sve Flashcards
(168 cards)
1
Q
avogadrova konstanta
A
6,022*10 na 23 mol-1
2
Q
opca plinska konst
A
8,314 m3 Pa / mol K
3
Q
mol je
A
kolicina tvari koja sadrzava točno 6,022*10 na 23 istovjetnih jedinica
4
Q
1m =
A
10 dm 100cm 1000mm
5
Q
kemija je
A
znanost koja proučava i klasificira tvari i njihova svojstva, promjene tvari usljed kemijskih reakcija i fizikalnih promjena i energije povezane
6
Q
klasifikacija tvari
A
tvar - čiste tvari - elementarn tvari i kem
spojevi
- smjese - homogene i heterogene
7
Q
fizikalna obiljezja
A
tvar pokazuje sama bez interakcije s drugim tvarima
8
Q
kemijska obiljezja
A
tvar pokazuje interakcijom s drugim tvarima
9
Q
temperatura
A
fizikalna veličina koja određuje toplinsko stanje i sposobnost tvari da izmjenjue toplinu s okolinom
10
Q
tlak
A
fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile na površinu
11
Q
vrelište tvari
A
temperatura tvari pri kojoj joj je tlak izjednačen atmosferskom tlaku
12
Q
energija
A
sposobnost nekog sustava da obavi mehanički rad/daje toplinu
13
Q
vrste energije
A
potrncijalna - pohranjena E
kineticka- E uzrokovana kretanjem
14
Q
zakoni energije
A
- E se nemože niti stvoriti niti uništiti nego samo preoblikovati u drugi oblik
- niže energetsko stanje je stabilnije jer ima manju Epot
15
Q
makrsokopska svojstva
A
vidljiva golim okom
16
Q
mikroskopska svojstva
A
vidljiva pod mikroskopom
17
Q
modeli
A
poveznica makroskopskih i mikroskopskih svostva
18
Q
molekulska formula
A
prikazuje stvarnu vrstu i broj atoma
19
Q
empirijska formula
A
prikazuje najjednostavniji omjer broja atoma u tvari
20
Q
strukturna formula
A
prikazuje broj atoma i veze među njima
21
Q
ionski spojevi
A
najmanji brojčani omjer kationa i aniona
22
Q
kemijski jezik
A
- kem simboli
- kem formule
- kem jednadzbe
- nomenklatura
- agregacijska stanja
23
Q
tvar
A
pojavni vid materije koji ima masu i volumen
24
Q
kem element
A
skup svih istovrsnih atoma u prirodi sa istim brojem protona u jezgri
25
čiste tvari
tvari točno određenog i stalnog kemijskog sastava i konstantnih fizikalnih i kemijskih svojstva
26
elementarne tvari
tvari koje se sastoje od samo jedne vrste atoma
27
oblici elementarnih tvari
samostalni ioni - plemeniti plinovi
velike strukture - ugljik, bakar, aluminij
molekule - S8, P4, Cl2...
