Vode Flashcards
(132 cards)
1
Q
Opiši Tihi ocean.
A
Najveći je i najdublji.
2
Q
Kada raste gospodarska važnost Tihog oceana i zašto?
A
1914., iskopan je Panamski kanal.
3
Q
Koja je najdublja točka Atlantskog oceana?
A
Brazda Puerto Rico.
4
Q
Do kada je Atlantski ocean najprometniji?
A
Do kraja 20.st.
5
Q
Opiši Indijski ocean.
A
Najtopliji je.
6
Q
Koja je najdublja točka Indijskog oceana?
A
Brazda Sunda.
7
Q
Kada i zašto raste prometni značaj Indijskog oceana?
A
1869., iskopan je Sueski kanal.
8
Q
S čime se poklapa Južni ocean?
A
Antarktičkom cirkupolarnom strujom.
9
Q
Opiši Arktički ocean.
A
Najmanji je i najplići.
10
Q
Zašto raste gospodarski značaj Arktičkog oceana?
A
Zbog globalnog zatopljenja.
11
Q
Koji postotak svjetske vode su mora?
A
11%
12
Q
Koji su tipovi mora?
A
Sredozemna, rubna i zatvorena.
13
Q
Kakva su sredozemna mora?
A
Između kontinenata.
14
Q
Navedi primjere sredozemnih mora.
A
Sredozemno, Karipsko, Arafursko.
15
Q
Kakva su rubna mora?
A
Na rubu kontinenta.
16
Q
Navedi primjere rubnih mora.
A
Arapsko, Ohotsko, Norveško.
17
Q
Kakva su zatvorena mora?
A
Mora koja su dublje uvučena u kopno i tjesnacem ili prolazima povezana s drugim morem ili oceanom.
18
Q
Od kuda do kuda je sredozemlje?
A
Od Gibraltara do najistočnije točke Crnog mora.
19
Q
Što su kanali, a što tjesnaci?
A
Kanali su umjetni, a tjesnaci prirodni.
20
Q
Navedi primjere kanala.
A
Panamski, Sueski i Kielski.
21
Q
Navedi primjere tjesnaca.
A
Bospor, Malajski prolaz, Gibraltarska vrata.
22
Q
Koja su obilježja mora?
A
Salinitet, temperatura, prozirnost, boja.
23
Q
Čime se iznosi salinitet?
A
U promilima.
24
Q
Koji je prosječni salinitet mora?
A
35‰
25
Gdje je more najslanije, a gdje najmanje slano?
Najslanije je kod obratnica, a najmanje slano oko polarnica.
26
Je li Jadransko more slanije ili manje slano od prosjeka?
Slanije.
27
Što su izohaline?
Granice između područja različitog saliniteta.
28
O čemu ovisi prozirnost mora?
Kutu sunca, količini tvari u njemu i temperaturi.
29
Čime se mjeri prozirnost mora?
Secchijevim kolutom.
30
Kakva mora su prozirnija s obzirom na temperaturu?
Toplija.
31
O čemu ovisi boja mora?
O boji neba, čistoći i sastavu tla.
32
Koje boje su topla, a koje hladna mora?
Topla su modra, a hladna zelenoplava.
33
Navedi gibanja mora.
Valovi, morske mijene i morske struje.
34
Na kojem oceanu su najveći valovi?
Na tihom oceanu.
35
O čemu ovisi visina valova?
O duljini privjetrišta.
36
Koliko se često izmjenjuju plima i oseka na kakvoj vrsti mora?
Dvaput dnevno na otvorenim, a jednom na zatvorenim.
37
Koja mjesta imaju najveću amplitudu morskih mijena?
Zaljevi otvorenih mora.
38
Gdje je najveća amplituda morskih mijena na svijetu, a gdje u Europi?
Fundy zaljev, St. Malo.
39
Navedi elemente morske struje.
Smjer, brzina, stalnost.
40
Navedi primjere toplih morskih struja.
Golfska, Kuroshio, Brazilska.
41
Navedi primjere hladnih morskih struja.
Kanarska, Humboldtova, Benguelska.
42
Koji dio Jadranskog mora je plići, a koji dublji i zašto?
Sjeverni je plići jer je nastao u Pleistocenu transgresijom.
43
Što dijeli sjeverozapadni dio Jadrana i južnojadransku kotlinu?
