Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

ANATOMIJA A1 > VK 2 > Flashcards

VK 2 Flashcards

1
Q

Nabroji četiri osnovne vrste tkiva

A
  • živčano, mišićno, vezivno, pokrovno (epitelno)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Razlikovati pokrovni od žljezdanog epitela i dati primjere organa i struktura u kojima se nalaze navedeni oblici epitela

A
  • Pokrovni epitel: protekcija, recepcija, resorpcija
     lokalizacija: epiderma, tanko crijevo, pleura, alveole…
  • Žljezdani epitel: ekskrecija, sekrecija
     lokalizacija: žlijezde
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Objasniti ulogu pokrovnog i žljezdanog epitela

A
  • Protekcija (od bakterija, mehaničkih oštećenja i isušivanje), resorpcija (mikrovili u tankom crijevu), difuzijska barijera
  • Sekrecija i ekskrecija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Objasniti ulogu vezivnog tkiva

A
  • Vezivno tkivo izgrađuje stromu i sudjeluje u oblikovanju bazalne membrane, prehranjuje organe i vrši pasivan prijenos tvari.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Razlikovati vrste vezivnog tkiva

A
  • Sluzavo (kao embrionalno, samo nije pluripotentno), mezenhimalno/embrionalno, retikularno(kolagen III), elastično i rahlo i gusto kolagensko
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Definirati pojmove stroma i parenhim

A
  • Parenhim: odgovarajuće specifično tkivo organa, vrši primarni prostor organa
  • Stroma: intersticijsko vezivno tkivo organa, građena od rahlog kolagenskog veziva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Nabrojati vrste posebnog vezivnog tkiva

A
  • sluzavo vezivno tkivo pupkovine, spinocelularno vezivno tkivo u jajniku, embrionalno vezivno tkivo mezenhim
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Opisati građu masnog tkiva

A
  • Masno tkivo građeno je od adipocita koji se dijele na bijele, WAT stanice s velikim kapima lipida koji služe kao izolacija i energetska sprema te smeđe i bež, BAT stanice koje imaju više manjih kapi lipida i mitohondrije te vrše termogenezu koja je pod upravom simpatikusa.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Opisati građu hrskavičnog tkiva

A
  • Hrskavično tkivo građeno je od hondroblasta i hondrocita te međustanične tvari. Tkivo je (osim u zglobnih hrskavica) obavijeno perihondrijem koji je bitan za rast i održavanje hrskavice. On je dvoslojan (fibrozni i celularni dio). Hrskavica je sama po sebi avaskularna pa su krvne žile neizravno odgovorne za njenu prehranu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Opisati građu koštanog tkiva

A

nakon cakline, zajedno s dentinom najtvrđa tkiva u ljudskom organizmu, građen od vanjskog sloja periosta koji se dijeli na stratum fibrosum (vanjski sloj) i stratum osteogenicum (kambijski sloj), zbog bogate vaskularizacije i inervacije je osjetljiv na bol, endost prekriva sve unutarnje površine šupljina kosti, razlikujemo 2 koštana tkiva: kortikalno/kompaktno koje se nalazi s vanjske strane tj oblaže spužvasto/trabekularno (zbog mreže pločica i gredica tj. trabekula) tkivo koje se nalazi iznutra

STANICE KOJE GRADE KOŠTANO TKIVO:
 Osteoblasti: kubične stanice, na površini, bazofilne
 Osteociti: položeni u koštanim šupljinama
 Osteoklasti: višejezgrene divovske stanice, acidofilni, stanice koštane pregradnje i razgradnje
 Izvanstanični matriks – obavija stanice koštanog tkiva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Nabrojati vrste hrskavičnog tkiva i navesti primjere struktura u kojima se one nalaze

A
  • Hijalina: zglobovi, hrskavične strukture nosa, grkljana i dušnika
  • Elastična: uška, epiglotis, vanjski zvukovod
  • Vezivna: meniskusi, fibrozni prsteni (vertebrae)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. Klasificirati kosti prema obliku te dati primjer za svaku vrstu kosti
A
  • Ossa longa: humerus, femur, fibula kao duge i metacarpi, digitorum manus, metatarsi za kratke
  • Ossa brevia: ossa carpi i tarsi
  • Ossa pneumatica: cavum tympani, paranazalne kosti
  • Ossa irregularia: vertebra, costa
  • Ossa sesamoidea: patella
  • Ossa plana: scapula, os coxae, sternum i kosti svoda lubanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Nabrojati, objasniti i uočiti razlike između različitih tipova okoštavanja (osteogeneze)
A

