1. Stanovništvo - geografija Flashcards
(84 cards)
1
Q
Koji je glavni izvor podataka o stanovništvu i što se njime prikuplja?
A
Popis stanovništva, prikuplja se: broj stanovnika, struktura stanovništva, vitalna struktura, podatci o životnom standardu…
2
Q
Tko provodi popise stanovništva u Hrvatskoj?
A
Državni zavod za statistiku
3
Q
Objasni pojam Starog svijeta i životne uvjete u njemu.
A
Prostor Europe, Azije i S Afrike.
Prijelaz s nomadskog na sjedilački način života (rijeke)
4
Q
Što je maltuzijanizam?
A
Teorija Thomasa Roberta Malthusa da sva živa bića teže prekomjerenom razmnožavanju, a kada se ono dogodi dolazi do katastrofa (glad, bolest, ratovi) koje će se događati dok se broj stanovnika ne svede na prihvatljiv.
5
Q
Koje su države s najvećim brojem stanovnika?
A
Indija, Kina, SAD
6
Q
Objasni pojmove ekumene i anekumene.
A
ekumena - naseljeni dio kopna
anekumena - nenaseljeni dio kopna (visoke planine, hladni, sušni i vlažni predjeli)
7
Q
Kakva sve može biti gustoća naseljenosti?
A
- opća - br. stan. po jedinici površine
- fiziološka - br. stan. po jedinici obradive površine
- poljoprivrena - br. poljo. stan. po jedinici površine
- agrarna - br. ratara po jedinici površine
- ruralna - br. stan po jedinici seoske površine
- urbana - br. gradskog stan. po jedinici urbane površine
8
Q
Koliko iznose: opća/aritmetička gustća, kopno i ekumena?
A
- 15,8 stan/km2
- 54 stan/km2
- 59,7 stan/km2
9
Q
U kojem pojasu i na kojoj polutci se nalazi najveći udio svjetskog stan. i zašto?
A
Najviše ljudi živi u S umjerenom pojasu zbog povoljnih klimatskih uvjeta, najveće kopnene površine…
10
Q
Koja 3 kontinenta imaju najveći br. stan.?
A
Azija bez Rusije, Afrika, Europa
11
Q
Objasni geografski determinizam i posibilizam.
A
determinizam - za razmještaj stan. važni su samo prirodni čimbenici
posibilizam - za razmještaj stan. jednako su važni i prirodni i društveni čimbenici
12
Q
Kako računamo gustoću naseljenosti?
A
Tako da br. stan. podijelimo s površinom.
13
Q
Koje su odrednice prirodog kretanja stan. i koji je njihov rezultat?
A
Natalitet i mortalitet, rezultat je prirodna promjena
14
Q
Što je natalitet, a što stopa nataliteta i kako ju računamo?
A
Natalitet je broj rođenih na nekom području tijekom određenoga razdoblja.
Stopa natalitetea pokazuje odnos broja rođenih na 1000 stan. Računamo ju tako da podijelim ukupan br. novorođenih s br. stan i pomnožimo s 1000. Izražava se u promilima.
15
Q
O čemu ovisi natalitet?
A
želji roditelja za potomstvom, plodnosti stan., dobno-spolnom sastavu stan., materijalnoj situaciji roditelja, gospodarskom razvoju, težnji zajednice za potomstvom, populacijskim politikama države (pronatalitet, antinatalitet), vjerskim, kulturnim i moralnim uvjerenjima
16
Q
Kakav natalitet može biti? Objasni.
A
nizak - n<15 promila
srednji - n od 16 do 25 promila
visok - n>25 promila
17
Q
Kakav je natalitet u razvijenim, a kakav u nerazvijenim državama?
A
razvijene - RACIONALAN (planiranje potomstva)
nerazvijne - FIZIOLOŠKI
18
Q
Nabroji 3 države s najvećom i najmanjom stopom nataliteta.
A
najveća: Angola, Niger, Mali
najmanja: Monako, Andora, Japan
19
Q
Što je mortalitet, a što stopa mortaliteta i kako ju računamo?
A
Mortalitet je broj umrlih na nekom području tijekom određenoga razdoblja.
Stopa mortaliteta pokazuje odnos broja umrlih na 1000 stan. Računamo ju tako da podijelim ukupan br. umrlih s br. stan i pomnožimo s 1000. Izražava se u promilima.
20
Q
O čemu ovisi mortalitet?
A
dobno-spolnom sastavu stan., zdravstvenoj zaštiti, životni standard, ratovi, epidemije, elementarne nepogode
21
Q
Kakva stopa mortaliteta može biti?