Palagruški prag.
44
Koji je prosječni salinitet Jadrana?
38‰
45
Koji dio Jadrana je manje slan i zašto?
Sjeverni zbog rijeka.
46
Koji dio Jadrana je hladniji zimi i zašto?
Sjeverni jer je više uvučen u tlo.
47
Kolika je prozirnost Jadrana?
Do 56m.
48
Uz koju obalu je struja Jadrana topla, a uz koju hladna?
Topla je uz istočnu, a hladna uz zapadnu.
49
Jesu li morske mijene izražene na Jadranu? Na kojem dijelu su veće?
Slabo. Sjevernom.
50
Pri kojim uvjetima je najveća visina valova na Jadranu?
Tijekom puhanja Juga.
51
Što znači valorizacija mora?
Iskorištavanje mora.
52
Kako se sve iskorištava Jadransko more?
Za sol, promet, ribolov, brodogradnju, turizam, naftu i plin.
53
Navedi solane Jadrana.
Pag, Nin, Ston.
54
Navedi brodogradilišta Jadrana.
Uljanik (Pula), 3. Maj (Rijeka), Brodotrogir, Brodosplit.
55
Što je litoralizacija?
Proces okupljanja stanovništva i funkcija na obalama.
56
Što su polderi?
Nizine nastale umjetnim isušivanjem mora.
57
Gdje ima puno poldera?
U Nizozemskoj.
58
Što je pokretač litoralizacije u RH?
Razvoj turizma.
59
Koliko je u kojim oblicima leda na površini?
Većinom ledeni pokrovi, malo planinski ledenjaci.
60
Kakva je to voda prozračne zone?
Vodopropusno je i ispod i poviše nje, mjestimična je.
61
Kakva je to voda temeljnica?
Vodonepropusno je ispod nje.
62
Kakva je to arteška voda?
Vodonepropusno je i ispod i poviše nje.
63
Što je vrulja?
Kada se voda iz podzemlja ulijeva u more na njegovom dnu.
64
Što je vrelo?
Mjesto gdje površina presjeca vodu temeljnicu.
65
Što je porječje rijeke?
Prostor s kojeg rijeka dobiva vodu.
66
Koji su preduvjeti nastanka tekućica?
Padaline i pogodan teren.
67
Kakve mogu biti tekućice prema prisutnosti vode?
Stalne, sezonske i povremene.
68
Kako se zovu suha riječna korita u pustinjama u Africi, a kako u Australiji?
Vadi, Creeks.
69
Što su protočni režimi?
Mehanizmi punjenja tekućice vodom.
70
Kakvi mogu biti protočni režimi?
Pluvijalni, glacijalni i nivalni.
71
Kako se zove rijeka s glacijalnim režimom?
Sočnica.
72
Kada glacijalni režim ima najveći vodostaj?
Ljeti.
73
Što tekućice moraju imati da se kasificiraju kao glacijalne?
Ledenjake i ledeni pokrov na bar 15%-20% površine porječja.
74
Kakav može biti pluvijalni režim?
Oceanski ili tropski.
75
Kakav je oceanski pluvijalni režim, a kakav tropski?
Oceanski imaju više padalina zimi, a tropski ljeti.
76
Kada nivalni režimi na sjevernoj polutci imaju najveći vodostaj?
U 5. i 6. mjesecu.
77
Kakva mogu biti područja po otjecanju vode?
Endoreička, areička i egzoreička.
78
Što su egzoreička područja?
Područja gdje voda otječe prema svjetskom moru.
79
Što je sljev mora?
Skup porječja svih rijeka koje se ulijevaju u to more.
80
Što su razvodnice?
Granice između sljevova/porječja.
81
Što je endoreičko područje?
Područje gdje voda otječe u jezera.
82
Što je areičko područje?
Područje gdje nema stalnih tekućica.
83
Navedi primjere areičkih područja.
Saudijska Arabija i Libija.
84
Kakve su hrvatske rijeke crnomorskog slijeva?
Veće i bogatije vodom.
85
Kakve su hrvatske rijeke Jadranskog sljeva?
Manje i teku po vodonepropusnoj podlozi.
86
Koja rijeka ima najduži tok od onih koje prolaze kroz Hrvatsku?
Sava.
87
Kakav režim ima Sava?