Razlika: hondralna je osteogeneza kod većine kostiju, u njoj sudjeluje više stanica i ima više faza kod pojedinih dijelova kostiju.
DEZMALNA OSTEOGENEZA: stvaranje kosti iz vezivnog tkiva
* Diferencijacija mezenhimalnih stanica u osteoblaste, koji se onda zazidaju osteoidom (kalcifikacija osteoida – koštani skelet) i postaju osteociti.
* Osteoid – izvanstnični organski matriks
* do desete godine života nadomještaju se lamelarnom kosti
HONDRALNA OSTEOGENEZA: nastanak većine kostiju
* Prvo nastaje plosnata hrskavična osnova koja onda okoštava na dvije lokacije: epifizno (enhondralno) i dijafizno (perihondralno pa enhondralno).
* perihondralna osifikacija: odvija se kao dezmalna/intermembranska osteogeneza.
1. Stvara se koštani omotač koji sprječava hranidbu hrskavice koja onda degenerira (mjehurićasta).
2. Pojava hipoksije označava prelazak u drugu fazu, enhondralnu.
* enhondralna osifikacija: u njoj se tkivo vaskulalizira preko foramen nutritiuma i progenitorne stanice ulaze u nutrinu hrskavice
1. transformacija progenitornih (matičnih) stanica u hondroblaste/klaste
2. Hondroklasti razgrađuju hrskavično tkivo i stvaraju primarnu šupljinu koštane srži (sadrži krvne žile).
3. U petom mjesecu fetalnog razvoja, početkom stvaranja krvi ona prelazi u sekundarnu šupljinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Dijelovi tijela i podjela kostura

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Objasniti ulogu trajektorijalne građe kosti

A
  • funkcionalna adaptacija kostura na mehaničke napore i naprezanja
  • visoka stabilnost uz minimalan utrošak materijala
  • štedljivi način izgradnje kosti – pohranjenje koštane srži
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Razlikovati primarnu kost od sekundarne kosti

A
  • Vlaknata kost: nepravilna građa, slabo mineralizirana, nepravilno vaskularizirana, veći stupanj hidratacije, nastaje dezmalnom osifikacijom
  • Sekundarna ili lamelarna kost: razgradnja primarne kosti, lamelarne građe, osnovna gradivna jedinica osteon
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Objasniti načelo vaskularizacije kostiju

A
  • wakmanove i haversove krvne žile
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Opisati ulogu inervaciju pokosnice

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Opisati rast dugih kostiju u širinu i duljinu

A
  • Prenatalni rast dijafize u duljinu povezan je s enhondralnom osifikacijom proksimalno i distalno.
  • Postnatalni rast moguć je dok je epifizna pukotina otvorena. Kraj rasta kostiju uvjetovan je porastom razine spolnih hormona.
  • Rast u širinu preko periosta moguć je doživotno.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Objasniti načela koštane pregradnje

A
  • Pregradnja osteona događa se kontinuirano zbog promjena pritiska na kost (biološka plastičnost) i zarastanja fraktura.
  • Osteoklasti razgrađuju kost kroz koju onda ulaze krvne žile oko kojih se slojevito odlažu nove lamele
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Objasniti građu i ulogu različitih vrsta koštane srži

A
  • Medulla ossium rubra: u djeteta ispunjava sve medularne šupljine, a u odraslih samo kratke i ravne kosti.
     U njoj se vrši hematopoeza.
  • Medulla ossium flava: skladištenje masti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Klasificirati vrste kontinuiranih (synarthrosis) spojeva prema vrsti tkiva između zglobnih tijela i navesti primjere

A
  • Junctura fibrosa (syndesmosis) – syndesmosis, sutura, membrana interossea, gomphosis (alveolarna kost + korijen zuba; Sharpeyeva vlakna)
  • Junctura cartilaginea (synchondrosis) – synchondrosis (hijalina + elastična hrskavica; epifizne pukotine adolescana, između rebara i kralježaka), symphisis (disci intervertebrales)
  • Junctura ossea (synostosis) – sacrum
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Podjela vezivnih spojeva i primjeri

A
  • Syndesmosis – elastična vlakna (lig. flava); kolagena vlakna (syndesmosis tibiofibularis)
    Sutura plana Sutura palatina mediana
    Sutura squamosa Squama ossis temporalis i parietale
    Sutura denticulata
    Schindylesis Os spheroidale + vomer
    Sutura serrata Sutura sagittalis
  • membrana interossea
  • gomphosis – alveolarna kost + korijen zuba (Sharpeyeva vlakna)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Definirati pojam amfiartroze.

