sve2 Flashcards
(171 cards)
1
Q
A
2
Q
A
3
Q
A
4
Q
avogadrova konstanta
A
6,022*10 na 23 mol-1
5
Q
opca plinska konst
A
8,314 m3 Pa / mol K
6
Q
mol je
A
kolicina tvari koja sadrzava točno 6,022*10 na 23 istovjetnih jedinica
7
Q
1m =
A
10 dm 100cm 1000mm
8
Q
kemija je
A
znanost koja proučava i klasificira tvari i njihova svojstva, promjene tvari usljed kemijskih reakcija i fizikalnih promjena i energije povezane
9
Q
klasifikacija tvari
A
tvar - čiste tvari - elementarn tvari i kem
spojevi
- smjese - homogene i heterogene
10
Q
fizikalna obiljezja
A
tvar pokazuje sama bez interakcije s drugim tvarima
11
Q
kemijska obiljezja
A
tvar pokazuje interakcijom s drugim tvarima
12
Q
temperatura
A
fizikalna veličina koja određuje toplinsko stanje i sposobnost tvari da izmjenjue toplinu s okolinom
13
Q
tlak
A
fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile na površinu
14
Q
vrelište tvari
A
temperatura tvari pri kojoj joj je tlak izjednačen atmosferskom tlaku
15
Q
energija
A
sposobnost nekog sustava da obavi mehanički rad/daje toplinu
16
Q
vrste energije
A
potrncijalna - pohranjena E
kineticka- E uzrokovana kretanjem
17
Q
zakoni energije
A
- E se nemože niti stvoriti niti uništiti nego samo preoblikovati u drugi oblik
- niže energetsko stanje je stabilnije jer ima manju Epot
18
Q
makrsokopska svojstva
A
vidljiva golim okom
19
Q
mikroskopska svojstva
A
vidljiva pod mikroskopom
20
Q
modeli
A
poveznica makroskopskih i mikroskopskih svostva
21
Q
molekulska formula
A
prikazuje stvarnu vrstu i broj atoma
22
Q
empirijska formula
A
prikazuje najjednostavniji omjer broja atoma u tvari
23
Q
strukturna formula
A
prikazuje broj atoma i veze među njima
24
Q
ionski spojevi
A
najmanji brojčani omjer kationa i aniona
25
kemijski jezik
- kem simboli
- kem formule
- kem jednadzbe
- nomenklatura
- agregacijska stanja
26
tvar
pojavni vid materije koji ima masu i volumen
27
kem element
skup svih istovrsnih atoma u prirodi sa istim brojem protona u jezgri
28
čiste tvari
tvari točno određenog i stalnog kemijskog sastava i konstantnih fizikalnih i kemijskih svojstva
29
elementarne tvari
tvari koje se sastoje od samo jedne vrste atoma
30
oblici elementarnih tvari
samostalni ioni - plemeniti plinovi
velike strukture - ugljik, bakar, aluminij
molekule - S8, P4, Cl2...