Kišno-snježni.
88
Gdje izvire Sava?
U Sloveniji.
89
Gdje izvire Drava?
U Italiji.
90
Kakav režim ima Drava?
Snježno-kišni.
91
Koja rijeka ima najveću duljinu toka na prostoru Hrvatske?
Dunav.
92
Koja je najdulja rijeka Jadranskog sljeva?
Cetina.
93
Koja rijeka je pogodna za hidroenergiju?
Cetina.
94
Što je topografsko, a što hidrološko porječje?
Toppgrafsko je porječje koje uključuje samo vode na površini, a hidrološko topografsko uz podzemne vode.
95
Koja rijeka ima gustu mrežu tekućica u porječju?
Krka.
96
Gdje izvire Neretva?
U BiH.
97
Navedi prednosti riječnog prometa.
Veliki kapacitet, mali utjecaj na okoliš, jeftino.
98
Koji riječni prometni putevi nisu povezani u Hrvatskoj?
Dunavski & Dravski i Savski.
99
Od kuda do kuda bi išao kanal koji bi povezao Dunavski & Dravski put i Savski?
Od Vukovara do Slavonskog Šamca.
100
Kakve rijeke su pogodne za hidroenergiju?
Brze i strme.
101
Koji je najvažniji obnovljiv izvor energije u Hrvatskoj?
Hidroenergija.
102
Koje su mjere prevencije poplave?
Nasip i box-barijere.
103
Kakva mogu biti prirodna jezera prema postanku?
Tektonska, erozijska i akumulacijska.
104
Navedi afrička tektonska jezera.
Tanganjika, Malawi, Viktorijino jezero.
105
Navedi europska tektonska jezera.
Ohridsko i prespansko.
106
Navedi azijsko tektonsko jezero.
Bajkalsko.
107
Što su reliktna jezera?
Jezera koja su ostaci mora.
108
Navedi primjer reliktnog jezera.
Kaspijsko.
109
Kakva mogu biti erozijska jezera?
Ledenjačka, riječna, krška i eolska.
110
Navedi primjere ledenjačkih jezera.
Ladoga i Onega.
111
Kakva mogu biti riječna erozijska jezera?
Protočna i mrtvaje.
112
Kakva su krška erozijska jezera prema prisutnosti vode?
Sezonska.
113
Navedi primjere krških erozijskih jezera.
Crveno i modro.
114
Kakva su eolska erozijska jezera prema prisutnosti vode?
Privremena.
115
Kako se zovu eolska erozijska jezera u Africi, Turkmenistanu i Mongoliji?
Šotovi, takiri, bairi.
116
Kako nastaju akumulacijska jezera?
Akumulacijom erodiranog materijala u udubljenje.
117
Kakva mogu biti akumulacijska jezera?
Ledenjačka i krška.
118
Kako nastaju ledenjačka akumulacijska jezera?
Završna morena prerađuje ledenjačku dolinu, topljenje ledenjaka stvara jezero.
119
Navedi primjere ledenjačkih akumulacijskih jezera.
Como, Garde, Maggiore.
120
Kako nastaju krška akumulacijska jezera?
Sedra prerađuje korito.
121
Navedi primjer krškog akumulacijskog jezera.
Plitvička jezera.
122
Kako se slana jezera razlikuju od slatkih? (Osim salinitetom.)
Voda se gubi isparavanjem, a ne otjecanjem.
123
Koje je najveće slano jezero?
Salar de Uyuni.
124
Kakva mogu biti jezera prema produkciji organske tvari?
Eutrofna, oligotrofna i distrofna.
125
Kakva su eutrofna jezera?
Bogata organskim tvarima.
126
Navedi primjer eutrofnog jezera.
Vransko jezero kod Biograda.
127
Kakva su oligotrofna jezera?
Siromašna organskim tvarima.
128
Kakav je oblik oligotrofnih jezera?
Duboka jezera sa strmim obalama.
129
Navedi primjere oligotrofnih jezera.
Bajkalsko, Vransko jezero na Cresu.
130
Kakva su distrofna jezera?
Bogata humusnim tvarima, puna treseta.
131
Gdje su najveće močvare u Hrvatskoj?
Uz Savu i Dravu.
132
Navedi primjer močvare.
Vransko jezero kod Biograda.