28
kemijski spojevi
sastoje se od 2 ili više raznovrsnih atoma povezanih kemijskom vezom
29
smjese
tvari promjenjivog kemijskog sastava, sastoje se od 2 ili više vrsta tvari koje su izmješane
30
homogene i heterogene smjese
homogene - sastojci se nemogu raspoznati
golim okom
heterogene - sastojci se mogu raspoznati
golim okom
31
disperzni sustav
smjesa u kojoj je jedna tvar raspršena u drugoj tvari
32
disperzno sredstvo i faza
DS - tvar u suvišku
DF - tvar u manjku
33
prave otopine, suspenzije, koloidi
prave o - nevidljive čestice otopljenih tvari
suspenzije - relativno velike, vidljive čestice
disperzne faze
koloidi - nešto izmedu tog dvoje
34
osnovne karakteristike smjesa
- sastav je varijabilan
- svaka tvar u smjesi zadržava svoje
karakteristike
- svojstva smjese ovise o tvarima i njihovoj
količini
- pojedine sastojke možemo odvoijiti
35
rastavljanje heterogenih smjesa
sedimentacija, dekantiranje, centrifugiranje, filtriranje, sublimacija, dijaliza
36
sedimentiranje
odvajanje smjese gdje suspendirana tvar ima veću masu od tekućine i taloži na dnu smjese
37
dekantiranje
odlijevanja tekućine iznad taloga
38
centrifugiranje
sedimentacija pod utjecajem centrifugalne sile
39
filtriranje
odljevanje čvrste tvari pomoću filter papira
40
sublimacija
prijelaz iz tvari iz (s) u (g) stanje, odjeljivanje tvari koja sublimira od tvari koja ne sublimira
41
dijaliza
odvajanje topljivih tvari iz koloidnih otopina uz pomoć polupropusne
membrane
42
rastavljanje homogenih smjesa
destilacija, ekstrakcija, kromatografija
43
destilacija
postupak prevođenja (l) u (g) i kondenzacija (g) u (l), temelji se na razlici u T vrelišta komponenata - prvo isparava tvar koja ima nižu Tv
, (hlapljivija), a potom tvar s višom Tv
(manje hlapljiva)
44
ekstrakcija
izdvajanje tvari iz homogenih smjesa na osnovi njene različite topljivosti u
različitim otapalima koja se međusobno ne miješaju
45
kromatografija
temelji se na različitim afinitetima komponenata smjese prema pokretnoj i nepokretnoj fazi
46
eksperiment otkrica naboja elektrona
Millikanov eksperiment s kapljicama ulja proučavao je naboj na kapljicama ulja u električnom polju. Kapljice su ionizirane X-zrakama, što je uzrokovalo da na njih stignu ioni i elektroni te postanu nabijene. Električno polje između ploča kondenzatora djelovalo je na kapljice i usporavalo ih. Kada su kapljice došle u stanje mirovanja, gravitacija i električna sila bile su u ravnoteži.
47
atom i građa
osnovna gradivna jedinica
graden od protona,neutrona,elektrona
48
zakoni kemijskog spajanja po masi
1. zakon o očuvanju mase
2.zakon stalnih omjera masa
3.zakon umnoženih omjera masa
49
zakon o očuvanju mase
ukupna m svih tvari koje ulaze u kemijsku reakciju jednaka je ukupnoj m tvari
koja/e nastaju tom reakcijom
50
zakon stalnih omjera masa
određeni kemijski spoj uvijek sadrži iste kemijske elemente spojene u stalnom omjeru njihovih m
51
zakon umnoženih omjera masa
kada dva elementa tvore više kemijskih spojeva, stoje u omjeru malih cijelih brojeva
52
postulati daltonove atomske teorije
1. tvari se sastoje od atoma, vrlo malih, nevidljivih čestica
2. atome jednog elementa ne može se stvoriti, uništiti, rastaviti na manje dijelove ili pretvoriti
u atome drugih elemenata
3. svi atomi nekog elementa su identični po veličini, m i ostalim svojstvima i razlikuju se od
atoma bilo kojeg drugog elementa
4. kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma različitih elemenata u jednostavnim cjelobrojnim
omjerima
5. u kemijskim reakcijama se atomi spajaju, razdvajaju ili preuređuju
53
izotopi
atomi istog elementra različitog broja neutrona tj različite mase
54
izobari