31
kemijski spojevi
sastoje se od 2 ili više raznovrsnih atoma povezanih kemijskom vezom
32
smjese
tvari promjenjivog kemijskog sastava, sastoje se od 2 ili više vrsta tvari koje su izmješane
33
homogene i heterogene smjese
homogene - sastojci se nemogu raspoznati
golim okom
heterogene - sastojci se mogu raspoznati
golim okom
34
disperzni sustav
smjesa u kojoj je jedna tvar raspršena u drugoj tvari
35
disperzno sredstvo i faza
DS - tvar u suvišku
DF - tvar u manjku
36
prave otopine, suspenzije, koloidi
prave o - nevidljive čestice otopljenih tvari
suspenzije - relativno velike, vidljive čestice
disperzne faze
koloidi - nešto izmedu tog dvoje
37
osnovne karakteristike smjesa
- sastav je varijabilan
- svaka tvar u smjesi zadržava svoje
karakteristike
- svojstva smjese ovise o tvarima i njihovoj
količini
- pojedine sastojke možemo odvoijiti
38
rastavljanje heterogenih smjesa
sedimentacija, dekantiranje, centrifugiranje, filtriranje, sublimacija, dijaliza
39
sedimentiranje
odvajanje smjese gdje suspendirana tvar ima veću masu od tekućine i taloži na dnu smjese
40
dekantiranje
odlijevanja tekućine iznad taloga
41
centrifugiranje
sedimentacija pod utjecajem centrifugalne sile
42
filtriranje
odljevanje čvrste tvari pomoću filter papira
43
sublimacija
prijelaz iz tvari iz (s) u (g) stanje, odjeljivanje tvari koja sublimira od tvari koja ne sublimira
44
dijaliza
odvajanje topljivih tvari iz koloidnih otopina uz pomoć polupropusne
membrane
45
rastavljanje homogenih smjesa
destilacija, ekstrakcija, kromatografija
46
destilacija
postupak prevođenja (l) u (g) i kondenzacija (g) u (l), temelji se na razlici u T vrelišta komponenata - prvo isparava tvar koja ima nižu Tv
, (hlapljivija), a potom tvar s višom Tv
(manje hlapljiva)
47
ekstrakcija
izdvajanje tvari iz homogenih smjesa na osnovi njene različite topljivosti u
različitim otapalima koja se međusobno ne miješaju
48
kromatografija
temelji se na različitim afinitetima komponenata smjese prema pokretnoj i nepokretnoj fazi
49
eksperiment otkrica naboja elektrona
Millikanov eksperiment s kapljicama ulja proučavao je naboj na kapljicama ulja u električnom polju. Kapljice su ionizirane X-zrakama, što je uzrokovalo da na njih stignu ioni i elektroni te postanu nabijene. Električno polje između ploča kondenzatora djelovalo je na kapljice i usporavalo ih. Kada su kapljice došle u stanje mirovanja, gravitacija i električna sila bile su u ravnoteži.
50
atom i građa
osnovna gradivna jedinica
graden od protona,neutrona,elektrona
51
zakoni kemijskog spajanja po masi
1. zakon o očuvanju mase
2.zakon stalnih omjera masa
3.zakon umnoženih omjera masa
52
zakon o očuvanju mase
ukupna m svih tvari koje ulaze u kemijsku reakciju jednaka je ukupnoj m tvari
koja/e nastaju tom reakcijom
53
zakon stalnih omjera masa
određeni kemijski spoj uvijek sadrži iste kemijske elemente spojene u stalnom omjeru njihovih m
54
zakon umnoženih omjera masa
kada dva elementa tvore više kemijskih spojeva, stoje u omjeru malih cijelih brojeva
55
postulati daltonove atomske teorije
1. tvari se sastoje od atoma, vrlo malih, nevidljivih čestica
2. atome jednog elementa ne može se stvoriti, uništiti, rastaviti na manje dijelove ili pretvoriti
u atome drugih elemenata
3. svi atomi nekog elementa su identični po veličini, m i ostalim svojstvima i razlikuju se od
atoma bilo kojeg drugog elementa
4. kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma različitih elemenata u jednostavnim cjelobrojnim
omjerima
5. u kemijskim reakcijama se atomi spajaju, razdvajaju ili preuređuju
56
izotopi
atomi istog elementra različitog broja neutrona tj različite mase
57
izobari
