiraju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Stupnjevi slobode (df) o kojima ovise neke vjerojatnosne razdiobe varijabli, izračunati su na osnovi

A

Veličine uzorka

24
Q

Varijabla Spol je s obzirom na mjernu ljestvicu?

A

Nominalna varijabla

25
Broj djece u obitelji primjer je?
Diskretne varijable
26
U bivarijatnoj analizi relacija ovisnosti znači da:
Vrijednosti jedne varijable utječu na vrijednosti druge varijable ali nema utjecaja u drugom smjeru.
27
Za provjeru hipoteze triju ili više aritmetičkih sredina ( uspoređujemo tri ili više skupina s različitim jedinicama) u slučaju normalne raspodjele koristimo:
ANOVA
28
Mjesto boravka je s obzirom na mjernu ljestvicu:
Nominalna varijabla
29
U bivarijatnoj analizi, relacija povezanosti znači da:
Da se vrijednost dviju varijabli mijenja istodobno i da su u relaciji jednako vrijedne
30
Zakon RAZDIOBE slučajne varijable određuje:
Kakva je vjerojatnost (slučajnost) svake od mogućih vrijednosti varijable, te kako je ta vjerojatnost (slučajnost) raspodijeljena po zalihi vrijednosti varijable
31
Godina rođenja je?
Intervalna varijabla
32
Povezanost između dvije ordinalne varijable provjeravamo pomoću?
Spearmanovog koeficijenta korelacije ranga
33
Zalihu vjerojatnosti ili vjerojatnost svake DISKRETNE varijable predstavljamo pomoću
Vjerojatnosne sheme
34
Vrsta vjerojatnosnog uzrokovanja kod koje svaka jedinica ima jednaku vjerojatnost izbora u uzorak, a vjerojatnost je unalrijed poznata j nije nula, nazivamo:
Jednostavno slučajno uzrokovanje
35
Zaliha VRIJEDNOSTI slučajne VARIJABLE određuje:
Kakve vrijednosti može zauzeti varijabla
36
Na lego krivulji normalne raspodjele utječe parametar
Aritmetička sredina
37
Zalihu vrijednosti i vjerojatnost da KONTINUIRANA slučajna varijabla zauzme vrijednost manju od neke vrijednosti x prikazujemo pomoću:
Vjerojatnosne gustoće
38
Standardno odstupanje uzrokovanih statistika predstavlja:
Standardnu grešku koja mjeri raspršenost uzrokovanih statistika
39
Porastom veličine uzorka studentova t distribucija postaje sve sličnija:
Normalnoj raspodjeli
40
Vrstu vjerojatnosnog uzrokovanja kod koje istraživač na osnovi nekih unaprijed poznatih informacija populaciju razdijeli na populacije odnosno stratume, a zatim u postupku odabira uzorka, uzrokovanja obavi odvojeno i neovisno u svakom stratumu posebno nazivamo:
Stratificirano uzrokovanje
41
Kad pak ima malu veličinu uzorka kao robusnu altrenativu normalne raspodjele koristimo:
Studentovu t- distribuciju
42
Drugo ime za normalnu raspodjelu je:
Gaussova raspodjela
43
Da je statistička varijabla slučajna varijabla možemo reći kad je izmjerena na jedinicama koje su bile:
Slučajno izabrane u uzorak
44
Vrstu nevjerojatnosnog uzrokovanja kod koje istraživač koristi kvote koje predstavljaju točno određeni broj jedinica sa određenim obilježjima nazivamo:
Kvotno uzrokovanje
45
Na oblik krivulje normalne raspodjele utječe paramter:
Standardno odstupanje
46
Za hi- kvadrat distribuciju vrijedi da je:
Definirana samo na pozitivnom djelu realne osi
47
U slučaju kada jedinice u uzorak biramo metodom "lutrije" imamo posla s:
Jednostavnin slučajnim uzorkom
48
Zakonitost veza između osnovne populacije i populacije svih mogućih uzoraka iz te populacije predstavlja:
Raspodjela uzrokovane statistike
49
Uzrokovanje kod kojeg istraživač ima na raspolaganju informaciju o populaciji o tome kako se jedinice udružuju u neke skupine, a uzrokovanje zatim izvodi tako da nasumice izabere uzorak skupina i uzorak uključi sve jedinice u nasumično izabranon uzorku skupina nazivamo:
Uzorkovanje u skupinama
50
U slučaju ravnomjerne raspoređene diskretne varijable sve vrijednosti iz njene zalihe vrijednosti imaju:
Jednaku vjerojatnost
51
Za svaku slučajnu varijablu vrijedi da je određena:
Zalihom vrijednosti i zalihom razdiobe (raspodjele)
52
Distribucija kamo slada i studentova t distribucija vrijedi:
Da se razlikuju u disperziji
53
Najjednostavniji oblik i prilično vjerojatno vodi pristranim uzorcima nazivamo:
Prigodno uzorkovanje
54
Kakva je glavna razlika između vjerojatnosnog i nevjerovatnosnog uzrokovanja:
Kod vjerojatnosnog uzrokovanja uključena randomizacija (slučajnost, nasumičnost)
55
Površina lika pod krivuljom normalne raspodjele VARIJABLE X kojega s lijeve i s desne omeđuju donja i gornja granica određenog INTERVALA predstavlja:
Vjerojatnost da varijabla x zauzme vrijednost na tom intervalu
56
Za vjerojatnosnu gustoću normalne raspodjele vrijedi da:
Vjerojatnosna gustoća raspodjele označava se kao p(x) Simetrična je u odnosu na srednju vrijednost Omogućuje nam izračunati vjerojatnost da slučajna varijabla zauzme vrijednost na određenom intervalu