A
  • Slabo pokretni zglobovi, mala ograničena klizna gibanja (zglobovi tarzalnih, metatarzalnih, karpalnih i metakarpalnih kostiju)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Podjela hrskavičnih spojeva i primjeri

A
  • synchondrosis (hijalina + elastična hrskavica; epifizne pukotine adolescana, između rebara i kralježaka)
  • symphisis (disci intervertebrales)
26
Q

Klasificirati vrste nekontinuiranih (diarthroses) spojeva prema složenosti i navesti primjere

A

art. symplex – između falanga
art. complex – koljeno
art. composita – lakatni zglob

27
Q

Valjkasti zglobovi (articulatio cilindrica) i primjeri

A

ginglymus (kutni) – art. talocruralis
articulatio trochoidea (okretni) – art. radioulnaris proximalis/ distalis

28
Q

Jajoliki zglobovi i primjeri

A

art. ellipsoidea – art. radiocarpalis, aksoatlantis

29
Q

Bikondilarni zglobovi i primjeri

A

art. genus

30
Q

Kuglasti zglobovi i primjeri

A

art. sphaeroidea – rameni zglob
art. cotylica – art. coxae

31
Q

Nabrojati i opisati pomoćne strukture zgloba

A
  1. Unutarzglobne ploče – izjednačuju neravnine između zglobnih površina i ublažuju pritisak
    a. Disci articulares – u cjelosti ispunjavaju zglobnu čahuru
    b. Menisci articulares – oblažu rubna područja zgloba
  2. Labra articularia – povećanje površine konkavnog zglobnog tijela
  3. Bursae synoviales – elastični jastučići koji omogućuju međusobno klizanje tetiva i mišića u odnosu na kosti
  4. Sveze
32
Q

Razlikovati kongruentna i diskongruentna zglobna tijela

A
  • Kongruentni zglobovi – zglobna tijela se lijepo slažu
  • Diskongruentni zglobovi – za funkcionalno uzglobljenje potrebne tvorbe koje povećavaju kongruentnost
33
Q

Opisati tvorbe koje povećavaju kongruenciju između zglobnih tijela

A
  • Unutarzglobne ploče, zglobne usne
34
Q

Opisati elemente koji mogu ograničavati kretnje zglobova

A
  • Koštano ograničenje – fossa olecrani + olecranon
  • Ligamentna inhibicija – lig. illiofemorale
  • Mišićna inhibicija – aktivna/pasivna mišićna insuficijencija
35
Q

Sveze – vrste, uloga

A
  • Intraartikularne
  • Ekstraartikularne – pojačavanje zglobne čahure, osiguranje zglobne kretnje, ograničenje opsega kretnje, preuzimanje biološkog rada mišića
    Kapsularne sveze
36
Q

Objasniti pojam hypomochlion te navesti primjer

A
  • Hypomochlion je oslonac klizne tetive, koštana struktura oko koje ona klizi. (patella)
  • povećava moment sile povećavanjem virtualnog kraka sile
37
Q

Definirati pojmove polazište, hvatište, točka pripoja, punctum fixum i punctum mobile

A
  • Hvatište – pokretni dio (Punctum mobile), kraj mišića
  • Polazište – fiksni dio (Punctum fixum), početak mišića. Polazište privlači hvatište k sebi.
  • Točka pripoja – valjda mjesto gdje se trbuh veže na tetivu
38
Q

Definirati pojmove: tetiva, glava i trbuh mišića

A
  • trbuh mišića: venter musculi, kontraktilni dio mišića
  • tetive: tendines, spojnica mišića s kosti, prenose vlačne sile na pokretne dijelove kostura
  • glava mišića: dio (ili cijeli mišić kod mišića s jednom glavom) mišića s posebnim polazištem i zajedničkim hvatištem
39
Q

Razlikovati pojmove antagonist, sinergist i agonist

A
  • Antagonist – suprotan agonistu
  • Sinergist – pomaže agonistu
  • Agonist – primarni pokretač
40
Q

Razlikovati anatomski od fiziološkog presjeka mišića

A
  • Anatomski je presjek onaj okomiti, kroz najdeblji dio mišića, a fiziološki je poprečan presjek svih vlakana. Fiziološki presjek daje informaciju o apsolutnoj snazi mišićnih vlakana.
41
Q

Razlikovati statičku funkciju od funkcije kretanja mišića

A
  • Funkcija kretanja je ona u kojoj su polazište i hvatište mišića povezani te se mišić kontrahira i proizvodi kretnju. U statičkoj funkciji mišić fiksira i stabilizira kosti. To je tonus mišića.
  • Statička funkcija – izometrička – ista duljina, napinjanje
  • Funkcija kretanja – izotonična – ista napetost, skraćivanje
42
Q