isti maseni broj ali različit element i protonski broj
58
rutherfordov model atoma
mala jezgra koja je pozitivno nabijena a oko nje velikom brzinom lete elektroni
59
protonski broj
broj protona i neutrona
60
nukleinski broj
zbroj protona i neutrona
61
atomska masa
broj subatomskih čestica u atomu
62
relativna atomska masa (Ar)
prosječna masa svih prirodnih izotopa tog elementa
63
skupine i periode
skupine - okomito
periode - vodoravno
64
alkalijski metali
1 skupina bez H, jednovalentni
65
zemnoalkalijski metali
2 skupina, dvovalenti
66
halogeni elementi
17 skupina, 1 valentni
67
zakon periodičnosti
kemijska i fizikalna svojstva elemenata periodična su funkcija njihovih atomskih brojeva
68
plemeniti plinovi
18 skupina
69
valencije 13, 14, 15, 16 skupine
3
4
3
2
70
visokoenergetsko i niskoenergetsko zračenje
visokoenergetsko -visoke ν, kraće λ
niskoenergetsko -niske ν, duže λ
71
amplituda
mjera jakosti električnih i magnetskih polja vala
72
svjetlost (VIS)
vrsta elektromagnetskog zračenja u obliku valova
73
mehanički valovi
periodična oscilacija koja nosi E kroz prostor
74
refleksija
promjena smjera kretanja vala svjetlosti nakon odbijanja od površine
75
refrakcija
promjena smjera kretanja vala koja se događa kada val svjetlosti putuje iz jednog sredstva u drugi zbog promjene brzine
76
difrakcija
savijanje vala svjetlosti oko prepreka i otvora
77
interferencija
međudjelovanje 2 ili više svjetlosna vala koji istodobno prolaze isti prostor
78
konstruktivna i destruktivna interferencija
konstruktivna - pojačanje valova
destruktivna - prigušenje valova
79
vrste EMZ
radiovalovi, mikrovalovi, IR, VIS, UV, X zrake, gama ( γ ) zrake
80
valna duljina
udaljenost između 2 uzastopna vrha vala
81
frekvencija
broj valova u sekundi
82
elektromagnetski spektar
različite vrste emz i njihove energije
83
bijela svjetlost
kontinuirani niz sivih boja
84
duga nastaje
refrakcijom bijele (VIS) svjetlosti
85
međudjelovanje emz i tvari
određuje kako vidimo svijet
86
vrste međudjelovanja tvari i emz
transmicija, refrakcija, refleksija, difrakcija, emisija, absorpcija, raspršenje
87
ljuske
određene energetske razine gdje se nalaze elektroni, od 1 do 7
88
bohrovi postulati
1. elektron ne može kružiti po bilo kojim već samo po određenim putanjama i ne emitira energiju
2. apsorpcija ili emisija E zbivaju se samo prilikom samo prilikom prijelaza elektrona s jedne dopuštene putanje na drugu
3. mogući su skokovi elektrona na bilo koji E nivo
89
pobuđeno stanje
kada atom absorbira energiju elektrona prelazi u viši E nivo a kad prelazi u niži E nivo emitira svjetlost
90
atomska orbitala
pretpostavka gdje se elektron vjerovatno nalazi
91
glavni kvantni broj (n)
definira ljusku i određuje E nivo
92
orbitalni kvantni broj (I)
definira podljusku i određuje oblik orbitale
93
magnetni kvantni broj (mi)
određuje orjentaciju orbitale
94
spinski kvantni broj (ms)
vrtnja elektrona oko svoje osi
95
elektronska konfiguracija
prikaz rasporeda elektrona po ljuskama i orbitalama
96
podljukse
s, p, d, f
97
paulijev princip isključenja
u svakoj orbitali se mogu nalaziti po 2 elektrona suprotnog spina
98
veličine iona
anion > atom > kation
99
tko je elektronegativniji
O - 3.44
H - 2.20
O jer privlači više elektronskih parova iz veze sa H
100
eksperiment otkrića elektrona
u staklenu cijev sa vrlo niskim p i na krajevima postavljenim metalnim pločama kao izvorima naboja i flourescentnim zaslonom primjenjen je visok naboj, tada nastaju nevidljive zrake koje kada padnu na flourescentni materijal stvore svjetleću točku
DODATAK MAGNETSKOG POLJA - zraka ce malo skrenut
DODATAK ELEKTRIČNOG POLJA - naboj okreće strane
101
kemijska reakcija
