ZAŠTITA MORA I PODMORJA U HRVATSKOJ Flashcards
(9 cards)
Kako se nazivaju oceani?
Uz šume, koja su „pluća svijeta”, za oceane se može reći da su njegov želudac jer veliki dio hrane koju konzumiramo dolazi iz morskih dubina.
Kakvo je Jadransko more?
To je more plitko i poluzatvoreno i zbog toga je povećan rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica koje mogu izazvati razne ljudske aktivnosti (turizam, ribarstvo i marikultura, pomorski promet, eksploatacija ugljikovodika). Litoralizacija na obali Jadranskog mora stvara ekološke probleme.
Koji su najugroženiji dijelovi Jadranskog mora?
Područja uz veće obalne gradove.
Koje su invazivne vrste i nešto o njima?
Organizmi koji dolaze u novo područje, brzo se šire i štete prirodi jer ugrožavaju domaće vrste. Nemaju neprijatelja, potiskuju domorodne vrste razmnožavanjem. Dolaze jer prate brodove - sidro i balastdne vode koje brodovi ispuštaju(teret kojim se opterećuje brod radi poboljšanja stabilnosti)-Caulerpa taxifolia, plavi rak, lionfish, vatreni crv, riba napuhnjača
Što je konzervacijska biologija mora?
Znanstvena grana biologije koja je usmjerena na zaštitu mora i oceana
Koje su glavne prijenje Jadranskom moru?
Prelov, degradacija i uništavanje obalnih i morskih staništa, onečišćenje, nafta i opasne tvari, morski otpad, balastne vode, marikultura, podvodna buka, invazivne vrste, klimatske promjene, zagađenje mora otpadnim vodama (kanalizacija - rijeke - more). Nafta i plastika dolaze jugom iz CG i Albanije
Koje su zaštićene vrste?
plemenita periska, morski konjic, sredozemna medvjedica, dupini
Rješenja koja se ističu u sustavu upravljanja morem?
Održivi ribolov, održivi i odgovorni turizam, zaštićena područja i ekološka mreža, integrirano upravljanje obalnim područjima (IUOP)
Podjela Jadranskog mora prema kakvoći vode?
Kakvoća mora odnosi se na stanje morske vode s obzirom na njenu čistoću.
OTVORENO MORE- područje izvorne kakvoće Jadranskog mora. 95% ukupne površine mora i oko 85% volumena morske vode. Uglavnom izvorno čisto moreje središnji i južni dio Jadranskog mora i idealno je za turiste te za uzgoj riba i školjaka.
OBALNO MORE- područje u kojem je kakvoća morske vode smanjena, i to zbog većinom otpadnih voda gradova. Prostire se od Pule do Dubrovnika i najčešće obuhvaća plićake od 10 do 30 metara dubine i dopire do oko 300 metara do obale kopna. Veća onečišćenja u tom dijelu Jadranskog mora većinom su ljeti, kada se poveća broj stanovništva zbog dolazaka turista.
ZONA KRITIĆNE ZAGAĐENOSTI- velike hrvatske luke (Pulu, Rijeku, Bakar, Omišalj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik) u kojima je ograničena mogućnost samočišćenja mora. Česta u sjeverozapadnom dijelu Jadranskog mora (sjeverozapadno od crte Pula – Ancona). U tom je području kakvoća mora najmanja te se zbog onečišćenja svrstava u najugroženije dijelove Sredozemnog mora.