Klasificirati vrste poprečnoprugastih mišića

A
  • Prema rasporedu vlakana : usporedni i perasti
  • Prema obliku: dvoglavi, troglavi, četveroglavi, dvotrbušni, višetrbušni, prstenasti mišić zatvarač, pločasti, vretenasti
43
Q

Definirati vrste vlakana poprečnoprugastih mišića

A
  • Spora vlakna: rade na temelju kontinuirane snage i izdržljivosti, filogenetski su starija i uglavnom su tipa I. Imaju više mitohondrija i mioglobina od brzih vlakana, stoga rade aerobno. U njih spadaju autohtoni mišići leđa, međurebreni mišići, adduktori bedra i središnja glava kvadricepsa Sklona su skraćivanju.
  • Brza vlakna: filogenetski mlađa, anaerobna, manje izdržljiva ali eksplozivnija. Sklona su atrofiji. Sadrže više glikogena od sporih, crvenih vlakana. Zove ih se još i bijela vlakna. To su mišići udova.
  • Tip I: spora vlakna, sporo kontrahiraju i umaraju. Tamna su.
  • Tip II: različit broj mitohondrija, brzo umaranje.
44
Q

Definirati pomoćne strukture mišića i tetiva

A
  • mišićna ovojnica: fascia (jednostruka, zajednička i fascia superficialis)
  • tetivna ovojnica: vaginae tendinum (usmjeravaju i olakšavaju klizanje tetiva)
  • sluzne vrećice: bursae synoviales (smanjuju trenje)
  • retinaculum (sprječavaju otklon tetiva, lokalizacija: podlaktica/šaka…): pridržne sveze
  • sesamoidne kosti (služe kao hypomochlion, lokalizacija: patella)
45
Q

Definirati vrste mišićne insuficijencije

A
  • aktivna (maksimalna kontrakcija mišića ne dovodi zglob do krajnjeg položaja)
  • pasivna (nedovoljno velik hod mišića antagonista sprječava potpunu zglobnu kretnju)
46
Q

Objasniti sljedeća mehanička svojstva mišića: mehanička samokontrola, hod mišića, smjer mišićnog vlaka i snaga mišića

A
  • Mehanička samokontrola – njome se mišićno vlakno skraćuje, a ulazni kut prema tetivi mijenja. Skraćivanjem mišića on se širi, što omogućava lakšu i bolju opskrbu kisikom.
  • Hod mišića – razlika duljine prije i nakon kontrakcije, njegovo maksimalno skraćenje.
  • Smjer mišićnog vlaka – određuje ga smjer tetive i trbuha. Definira ga ravna crta mišićnog vlaka. Poveznica origa i insertia je glavna crta mišića
  • Snaga mišića – sila x krak poluge sile = teret x krak poluge tereta. To je sila kojom mišić može djelovati. Mišiću koji ima dulji virtualni krak sile treba manje sile a time i manje snage za podizanje tereta
47
Q

Definirati pojam mišićnog lanca i klasificirati mišićne lance prema različitim kriterijima

A
  • Mišićni lanac je funkcionalna jedinica od više mišića.
  • otvoreni i zatvoreni
  • antagonistički (biceps/triceps)
  • agonistički (biceps i brachialis)
48
Q

Klasificirati mišiće leđa u autohtone i neautohtone

A
  • Autohtoni, iliocostales (C, Th, L),)
    o Medijalni: interspinales (C, Th, L), multifidi (C, Th, L), rotatores brevis et longi (C, Th), longissimi (Cr, C, Th, splenii (Cr, C), spinalis (Cr, C, Th), semispinales (Cr, C, Th)
    o Lateralni: iliocostales (C, Th, L), intertransversarii (p. et a. C, Th, med. et lat. L), splenius, longissimus, levatores
  • Neautohtoni: latissimus dorsi, trapezius, rhomboideus, teres major i minor, serrati posterior superior et inferior
49
Q

Definirati pojmove: arterija, vena, arteriola, venula i kapilara

A
  • Arterija – krvne žile koje odvode krv od srca, imaju vlastite mišiće
  • Vena- žile koje dovode krv do srca, nastaju spajanjem venula
  • Arteriola – odjeljak arterije s najmanjim promjerom
  • Venula – u njima se prikuplja krv
  • Kapilara – vrsta krvnih žila koje su vidljive samo mikroskopski, u njima dolazi do izmjene plinova sa tkivom
50
Q