promjena kemijskih i fizikalnih svojstva tvari
102
zapazanja koja ukazuju na kemijsku promjenu tvari
promjena boje
nastajanje mjehurića
nastajanje taloga
promjena temperature
103
dodatne informacije u jednadzbama kemijskih reakcija
agregatno stanje
reakcijski uvjeti (katalizatir, tlak, temp)
104
jednadzbe kem reakcija u ionskom stanju
sve ionske tvari u H2O disociraju a neke kovalentne ioniziraju
105
ispravni prikaz kemijske reakcije mora prikazati
materijalnu bilancu
bilancu naboja
bilancu oksidacijskih brojeva
106
klasifikacija jednadžbi
vrsta reakcije
- analiza AB-->A + B
- sinteza A + B --> AB
gubitak i primitak elektrona
stupanj ravnoteze
promjena energije
107
metali imaju jaka _____ sredstva
nemetali imaju jaka _______ sredstva
redukcijska
oksidacijska
108
oksidacija i redukcija
oksidacija je gubitak elektrona a redukcija prima elektrona
109
arrheniusova teorija
kiseline - tvari koje u otopini povećavaju koncentraciju H+ iona
baze - tvari koje u otopini povećavaju koncentraciju OH- iona
110
Brønsted-Lowryjeva teorija
Kiselina - proton donor
- H+ sa kiseline prelazi na H2O i
nastaje H+/H3O+
baza - proton akceptor
- H+ prelazi sa H2O na bazu i nastaje
OH-
111
konjugirani parovi
kiselina otpustanjem protona postaje konjugirana baza
baza primanjem protona postaje konjugirana kiselina
112
amofertne tvari
djeluju i kao kiseline i kao baze
113
čime je određena jakost kiselina i baza
određena je količinom nastalih H+ koji nastaju redukcijom kiseline ili OH- iona koji nastaju redukcijom baze
114
konstanta ionizacije i o čemu ovisi
mjerilo jakosti neke kiseline ili baze
ovisi o T
115
položaj ravnoteže
veća K - ravnoteža je pomaknuta prema
produktu i kiselina/baza je jača
manja K - ravnoteža je pomaknuta prema
reaktantima i kiselina/baza je
slabija
116
ionski produkt vode
Umnožak koncentracija H+ i OH− iona u vodi
Kw=10 na –14 mol2 dm–6
117
veza Ka i Kb
jakost kiseline obrnuto je proporcionalna jakosti njene konjugirane baze
118
pKa , pKb ?
-log Ka
-logKb
119
pKa+pKb
14
120
Ka * Kb
Kw
121
pH
negativni logaritam brojčane vrijednosti množinske koncentracije vodikovih iona
-log(H+)
122
pOH
negativni logaritam brojčane vrijednosti množinske koncentracije OH-
-log (OH-)
123
pH indikatori
slabe organske kiseline/baze koje mjenjaju boju kao posljedica promjene ionizacijskog stanja
124
metiloranž
u kiseloj otopini - crven
u lužnatoj otopini - žut
125
fenoftalein
u kiselini - bezbojan
u lužini - ljubičasti
126
lakmus papir
u kiselini - crven
u lužini - plav
127
temeljno svojstvo pufera
opiranje promjeni pH pri dodatku kiseline/baze
128
lewisova teorija
kiselina - elektron akceptor
baza - elektron donor
129
puferi
smjese slabih kiselina i njezinih konjugiranih baza
smjese slabih baza i njezinih konjugiranih kiselina
130
računanje pH pufera / henderson-hasselbachova jednadžba
KISELI :
pH = pKa + log { c(sol) / c(kis) }
BAZIČNI :
pOH = pKb + log { c(sol) / c(baza) }
131
slabe kiseline
jake kiseline
slabe - sadrže H i C
jake - H je na prvom mjestu
132
slabe baze
jake baze
slabe - NH3
jake - sve ostale
133
u jednadžbi hidrolizacije hidrolizira se
SAMO slaba baza/kiselina
134
svojstva koja razlikuju (g) od (l) / (s)
značajno mjenjaju volumen promjenom tlaka i temperature te slobodno teku (niska viskoznost)
većina ima malu gustoću
vrlo mješljivi
135
udaljenost molekula
vrlo udaljene
136
formula za tlak
p = F (sila) /A (površina)
137
implozija
kada je unutarnji tlak tijela manji od vanjskog tlaka
138
sudari čestica pri visokom i niskom p
visoki - česti sudari
niski - rijetki sudari
139
barometar
sprava za mjerenje atmosferskog tlaka
140
kako funkcionira barometar