A
niska - m<5 promila
visoka - m>18 promila
22
Q
Nabroji 3 države s najvećom i najmanjom stopom mortaliteta.
A
najveća: Južni Sudan, Lesoto, Litva
najmanja: Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt
23
Q
Što je prirodna promjena i kako ju računamo?
A
Prirodna promjena je razlika između broja rođenih i broja umrlih na nekom području tijekom jedne godine.
pp=n-m
24
Q
Kakva pp može biti?
A
- pozitivna: n>m PRIRODNI PRIRAST
- negativna: n<m PRIRODNI PAD
25
Što je fertilitet?
Fertilitet je ostvarena plodnost izražena kroz broj potomaka po jednoj ženi u fertilnoj dobi (15-49).
26
Što je vitalni indeks i kako ga računamo?
Vitalni indeks predstavlja broj živorođene djece na 100 umrlih stan.
Računamo ga tako da broj novorođenih (N) podijelimo s brojem umrlih (M) i pomnožimo sa 100.
27
Kakav vitalni indeks može biti?
vi>100 - PRIRODNI PRIRAST
vi=100 - STAGNACIJA (državanje br. stan.)
vi<100 - PRIRODNI PAD/DEPOPULACIJA
28
Što je živost/vitalitet, kakve podatke uključuje i kako se izražava?
Živost/vitalitet je složeni pokazatelj koji pokazuje odnos stvarne i moguće biodinamike. Uključuje podatke o stopi plodnosti/fertiliteta, udio zrelog stan., opću stopu mortaliteta i udio starog stan. izražava se kao INDEKS VITALITETA.
29
Kako računamo indeks vitaliteta?
f*Zs / m*Ss
30
Što je diferencijalni natalitet?
Rađa se 4 - 6% više muške djece
31
Što je infantilni mortalitet?
Infantilni mortalitet je smrtnost dojenčadi do prve g. života na 1000 živorođenih. On upućuje na stupanj opće razvijenosti, posebno medicine.
32
Nabroji 3 kontinenta koji imaju najveću stopu fertiliteta.
Afrika>Australija s Oceanijom>Azija
33
Nabroji 3 države s najvišom i najnižom stopom smrtnosti dojenčadi.
najviša: Afganistan, Somalija, Južni Sudan
najniža: Slovenija, Monako, Japan
34
Što su migracije?
Migracije su svi oblici preseljenja stan.
35
Što su push i pull faktori? Nabroji nek od njih.
push faktori - čimbenici koji potiču na migriranje (nezaposlenost, prirodne katastrofe, loša politička situacija...)
pull faktori - privlačni čimbenici koji predstavljaju željene uvjete života za tan. (visoke plaće, pogodna klima, ddemokratski politički režim...)
36
Što je cirkulacija (kratkotrajna ili njihalna migracija)?
Cirkulacija je kratkotrajna migracija gdje se osoba vraća na ishodište.
37
Kakve migracije mogu biti?
migracije prema trajanju, udaljenosti (teritorijalnom dometu) i uzroku
38
Objasni migracije prema trajanju!
Migracije prema trajanju mogu biti konačne/trajne i privremene. Konačne su one bez želje za povratkom, a privremene one sa željom konačnog povratka u ishodište. Privremene mogu biti kratkotrajne i dugotrajne. Kratkotrajne su: dnevne, tjedne, povremene, sezonsk i slučajne.
39
Objasni migracije prema udaljenosti (teritorijalnom dometu)!
Mogu biti unutarnje i vanjske. Unutarnje su unutar granica države i to su: PODRUČNE, UNUTARREGIONALNE, MEĐUREGIONALNE, migracije potaknute litoralizacijom, migracije iz sela u gradove (urbanizacija).
40
Objasni migracije prema uzroku!
GOSPODARSKE ILI EKONOMSKE - bolje mogućnosti zaposlenja, veća zarada, veći životni standard
SOCIJALNE - želja za životom u urbanim područjima, privlačnost globalnih središta,etnički sukobi, kulturološke razlike, nesnošljivost
DEMOGRAFSKE - privlačnost metropola, razlike u gustoći naseljenosti, gospodarskoj razvijenosti, spolnoj strukturi stan.
POLITIČKE - prisila stan. na iseljavanje, diskriminacija zbog etničkih ili vjerskih razloga, prirodne katastrofe, osobni razlozi
41
Zašto su suvremene migracije pojačane?
Najvažniji čimbenik toga je globalizacija. Razvijene države svijeta privlače stručnjake zbog dobrih uvjeta rada i visokih plaća - BRAIN DRAIN. Kada stručnjaci odlaze na rad u tvrtkama u drugim državama - BRAIN GAIN
42
Što su emigracija i imigracija i kako se mogu izraziti?
emigracija = iseljvanje
imigracija = useljavanje
Mogu se izraziti u apsolutnim vrijednostima te relativnim stopama.
43
Što je migracijski saldo (bilanca)? Objasni.
Migracijski saldo ili bilanca je razlika između broja useljenika i iseljenika tijekom nekog razdoblja.
I>E - pozitivan migracijski saldo - MEHANIČKI PRIRAST
I
44
Nabroji 3 države u kojima pada i raste br. stan.
pada: Hrvatska, Srbija, BIH
raste: Njemačka, Francuska, Italija
45
Kako računamo opće kretanje stan.?
Opće kretanje stan. rezultat je zbroja prirodne promjene i migracijskog salda.
D=(N-M)+(I-E)
46
Objasni međupopisnu promjenu br. stan.
Međupopisna promjena br. stan. je jedan od najjednostavnijih apsolutnih pokazatelja općeg kretanja stan. Računa se kao razlika između dvaju popisa koji su se događali u jenakim vremenskim razmacima.
D=P2-P1
47
Objasni prosječnu godišnju promjenu br. stan.
Nju korsitimo kada razmaci između popisa nisu jednako duga. Računa se tako da se međupopisna promjena br. stan. podijeli s brojem godina između susjednih popisa.
R potez = D/t
48
Zašto je važno praćenje općeg kretanja stan.?
Važno je u planiranju društvenog i gospodarskog razvoja, tj. kako bi država mogla različitim mjerama usmjeravati demografske tijekove prema željenim vrijednostima. U planiranju ukupnog razvoja države važne su DEMOGRAFSKE PROJEKCIJE I PROGNOZE.
49
Nabroji 3 države s najvišom i najnižom stopom prosječne promjene.
najviša: Sirija, Angola, Malavi
najniža: Libanon, Južni Sudan, Litva
50
Nabroji i objasni 4 imigracijska tipa.
Imigracijski tipovi su povoljni (migracijski saldo je pozitivan i prostor dobiva stan.)
I1 - PORAST IMIGRACIJOM - prostor dobiv stan. jer je br. doseljenih veći od broja iseljenih i prirodni je prirast pozitivan
I2 - OBNOVA IMIGRACIJOM - prostor dobiva stn. i ukupan br. stan. raste iako je prirodno kretanje negativno
I3 - SPORA OBNOVA IMIGRACIJOM - prostor dobiva stan., ali ukupan br. raste sporo jer mu je prirdno kretanje negativno sa stopom što nadvisuje rast utvrđen popisom
I4- VRLO SPORA OBNOVA IMIGRACIJOM - prostor dobiva stan., ali mu se ukupan br. smanjuje jr je stopa prirodne promjene vrlo negativna i nadmašuje br. doseljenih
51
Nabroji i objasni 4 emigracijska tipa.
Emigracijski tipovi su nepovoljni (migracijski saldo je negativan i prostor gubi stan.)
E1 - EMIGRACIJA - prostor gubi stan. jer mu je stopa popisom utvrđenog rasta manja od stope prirodnog prirasta
E2 - DEPOPULACIJA - prostor gubi stan. u velikoj mjeri jer mu je stopa prirodnog prirasta pozitivna, a popisom je utvrđen smanjenje ukupnog br. stan.
E3 - IZRAZITA DEPOPULACIJA - prostor gubi stan. u većoj mjeri jer mu ukupan br. stan. naglo pada iako mu je prirodni prirast pozitivan
E4 - IZUMIRANJE - prostor gubi stan. u najvećoj mjeri jer su mu i prirodno kretanje i popisom utvrđeno kretanje stan. negativni
52
Biološka struktura stan. podrazumijeva sastav stan. po...
spolu i dobi
53
Objasni sastav stan. po spolu.
Sastav stan. po spolu odnsi se na odnos m i f stan. neke države. U razvijenim državama veći je udio žena (dulje žive, a prevladava staro stan.), a u nerazvijenim državama prevladavaju muškarci (rađa ih se 5% - 6% više, a prevladava mlado stan.)
54
Što su koeficijenti maskuliniteta i feminiteta?
Koeficijent maskuliniteta pokazuje br. m na 100 f, a koeficijnt feminiteta pokazuje broj f na 100 m.
km = Pm / Pf * 100
kf = Pf / Pm * 100
55
Kako dijelimo stan. po dobi i koji čimbenici utječu na takav dobni sastav stan.?
1. mlado - 0-19
2. zrelo - 20-59
3. staro - 60+
Čimbenici koji utječu na dobni sastav stan. neke države: prirodno kretanje, prostorno kretanje, epidemije bolesti i ratovi
56
Objasni tipove dobno-spolnog sastava stan. i za svaki od njih navedi primjer države koja ima takav sastav stan.!
EKSPANZIVNI (mladi - DR Kongo) - najbrojnije mlado stan. koje će biti nositelj budućeg rađanja i time pridonijeti povećanju ukupnog br. stan.
STACIONARNI (zreli - SAD) - začetak procesa starenja stan.,manja baza->prevladavanje srelog stan.,->postupno povećavanje starog stan.
KONSTRIKTIVNI (stari - Njemačka) - znatno smanjenje baze i povećanje udjela starog stan. -> vrlo sporo povećavanje br. stan. koje kasnije dovodi do pada br. stan.
57
Kako dijelimo stan. prema aktivnosti? Objasni.
AKTIVNO: stan. koje sudjeluje u procesu rada kao zaposleno, stan. koje obavlja poslove izvan radnog odnosa, nezaposleno stan., samozapošljavanje
NEAKTIVNO - stan. koje ne obavlja nikakvu djelatnost, ali ostvaruje prihode za život (umirovljenici, stipendisti, osobe koje primaju novac iz različitih izvora)
posebna skupina - uzdržavano stan. (djeca do 15 g., kućanice, učenici, studenti, bolesni)
58
Kako se statistički može promatrati aktivnost stan.?
S pomoću opće stope aktivnosti ukupnog stan. (odnos akt. i ukupnog stan.)
59
Objasni sektore djelatnosti.
PRIMARNI - poljo.,šumarstvo, ribarstvo
SEKUNDARNI - industrija, rudarstvo, vodoprivreda, građevinarstvo, proizvodno zanatstvo
TERCIJARNI - turizam, promet, trgovina, novčarstvo, ugostiteljstvo, uslužno zanatstvo
KVARTARNI - zdravstvo, znanost, školstvo, kultura, uprava, obrana
KVINTALNI - informatika
60
Kako dijelimo države prema udjelu pojedinih sektora?
1. POLJOPRIVREDNI TIP - dominacija primarnih djelatnosti, države niskog stupnja gospodarskog razvoja (Afrika, Azija)
2. INDUSTRIJSKI TIP - dominacija sekundarnih djelatnosti-industrije, srednje razvijene države koje su tek ušle u fazu industrijalizacije
3. USLUŽNI TIP - dominacija uslužnih djelatnosti tercijarnog i kvartarnog sektora, iznimno razvijene države
61
Zašto je važno obrazovanje stan.?
Obrazovanje stan. važno je jer je ono presudni čimbenik uspješnog gospodarskog razvoja, a time i visokog životnog standarda.
62
Što je u prošlosti bio pokazatelj obrazovanja i zašto to danas više nije tako?
U povijesti je temeljni pokazatelj bila pismenost, ali se danas uvođenjem obaveznog osnovnog obrazovanja ona svela na maksimum.
63
Koja su 2 temeljna pokazatelja obrazovne strukture danas?
najviša razina postignutog obrazovanja i formalno priznata školska sprema stan. starijeg od 25 g.
64
U koje 3 skupine dijelimo stan. s obzirom na obrazovanost? Što se izračunava na temelju njih?
1. stan. koje nema završeno primarno obrazovanje
2. stan. koje ima završeno sekundarno obrazovanje
3. stan. koje ima završeno trcijarno obrazovanje
Na temelju njih računa se indeks obrazovanosti
65
Što je kultura?
Kultura je sve što je čovjek stvorio svojim psihičkim i umnim radom u određenom vremenu i prostoru.
66
Što čini narod?
Narod čini skupina ljudi naseljena na određenom području koju obilježavaju zajednički jezik, kultur, religija, nacionalna svijest, sjećaj pripadnosti i zjaednički povijesni razvitak.
67
Kakvo stan. može biti prema naordnosnom sastavu u državi, objasni.
HOMOGENO - jedna etnička skupina ima udio veći od 75%
HETEROGENO - više razl. etničkih skupina
68
Navedi jedan bimodalni i trimodalni primjer države.
bimodalni - Belgija (Valonci i Flamanci)
trimodalni - BIH (Hrvati, Srbi, Bošnjaci)
69
Koliko ima naroda na svijetu?
Oko 2000, dokumentirano - 1250
70
Koliko ima jezika na svijetu?
oko 7000
71
Koje su, prema jezicima, vodeće zemlje u svijetu? primjer i objašnjenje
anglofonske (eng.) - SAD, UK, Irska
frankofonske (fran.) - Francuska, Kanada, Švicarska
iberfonske (španj. i port.) - Španjolska, Portugal, Meksiko
72
Nabroji jezike s najviše govornika na svijetu.
mandarinski, španj., engl., arapski, hindski
73
Nabroji neke višejezične države.
Belgija (francuski, njemački, flamenski)
Švicarska (retroromanski, fran., tal., njem.)
74
Nabroji najzastupljenije religije svijeta.
kršćanstvo, islam, hinduizam, budizam
75
Koja je osnovna podjela stan. prema religiji?
teisti i ateisti
76
Nabroji neke kriterije koji utječu na razvijenost države.
zaposlenost stan. po sektorima djelatnosti, BDP po glavi stan., HDI, obrazovna struktura stan., stupanj urbanizacije, vanjska trgovina, razvijenost prometa, dostupnost visoke tehnologije
77
Što je BDP?
BDP prikazuje ukupnu vrijednost ostvarenih dobara i pruženih usluga unutar jedne godine u nekoj državi.
78
Nabroji 3 države s najvećim BDP-om (PKM) i BDP-om po glavi stan.
BDP (PKM): Kina, Indija, SAD
BDP (po stan.): Lihtenštajn, Katar, Monako
79
Što je HDI i koje su njegove 3 sastavnice?
HDI (indeks ljudskog razvoja) je sintetički pokazatelj razvijenosti koji razvoje ne promatra samo na temelju gospodarstva, nego i dugovječnosti, zdravlja i znanja.
3 sastavnice: očekivano trajanje života, stupanj obrazovanja, BDP po glavi stan.
80
Nabroji 3 države s najvišim i najnižim vrijednostima HDI-ja.
najviše: Norveška, Švicarska, Australija
najniže: Niger, Srednjoafrička Republika, Južni Sudan
81
Što je demografska tranzicija?
Demografska tranzicija je rpijelaz s visokih stopa rodnosti i smrtnosti s malim i nepostojanim rastom na niske stope rodnosti i smrtnosti s malim i postojanim rastom.
82
Nabroji etape demografske tranzicije i objasni ih.
1. PREDTRANZICIJSKA ETAPA
-vrlo visoke stope n i m (50 promila) s vrlo malim prirodnim porastom
-na visoke stope n i m utječe: društvena nerazvijenost, dominacija primarnih djelatnosti, slab razvoj medicine, loše obrazovanje
-stope n su velike jer obitelji rađaju puno djece koja će ima kasnije pomagati u poslovima, pitanje preživljavanja
-stope m su velike zbog gladi, nehigijenskih uvjeta, ratova, suša...
2. TRANZICIJA
a) RANA TRANZICIJA
-stope n ostaju visoke, stope m se smanjuju (razvoj medicine, industrije, tehnologija u poljo., bolja higijena) - demografska ekspanzija
b) SREDIŠNJA TRANZICIJA
-smanjuju se stope n i m (obrazovanje, urbanizacija, planiranje potomaka, promjena položaja žene u društvu)
c) KASNA TRANZICIJA
-mala stopa prirodnog priraštaja, prevladava starija populacija-žene, sve manje brakova
3. POSTTRANZICIJSKA ETAPA
-niske stope n i m, mali prirodni prirast (blizu 0)
-karakteristična za visoko razvijene države
-iseljavanje mladih=dominacija starih
83
Objasni podjelu populacijske politike.
populacijske politike:
1. kvantitativne
a) poticajna (pronatalitetna i imigracijska)
b) restriktivna (antinatalitetna i emigracijska)
c) redistributivna
2. kvalitativne
a) eugenička
84
Objasni:
1. pronatalitetnu pp
2. antinatalitetnu pp
3. redistributivnu pp
4. eugeničku pp
1. zalaže se za više stope n (dječji doplatak, osigurani vrtići, porezne olakšice, rješavanje stambenog pitanja, više godišnjeg odmora)
2. zalaže se za niže stope n (kasnije stupanje u brak i rađanje, korištenje kontracepcije, dugotrajno obrazovanje)
3. potiče ravnomjernu gustoću naseljenosti i preseljavanj stan. iz gušće u rjeđe naseljena područja (bolja radna mjesta, mogućnost stanovanja, obrazovanja)
4. zalaže se za bolju kvalitetu života