isti maseni broj ali različit element i protonski broj
55
rutherfordov model atoma
mala jezgra koja je pozitivno nabijena a oko nje velikom brzinom lete elektroni
56
protonski broj
broj protona i neutrona
57
nukleinski broj
zbroj protona i neutrona
58
atomska masa
broj subatomskih čestica u atomu
59
relativna atomska masa (Ar)
prosječna masa svih prirodnih izotopa tog elementa
60
skupine i periode
skupine - okomito
periode - vodoravno
61
alkalijski metali
1 skupina bez H, jednovalentni
62
zemnoalkalijski metali
2 skupina, dvovalenti
63
halogeni elementi
17 skupina, 1 valentni
64
zakon periodičnosti
kemijska i fizikalna svojstva elemenata periodična su funkcija njihovih atomskih brojeva
65
plemeniti plinovi
18 skupina
66
valencije 13, 14, 15, 16 skupine
3
4
3
2
67
visokoenergetsko i niskoenergetsko zračenje
visokoenergetsko -visoke ν, kraće λ
niskoenergetsko -niske ν, duže λ
68
amplituda
mjera jakosti električnih i magnetskih polja vala
69
svjetlost (VIS)
vrsta elektromagnetskog zračenja u obliku valova
70
mehanički valovi
periodična oscilacija koja nosi E kroz prostor
71
refleksija
promjena smjera kretanja vala svjetlosti nakon odbijanja od površine
72
refrakcija
promjena smjera kretanja vala koja se događa kada val svjetlosti putuje iz jednog sredstva u drugi zbog promjene brzine
73
difrakcija
savijanje vala svjetlosti oko prepreka i otvora
74
interferencija
međudjelovanje 2 ili više svjetlosna vala koji istodobno prolaze isti prostor
75
konstruktivna i destruktivna interferencija
konstruktivna - pojačanje valova
destruktivna - prigušenje valova
76
vrste EMZ
radiovalovi, mikrovalovi, IR, VIS, UV, X zrake, gama ( γ ) zrake
77
valna duljina
udaljenost između 2 uzastopna vrha vala
78
frekvencija
broj valova u sekundi
79
elektromagnetski spektar
različite vrste emz i njihove energije
80
bijela svjetlost
kontinuirani niz sivih boja
81
duga nastaje
refrakcijom bijele (VIS) svjetlosti
82
međudjelovanje emz i tvari
određuje kako vidimo svijet
83
vrste međudjelovanja tvari i emz
transmicija, refrakcija, refleksija, difrakcija, emisija, absorpcija, raspršenje
84
ljuske
određene energetske razine gdje se nalaze elektroni, od 1 do 7
85
bohrovi postulati
1. elektron ne može kružiti po bilo kojim već samo po određenim putanjama i ne emitira energiju
2. apsorpcija ili emisija E zbivaju se samo prilikom samo prilikom prijelaza elektrona s jedne dopuštene putanje na drugu
3. mogući su skokovi elektrona na bilo koji E nivo
86
pobuđeno stanje
kada atom absorbira energiju elektrona prelazi u viši E nivo a kad prelazi u niži E nivo emitira svjetlost
87
atomska orbitala
pretpostavka gdje se elektron vjerovatno nalazi
88
glavni kvantni broj (n)
definira ljusku i određuje E nivo
89
orbitalni kvantni broj (I)
definira podljusku i određuje oblik orbitale
90
magnetni kvantni broj (mi)
određuje orjentaciju orbitale
91
spinski kvantni broj (ms)
vrtnja elektrona oko svoje osi
92
elektronska konfiguracija
prikaz rasporeda elektrona po ljuskama i orbitalama
93
podljukse
s, p, d, f
94
paulijev princip isključenja
u svakoj orbitali se mogu nalaziti po 2 elektrona suprotnog spina
95
veličine iona
anion > atom > kation
96
tko je elektronegativniji
O - 3.44
H - 2.20
O jer privlači više elektronskih parova iz veze sa H
97
eksperiment otkrića elektrona
u staklenu cijev sa vrlo niskim p i na krajevima postavljenim metalnim pločama kao izvorima naboja i flourescentnim zaslonom primjenjen je visok naboj, tada nastaju nevidljive zrake koje kada padnu na flourescentni materijal stvore svjetleću točku
DODATAK MAGNETSKOG POLJA - zraka ce malo skrenut
DODATAK ELEKTRIČNOG POLJA - naboj okreće strane
98
kemijska reakcija
promjena kemijskih i fizikalnih svojstva tvari
99
zapazanja koja ukazuju na kemijsku promjenu tvari
promjena boje
nastajanje mjehurića
nastajanje taloga
promjena temperature
100
dodatne informacije u jednadzbama kemijskih reakcija
agregatno stanje
reakcijski uvjeti (katalizatir, tlak, temp)
101
jednadzbe kem reakcija u ionskom stanju
sve ionske tvari u H2O disociraju a neke kovalentne ioniziraju
102
ispravni prikaz kemijske reakcije mora prikazati
materijalnu bilancu
bilancu naboja
bilancu oksidacijskih brojeva
103
klasifikacija jednadžbi
vrsta reakcije
- analiza AB-->A + B
- sinteza A + B --> AB
gubitak i primitak elektrona
stupanj ravnoteze
promjena energije
104
metali imaju jaka _____ sredstva
nemetali imaju jaka _______ sredstva
redukcijska
oksidacijska
105
oksidacija i redukcija
oksidacija je gubitak elektrona a redukcija prima elektrona
106
arrheniusova teorija
kiseline - tvari koje u otopini povećavaju koncentraciju H+ iona
baze - tvari koje u otopini povećavaju koncentraciju OH- iona
107
Brønsted-Lowryjeva teorija
Kiselina - proton donor
- H+ sa kiseline prelazi na H2O i
nastaje H+/H3O+
baza - proton akceptor
- H+ prelazi sa H2O na bazu i nastaje
OH-
108
konjugirani parovi
kiselina otpustanjem protona postaje konjugirana baza
baza primanjem protona postaje konjugirana kiselina
109
amofertne tvari
djeluju i kao kiseline i kao baze
110
čime je određena jakost kiselina i baza
određena je količinom nastalih H+ koji nastaju redukcijom kiseline ili OH- iona koji nastaju redukcijom baze
111
konstanta ionizacije i o čemu ovisi
mjerilo jakosti neke kiseline ili baze
ovisi o T
112
položaj ravnoteže
veća K - ravnoteža je pomaknuta prema
produktu i kiselina/baza je jača
manja K - ravnoteža je pomaknuta prema
reaktantima i kiselina/baza je
slabija
113
ionski produkt vode
Umnožak koncentracija H+ i OH− iona u vodi
Kw=10 na –14 mol2 dm–6
114
veza Ka i Kb
jakost kiseline obrnuto je proporcionalna jakosti njene konjugirane baze
115
pKa , pKb ?
-log Ka
-logKb
116
pKa+pKb
14
117
Ka * Kb
Kw
118
pH
negativni logaritam brojčane vrijednosti množinske koncentracije vodikovih iona
-log(H+)
119
pOH
negativni logaritam brojčane vrijednosti množinske koncentracije OH-
-log (OH-)
120
pH indikatori
slabe organske kiseline/baze koje mjenjaju boju kao posljedica promjene ionizacijskog stanja
121
metiloranž
u kiseloj otopini - crven
u lužnatoj otopini - žut
122
fenoftalein
u kiselini - bezbojan
u lužini - ljubičasti
123
lakmus papir
u kiselini - crven
u lužini - plav
124
temeljno svojstvo pufera
opiranje promjeni pH pri dodatku kiseline/baze
125
lewisova teorija
kiselina - elektron akceptor
baza - elektron donor
126
puferi
smjese slabih kiselina i njezinih konjugiranih baza
smjese slabih baza i njezinih konjugiranih kiselina
127
računanje pH pufera / henderson-hasselbachova jednadžba
KISELI :
pH = pKa + log { c(sol) / c(kis) }
BAZIČNI :
pOH = pKb + log { c(sol) / c(baza) }
128
slabe kiseline
jake kiseline
slabe - sadrže H i C
jake - H je na prvom mjestu
129
slabe baze
jake baze
slabe - NH3
jake - sve ostale
130
u jednadžbi hidrolizacije hidrolizira se
SAMO slaba baza/kiselina
131
svojstva koja razlikuju (g) od (l) / (s)
značajno mjenjaju volumen promjenom tlaka i temperature te slobodno teku (niska viskoznost)
većina ima malu gustoću
vrlo mješljivi
132
udaljenost molekula
vrlo udaljene
133
formula za tlak
p = F (sila) /A (površina)
134
implozija
kada je unutarnji tlak tijela manji od vanjskog tlaka
135
sudari čestica pri visokom i niskom p
visoki - česti sudari
niski - rijetki sudari
136
barometar
sprava za mjerenje atmosferskog tlaka
137
kako funkcionira barometar
staklena cijev zatvorena je na jednom kraju a na drugoe je uronjena u nehlapljivu tekućinu. Ta tekućina se uvlači u cijev prema gore koliko može
138
jednadžba hidrostatskog tlaka
p = ρ * g * h
139
tlak se moze mjeriti
bilokojom tekućinom osim H2O
140
manometar
mjerenje tlaka nekog plina u spremniku
141
kako funkcionira manometar
cijev u obliku slova U sa nehlapljivom tekućinom te je 1 krajspojen za spremnik a drugi zatvoren ili otvoren prema atmosferi
142
plin je
stanje gdje čestice se slobodno gibaju i u potpunosti ispunjavaju prostor
143
priroda plina
nemaju svoj oblik niti volumen
niska viskoznost
mjenjaju svoj V promjenom p/T
male ρ
mješljivi
144
ponašanje plina ovisi o
tlaku, volumenu, temperaturi, množini
145
plinski zakoni
Boyle - Mariotteov
Charlesov
Gay - Lussacov
Avogadrov
146
Boyle - Mariotteov zakon
volumen plina na konstantnoj temperaturi obrnuto je proporcionalan tlaku
npr uzimanje krvi
147
Charlesov zakon
volumen plina sa konstantnim tlaku je proporcionalan temperaturi na kelvinovoj skali
npr igračke na napuhavanje
148
Gay - lussacov zakon
tlak plina konstantnog volumena je proporcionalan tempersturi na kelvinovoj skali
npr. ekspres lonac
149
avogadrov zakon
jednaki volumeni bilo kojih plinova, pri istoj temperaturi i tlaku sadrže isti broj čestica
1 mol = 22,4 dm3
150
jednadžba stanja idealnog plina
pV = nRT
151
3 dinamicka aspekta
1. kemijska kinetika - brzina odvijanja reakcije
2. kemijska ravnoteža - ravnotežamkemijske i napredne reakcije
3. termokemija - zašto dolazi do reakcije i kako ih iskoristiti
152
teorija sudara
čestice međusobno reagiraju samo ako dođu u kontakt
153
kemijska kinetika
daje kvantitativan opis kemijske reakcije
154
sto objasnjava teorija sudara
zašto se reakcije događaju različitim brzinama i ispituje utjecaje na brzinu
155
o čemu ovisi brzina reakcije
o učestalosti sudara
156
Ea i Eprag
Ea - energija aktivacije, dovoljna E za prelazag E barijere
Eprag - min E za pokretanje reakcije
157
postulati teorije sudara
- za odvijanje reakcije potreban je sudar čestica
- reagirajuče čestice moraju se sudariti s pravilnom orjentacijom koja odgovara odvijanju reakcije
direktni s - viša energija
indirektni s - niža energija
- reagirajuće čestice moraju se sudariti s dovoljno energije koja omogućava kidanje starih veza i nastajanje novih tvari i veza
158
brzina kemijske reakcije
opisuje napredovanje reakcije sukladno s vremenom te ovisi o broju sudara čestica
159
doseg reakcije
pokazuje koliko je reakcija nepredovala
160
zakon brzine reakcije
brzina je proporcionalna množinskoj koncentraciji reagirajućih tvari
161
početna brzina kemijske reakcije
Najveća brzina jer su koncentracije reaktanata tada najveće
162
trenutna brzina reakcije
brzina u nekom određenom trenutku
163
kako mjerimo trenutnu brzinu
- u vrlo vrlo malim vremenskim intervalima
- napravimo graf reakcije i povučemo tangentu na točki krivulje
164
prosječna brzina kemijske reakcije
ovisi o prirastu koncentracije reaktanata / produkata u odabranom vremenskom intervalu
165
konduktometrijske metode
brzine se mogu mjeriti promjenama vodljivosti topline
166
prerano i prekasno očitavanje test trake urina
prerano - dolazi do lažno negativnog rezultata zbog manje koncentracije Glc u urinu
prekasno - lažno pozitivan rezultat zbog veće oksidacije I-
167
katalizatori , enzimi, inhibitori
katalizatori - povećavaju brzinu reakcije smanjenjem Ea
enzimi - prirodni katalizatori
inhibitori - smanjuju brzinu reakcije povećanjem brzine reakcije
168
entaplija i njena formula
termodinamička funkcija stanja uvedena kako bi se pojednostavila analiza prijenosa energije u sustavima koji uključuju izmjenu topline (Q) pri konstantnom tlaku (p).
H= E + p*V