staklena cijev zatvorena je na jednom kraju a na drugoe je uronjena u nehlapljivu tekućinu. Ta tekućina se uvlači u cijev prema gore koliko može
141
jednadžba hidrostatskog tlaka
p = ρ * g * h
142
tlak se moze mjeriti
bilokojom tekućinom osim H2O
143
manometar
mjerenje tlaka nekog plina u spremniku
144
kako funkcionira manometar
cijev u obliku slova U sa nehlapljivom tekućinom te je 1 krajspojen za spremnik a drugi zatvoren ili otvoren prema atmosferi
145
plin je
stanje gdje čestice se slobodno gibaju i u potpunosti ispunjavaju prostor
146
priroda plina
nemaju svoj oblik niti volumen
niska viskoznost
mjenjaju svoj V promjenom p/T
male ρ
mješljivi
147
ponašanje plina ovisi o
tlaku, volumenu, temperaturi, množini
148
plinski zakoni
Boyle - Mariotteov
Charlesov
Gay - Lussacov
Avogadrov
149
Boyle - Mariotteov zakon
volumen plina na konstantnoj temperaturi obrnuto je proporcionalan tlaku
npr uzimanje krvi
150
Charlesov zakon
volumen plina sa konstantnim tlaku je proporcionalan temperaturi na kelvinovoj skali
npr igračke na napuhavanje
151
Gay - lussacov zakon
tlak plina konstantnog volumena je proporcionalan tempersturi na kelvinovoj skali
npr. ekspres lonac
152
avogadrov zakon
jednaki volumeni bilo kojih plinova, pri istoj temperaturi i tlaku sadrže isti broj čestica
1 mol = 22,4 dm3
153
jednadžba stanja idealnog plina
pV = nRT
154
3 dinamicka aspekta
1. kemijska kinetika - brzina odvijanja reakcije
2. kemijska ravnoteža - ravnotežamkemijske i napredne reakcije
3. termokemija - zašto dolazi do reakcije i kako ih iskoristiti
155
teorija sudara
čestice međusobno reagiraju samo ako dođu u kontakt
156
kemijska kinetika
daje kvantitativan opis kemijske reakcije
157
sto objasnjava teorija sudara
zašto se reakcije događaju različitim brzinama i ispituje utjecaje na brzinu
158
o čemu ovisi brzina reakcije
o učestalosti sudara
159
Ea i Eprag
Ea - energija aktivacije, dovoljna E za prelazag E barijere
Eprag - min E za pokretanje reakcije
160
postulati teorije sudara
- za odvijanje reakcije potreban je sudar čestica
- reagirajuče čestice moraju se sudariti s pravilnom orjentacijom koja odgovara odvijanju reakcije
direktni s - viša energija
indirektni s - niža energija
- reagirajuće čestice moraju se sudariti s dovoljno energije koja omogućava kidanje starih veza i nastajanje novih tvari i veza
161
brzina kemijske reakcije
opisuje napredovanje reakcije sukladno s vremenom te ovisi o broju sudara čestica
162
doseg reakcije
pokazuje koliko je reakcija nepredovala
163
zakon brzine reakcije
brzina je proporcionalna množinskoj koncentraciji reagirajućih tvari
164
početna brzina kemijske reakcije
Najveća brzina jer su koncentracije reaktanata tada najveće
165
trenutna brzina reakcije
brzina u nekom određenom trenutku
166
kako mjerimo trenutnu brzinu
- u vrlo vrlo malim vremenskim intervalima
- napravimo graf reakcije i povučemo tangentu na točki krivulje
167
prosječna brzina kemijske reakcije
ovisi o prirastu koncentracije reaktanata / produkata u odabranom vremenskom intervalu
168
konduktometrijske metode
brzine se mogu mjeriti promjenama vodljivosti topline
169
prerano i prekasno očitavanje test trake urina
prerano - dolazi do lažno negativnog rezultata zbog manje koncentracije Glc u urinu
prekasno - lažno pozitivan rezultat zbog veće oksidacije I-
170
katalizatori , enzimi, inhibitori
katalizatori - povećavaju brzinu reakcije smanjenjem Ea
enzimi - prirodni katalizatori
inhibitori - smanjuju brzinu reakcije povećanjem brzine reakcije
171
entaplija i njena formula
termodinamička funkcija stanja uvedena kako bi se pojednostavila analiza prijenosa energije u sustavima koji uključuju izmjenu topline (Q) pri konstantnom tlaku (p).
H= E + p*V
