trendovi 9 i 10 Flashcards
(14 cards)
U biljne hormone (fitohormone) spadaju :
AUKSINI
* CITOKININI
* GIBERELINI
pospješujuće
djelovanje (stimulirajuće)
APSCISINSKA KISELINA
(abscisinska, apscizinska)
* ETILEN (eten)
imaju kočeće djelovanje
(inhibirajuće)
kako ide biljna Biosinteza hormona
iz 4 biosinteska puta
– Terpenoida
* AMP + IPP (citokinini)
* Razgradnja karotenoida (absicinska
kiselina)
* Diterpeni (giberlinska kisleina)
– Masnih kiselina (jasmonska kisleina)
– Konverzija triptofana (auksin)
– Methionine (ethylene
Biljni hormoni vs. hormoni sisavaca
biljni hormoni djeluju i na mjestu nastanka
* isti biljni hormon može inducirati nekoliko
različitih tipova odgovora
* isti odgovor može se regulirati s više različitih
biljnih hormona
* biljni hormoni se ne sintetiziraju u
specijaliziranim tkivima
PODJELA AUKSINA
indolni, neindolni i sintetski
FIZIOLOŠKO DJELOVANJE AUKSINA
skupina biljnih hormona (prirodnih ili sintetskih) koji
induciraju izduživanje stanica i koči rast korijena u dužinu
produžni rast (izduživanje)
* apikalna dominacija
(odlučujući utjecjaj vršnoga
pupa na bočne pupove)
* diferencijacija pupova
* nastanak ksilema
* razvitak adventivnih i bočnih
korijena
* inhibicija produžnog rasta
stanica korijena
* kontrola diferencijacije
provodnoga sustava
* inhibicija starenja biljke
* pojava partenokarpije tj.
plodova bez koštica (krastavci,
rajčice, jabuke)
* pospješivanje stvaranja etilena
* pozitivan geotropizam
(gravitotropizam) korijena
* negativan geotropizam vrha
biljke
* pozitivan fototropizam vrha
biljke
* razvitak ženskih (pistilatnih)
dijelova cvijeta i plodova
uloga i podjela citokina
skupina biljnih hormona (prirodnih i sintetskih) koji potiču
diobu stanica ili citokinezu
pospješivanje stanične diobe
* izduživanje stanica
* regulacija aktivnosti meristema zajedno s auksinima
* supstitucija svjetlosti u procesima
* stvaranje sjemenki i plodova
* inhibicija stadija mirovanja
* odgoda starenja listova i mobilizacija hranjivih tvari
* inhibicija starenja (senescencije)
* poticanje rasta bočnih pupova
* sinteza proteina, DNA i RNA
* pospješivanje transporta tvari
* povećavanje tolerancije prema raznim utjecajima
(niske i visoke temperature, infekcije
podjela- prirodni i sintetski
uloga i podjela giberelina
skupina biljnih hormona, koji induciraju dužinski rast i diobu
dužinski rast (produženje stanica stabljike)
apikalna dominacija
dioba stanica u apikalnom meristemu
diferencijacija floema
inhibicija stvaranja korijena
rast lišća
mirovanje sjemenki i pupova
izazivanje partenokarpije
razvitak muških (staminatnih) dijelova cvijeta
aktivacija određenih gena
specifična uloga u indukciji de novo sinteze hidrolitičkih
enzima (α-amilaza) u aleuronskom sloju zrna žita tijekom
klijanja
uloga APSCISINSKA KISELINA
biljni hormon koji koči rast biljaka (inhibitor rasta)
izazivanje stadija mirovanja korijena i sjemenki
* pospješivanje otpadanja listova i plodova (apscisija)
* zatvaranje puči (stomata) za vrijeme vodenog stresa
* povećavanje otpornosti biljaka prema nepovoljnim uvjetima
okoline (nedostatak vode, niske ili visoke temperature, visoke
koncentracije soli)
* inhibicija cvjetanja biljaka dugoga dana u uvjetima kratkoga
dana
* utjecaj na geotropizam organ
uloge etena ili etilena
biljni hormon koji kontrolira određene metaboličke I
morfogenetske procese
suprotno djelovanju auksina
* inhibicija izduživanja izdanaka i korijena
* inhibicija bazipetalnog i akropetalnog transporta auksina
* pospješivanje otpadanja listova i plodova
* ubrzavanje zoridbe plodova
* pospješivanje starenja (senescencije)
* indukcija stvaranja cvjetova
* mijenjanje spola cvjetova
* pospješivanje nastanka korijenskih dlačica i bočnih korijenova
* utjecaj na sintezu karotenoida i antocijana
koja je Uporaba genetički modificiranih biljka
trasgenične biljke s poboljšanim nutritivnim svojstvima - povećan
udio vitamina
trasgenične biljke kao biorekatori tj. molekularni uzgoj – za
proizvodnju rekombinantnih proteina (hormoni)
uporaba kultura biljnih stanica -za proizvodnju rekombinantnih
proteina (hormoni)
Što su transgenične biljke
transgenična biljka sadrži gen ili gene koji su u nju unešeni umjetnim putem, a ne oprašivanjem
* umetnuta sekvenca gena (transgen) potječe od
druge biljne vrste
druge vrste organizama (virusi, bakterije, alge, životinje)
* biljke koje sadrže transgene nazivaju se genetički modificiranim
ili GM-usjevima
Metode unošenja gena u biljke
- Posredne metode
A) uporaba prirodnih patogenih organizama
Agrobacterium tumefaciens
Agrobacterium rhizogenes
B) uporaba virusa koji sadrže bilo DNA ili RNA
* poznate su samo dvije grupe biljnih DNA virusa
virusi cvjetače (caulimoviruses) od kojih je najpoznatiji
mozaični virus cvjetače (CaMV) → posjeduju dvolančanu DNA
gemini-virusi → posjeduju jednolančanu DNA - Neposredne metode (fizičkim prijenosom fragmenata DNA u biljku)
A) elektroporacija protoplasta
mješavina protoplasta i DNA podvrgava se brzim električnim udarima
koji stvaraju prolazne pore na plazmalemi → molekule DNA mogu ući u
stanicu potisnute razlikom u električnom potencijalu
B) tehnika mikroinjiciranja
stanice se imobiliziraju na vrhu mikropipete ili mikroepruvete i potom se
otopina DNA injicira kroz vrlo finu staklenu pipetu koja prodire kroz
plazmalemu bez njezina oštećivanja
C) tehnika bombardiranja česticama (eng. biolistics, gene gun)
D) vlakna silicijeva karbida
rabe se za stvaranje pora u biljnim stanicama
postupak → smjesa kultuviranih stanica i vlakna silicijeva karbida →
mehanička sila uvodi vlakna u stanicu (vorteksiranje)
Razvoj genetičke modifikacije biljke
1.KORAK
* identifikacija gena
* izolacija željenog
gena
*uvođenje gena u
biljku recipijent
* laboratorijska
testiranja
2. KORAK
* testiranja ex vitro
* praćenje stabilnosti
gena u nekoliko
generacija
*istraživanja utjecaja
genetičke
modifikacije
na čovjeka i okoliš
3. KORAK
*podnošenje zahtjeva
za izlazak na tržište
*dobivanje odobrenja
od nadležnih institucija