Nabrojati i objasniti mehanizme kontrole kapilarne prokrvljenosti

A
  • prekapilarni sfinkteri: cirkularni glatki mišići koji „otvaraju“ i „zatvaraju“ kapilare
  • arteriovenske anastomoze: žile koje izravno povezuju arterije i vene, vrlo bitne u koži (termoregulacija)
  • ventilne arterije/vene: sposobnost širenja intime u lumen
51
Q

Opisati građu i objasniti ulogu venskih zalistaka

A
  • regulacija protoka krvi
  • Sastoje se od dvaju nasuprotnih džepastih podvostručenja intime koji djeluju poput ventila. Otvaraju se samo za krv koja teče put srca. Dosta su zastupljeni u područjima u kojima krv teče suprotno od smjera sile teže
52
Q

Objasniti ulogu vena kao kapacitativnih krvnih žila

A
  • Vene, za razliku od arterija, imaju jako tanke stijenke
  • Velik lumen: u njima se nalazi oko 80% ukupne krvi tijela
53
Q

Nabrojati i objasniti mehanizme koji sprječavaju povratni venski protok

A
  • Mišićna crpka: masirajuće djelovanje okolnih skeletnih mišića na vene u svrhu gibanja krvi kroz vene, prema srcu.
  • Arteriovensko povezivanje: vena prati arterijski pulsni val. Slično kao mišićna crpka, samo je taj mišić onaj arterijski. U udovima se oko arterija skuplja više vena kako bi se optimiziralo povezivanje.
  • Usisno djelovanje srca: pomaže vlaku krvi iz vena bližih srcu (npr. šuplje vene, vv. Cavae)
  • Udisaji i izdisaji: mijenja tlak u prsištu
  • Venski zalisci
54
Q

Definirati pojmove limfa i chylus

A
  • Limfa: tekućina koja je filtracijom prešla iz intersticijskog prostora u limfne žile, slična krvnoj plazmi, bogata limfocitima i trigliceridima
  • Chylus(kilus): crijevna limfa bogata mastima
55
Q

Nabrojati uloge sustava limfnih žila

A
  • Potpora krvožilnom sustavu u transportu tekućine (tekućina koja se gubi iz kapilara), raspodjela masti iz crijeva u krv, uloga u imunosnom sustavu
56
Q

Opisati građu i objasniti ulogu limfnih čvorova

A
  • Uloga: služe kao filtracijske stanice za antigene koji se transportiraju kroz limfu
  • Građa: limfni čvor ima oblik graha. Limfni parenhim se sastoji od cortexa, paracortexa (puno limfocita T), srži i hiluma (ulaz/izlaz krvnim žilama, konkavno). Na konveksnoj strani nalaze se ulazi za limfne žile (vas afferentia), a konkavno je izlaz, vas efferens.
57
Q

Navesti osnovne morfološke dijelove živčane stanice

A
  • Soma: tijelo s jezgrom
  • Dendrit: tanki izdanak, prima impulse
  • Akson: dugi izdanak, provodi impuls prema
58
Q

Nabrojati vrste živčanih stanica prema broju njihovih nastavaka i dati primjer struktura u kojima se te stanice nalaze

A
  1. multipolarni neuroni: brojni dendriti
    a. lokalizacija: prednji rog kralježničke moždine, Purkinjeove stanice u mozgu
    b. projekcijski neuroni: prenose impulse preko velike udaljenosti
    c. interneuroni: povezuju aferentne i eferentne neurone u SŽS
  2. bipolarni neuroni: jedan dendrit i jedan akson
    a. lokalizacija: mrežnica, njušni epitel
  3. pseudounipolarni neuroni: dio aksona vrši funkciju dendrita
    a. lokalizacija: spinalni gangliji moždanih živaca
  4. monopolarni neuroni
    a. osjetni neuroni: aferentni, prenose primjene podražaje od osjetilnih tjelešaca
    b. motoneuroni: eferentni, inerviraju skeletne mišiće
59
Q

Razlikovati aferentna od eferentnih vlakana te somatska od visceralnih

A
  • aferentna ili osjetna/senzorička vlakna: provode podražaje iz periferije do SŽC
  • eferentna ili motorička su ona koja provode podražaje iz SŽC do periferije tijela.
  • somatska: prenose impulse iz okoline (izvantjelesnog prostora) u CŽS
  • visceralna: prenose impulse iz/do unutarnjih organa
60
Q

Definirati pojmove periferni živac i ganglij

A
  • Gangliji: nakupine neurona u perifernom živčanom sustavu
  • Periferni je živac skup svih eferentnih i aferentnih živčanih vlakana koja idu iz some neurona sive tvari medulle ili u spinalnim ganglijima.

ANATOMIJA A1 (7 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions