2. Naselja - geografija Flashcards
(67 cards)
1
Q
Što je naseljenost, a što naselje?
A
Naseljenost - prisutnost ljudi u nekom vremenu i prostoru
Naselje - prebivalište ljudi određeno veličinom, oblikom i funkcijama
2
Q
Koje su vrste naselja?
A
seosko
gradsko
mješovito
3
Q
Kakva naselja mogu biti prema trajanju?
A
trajna
privremena (nomadi, znanstvenici…)
periodična (neki dio god.)
4
Q
Koja grana geografije proučava sela?
A
ruralna
5
Q
Koje su vrste seoskih naselja?
A
raštrkana (disperzna) naselja
osamljena gospodarstva
okupljena (zbijena) sela
6
Q
Objasni raštrkana (disperzna) naselja.
A
- domovi nepravilno razbacani u prostoru
- građena neplanski
- poljoprivredne površine su okupljene uz domove
- Hrvatsko zagorje, Banovina, Kordun, Gorska Hrvatska
7
Q
Objasni osamljena gospodarstva.
A
- vrlo rijetka
- brdarsk-planinska područja
- život se temelji na samostalnoj poljoprivredi
8
Q
Objasni okupljena (zbijna) sela.
A
- nastala na križištu puteva zbog lakše obrane u prošlosti i obiteljske povezanosti
- okupljenost kuća i gspodarskih zgrada
- poljoprivredne površine se nalaze izvan sela
9
Q
Koje su vrste okupljenih (zbijenih) sela? Objasni.
A
- GOMILASTA
- starija i nepravilne strukture
- na križištima puteva i reljefno prikladnim položajima
- npr. naselja na obali, akropolska naselja u Istri - PRAVOKUTNA
- mlađa, kolonizacijska
- pravokutan tlocrt
- najčešća na istoku RH - Darda, Čepin, Borovo Naselje… - IZDUŽENA ILI NIZNA
- “ušorena naselja” - smještna uz široke ulice u ravničarskom naselju
- nastaju u 18.st. kada i prve ceste
- Slavonija, Baranja, Srijem
10
Q
Objasni mješovita naselja.
A
- prijelazni oblik između seoskih i gradskih naselja
- u blizini velikih gradova ili na obali (turizam)
- veća prisutnost II i III djelatnosti
- npr, Dugo Selo, Vodice…
11
Q
Koji su tipovi ruralnih pejzaža? Objasni.
A
- PEJZAŽ OTVORENIH POLJA (openfield)
- područje intenzivne poljoprivrede
- velike, pravilne i neograđene parcele u blizini grupiranih naselja
- Baranja, Srijem, I Slavonija - PEJZAŽ ZATVORENIH POLJA
- ograđenost i okupljenost posjeda = podijeljeni blokovi
- mali posjedi
- ograženi suhozidom, živicom, ogradom ili drvoredom
- Primorska i Gorska Hrvatska
12
Q
Koje selo u Hrvatskoj se nalazi na najvećoj nadmorskoj visini?
A
Begovo razdolje
13
Q
Nabroji neka velika sela RH.
A
Čepin, Višnjevac, Pitomača, Gunja, Ivankovo
14
Q
Što je grad?
A
Grad je stalno, relativno veliko naselje u kojem je većina stan. zaposlena u industriji i uslužnim djelatnostima.
15
Q
Koji su kriteriji grada?
A
numerički
djelatnosti i stanovništvo
povijesne povelje
funkcije naselja
16
Q
Kako se zove grana geografije koja proučava gradove?
A
urbana
17
Q
Objasni razvoj gradova kroz povijest.
A
- naselja = neolitik
snažniji razvoj gradova - 18. st. i poč. 19. st.
18
Q
Koliki udio stanovništva u razvijenim državama živi u gradu?
A
80%
19
Q
Što podrazumijeva socijalna sastavnica grada?
A
broj, obilježja, dinamika i razmještaj gradskog stan.
20
Q
Koji je najčešći kriterij u određivanju statusa grada?
A
veličina naselja
21
Q
Kako se određuje kompaktnost naselja?
A
Određuje se na osnovi gustoće naseljenosti ili broju zgrada po jedinici površine
22
Q
Kako se određuje gradski način života?
A
Udjelom zaposlenih u nepoljoprivrednim djelatnostima
23
Q
Objasni koja naselja u Hrvatskoj imaju status grada.
A
sva urbana mjesta s više od 10 000 stan.
sva naselja koja su županijska središta
ali Hrvatski sabor ne mora tako odlučiti
24
Q
Koliko stan naselje mora imati da bi se smatralo velikim gradom?
A
35 000
25
Objasni funkcionaslnu sastavnicu grada.
Vezana je za način na koji se koristi gradsko zemljiše.
26
Kako se određuje fuknkcija grada i navedi neke?
Funkcija grada odrđuje se dominantnom djelatnošću stanovništva.
funkcije:
proizvodno-radna
stambena
prometna
uslužna
obrazovna
upravno-administrativna
27
Što je polifunkcionalnost?
Odlika suvremenih gradova - razvijeno više funkcija
28
Što je stupanj centraliteta?
Gravitiranje okolnog područja, veći je št grad ima više funkcija
29
Što oređuje čvorišnu ulogu grada ili nodalitet?
razvijenost prometne mreže
veličina gravitacijskog područja
30
Objasni metropole i globalne gradove.
metropole - gradovi čija je funkcionalnost izrazita na državnoj, regionalnoj, kontinentalnoj ili globalnoj razini
globalni gradovi - metropole svjetskog značenja (New York, Tokyo, London...)
31
Objasni satelitske gradove.
Gradovi koji preuzimaju dio gradskih funkcija - najčešće stambenu - njihovo stanovništo dnevno migrira u grad zbog posla, obrazovanja...
Karakterizira ih dobra prometna povezanost sa središnjim gradom i uglavnom su plansko građeni.
32
Što je aglomeracija?
Funkcionalna cjelina koji čini grad s okolicom.
33
Objasni CBD.
Central business district
središnja poslovna zona - grade se u gradskom središtu - razvoj radne i uslužne funkcije - sjedišta multinacionalnih kompanija, banaka, trgovački centri, kulturni i upravni uslužni objekti
34
Objasni morfološku sastavnicu.
Vezana je za izgled i oblik naselja - specifičan raspored zgrada, ostalih objekata i javnih površina
35
Koja područja karakterizira pravilan raster ulica?
gradovi mlađeg postanka
novoizgrađene četvrti starih gradova
36
Objasni oblikovanje četvrti (kvartova). svijet i RH
etničko grupiranje četvrti:
Chinatown - SF, LIttle Italy - NY
Arbanasi - ZD, Konjščinska - ZG, Dubrava
37
Što su slamovi?
Neplanski građene sirotinjske četvrti bez osnovne infrastrukture koje su karakteristične za gradove nerazvijenih država.
38
Što je urbanizacija?
nastanak novih i širenje postjećih gradova
napuštanje seoskog i prelazak na gradski način života - DERURALIZACIJA
napuštanje poljoprivrede - DEAGRARIZACIJA
39
Najstarije naselje na Zemlji...
Jerihon (dolina rijeke Jordan)
40
Objasni gradove u Mezopotamiji
3500. g. pr. Kr.
doline Eurata i Tigrisa
gradovi: Ur, Uruk, Babilon, Niniva - imali su kanale za navodnjavanje i stepeničaste hramove (zigurate)
41
Objasni gradove u Egiptu
3500. - 3200. g. pr. Kr.
dolina Nila
gradovi: Teba, Menfis
42
Objasni gradove u antičkoj Grčkoj.
Kreta - minojska kultura, Knosos
antički polisi (gradovi-države): Sparta i Atena
antički gradovi:
STAMBENA ZONA
AKROPOLA (vjerska zona, najčešće na uzvisini)
AGORA (trg - kulturna i javna događanja)
grčke kolonije na Jadranu: Issa (Vis), Pharos (Stari Grad-Hvar), Korkira (Korčula)
43
Objasni rimske gradove
-plansko građeni - pravilan raster ulica
(CARDO (S-J) i DEKUMANUS (I-Z) koje se sijeku na forumu)
-gradovi imali: terme, kazališta, amfiteatre, koloseume, popločene ulice...
-gradovi po statusu:
CASTRUM - vojni logor, utvrđen zidinama
MUNICIPIJ - administrativno samostalan grad
CIVITATIS - grad najnižeg stupnja
-rimske provincije u RH:
Panonija (Siscia - Sisak)
Dalmacija (Salona - Solin)
-rimski gradovi u RH: Mursa - OS, Pola - PU, Iadera - ZD, Cibalia - VI, Marsonia - SB
44
Objasni europske grdove sa srednjovjekovnom jezgrom
-velika seoba naroda - napuštanje gradova (sačuvani: Rim, London, Pariz, Beč...)
-novo kršćansko društvo - uglavnom poljoprivreda - gradovi više nisu središte života
-nove jezgre urbanog razvoja: burgovi, samostani, biskupska središta
-11. - 14. st. - razvoj srednjovjekovnih gradova - utvrde, katedrale, vijećnice, obrambene zidine - Cordoba i Konstantinopolis - područja koja nisu zahvaćena kršćanstvom
45
Objasni islamski (orijentalni) grad.
-nastaju u srednjem vijeku u S Africi i dijelu Azije
-dominacija Arapa
-nepravilnog tlocrta s mrežom zavojitih i uskih ulica
-gradnja: džamije, vjerske škole, tržnice, bolnice, kupališta, konačišta...
-BIH: Sarajevo, Mostar, Travnik
46
Objasni barokne i renesansne gradove
-16.st. - promjene u političkoj organizaciji Europe - širenje urbane mreže i jačanje glavnih gradova
-objekti: kraljevska palača i snažni fortifikacijski sustavi + kazališta, banke, vrtovi
-planska pravilna gradnja
-zvjezdasti gradovi: Palmanova u Italiji, Karlovac
-urbanizacija je najrazvijenija u velikim lučkim središtima i glavnim gradovima
47
Objasni gradove Novog svijeta
-Latinska Amerika:
-prvi gradovi - indijanci - TEOTUHIACAN
-većina pravilnih gradova građena planski nakon kolonizacije: Ciudad de Mexico, Cuzco
-Angloamerika
-1. grad - Španjolci 1565.g. . St. Augustine (Florida)
-atlantska obala: Boston, Philadelphia, New York
-Australija
-posljednja urbanizirana - 18. i 19. st.
1. grad - Sydney
48
Objasni afričke gradove
-najstariji - Nil i Sredozemno more - utjecaj islamskog kulturnog kruga
-subsaharska Afrika: Benin, Kano, Timbuktu
-obala Indijskog oceana (arapski utjecaj): Zanzibar City
-gradovi nastali u kolonijalnom razdoblju - obilježja europskog kulturnog kruga
-predkolonijalni gradovi - dvojna struktura - novo+staro
49
Objasni azijske gradove
JZ Azija
-1. gradovi dolina Inda - Mohenjo Daro i Harapa
-gradovi na obali: uvozno-izvozna uloga
JI Azija
-dolazak Europljana - neki gradovi mijenjaju strukturu, a neki čuvaju tradicionalna obilježja
-planski grad - Singapur
KINA
-brojni najmnogoljudniji gradovi na Zemlji - *Peking 4 stoljeća
-1. kineski grad s milijun stan. - Chang'an
-nastanak NR Kina - promjena izgleda gradova
50
Objasni 2. industrijsku etapu urbanizacije.
Druga industrijaska etapa urbanizacije je središnja etapa urbanizacije u kojoj broj i veličina gradova naglo i nekontrolirano raste, a dosegla ju je većina gradova na Zemlji. Ona počinje s prvom industrijskom revolucijom (Z Eu, srednja Eu, Angloamerika), a zbog otvaranja mnogih radnih mjesta dolazi do ruralnog egzodusa.
51
Koji su prvi milijunski gradovi na svijetu?
Peking i London
52
Objasni razvoj kolonija za vrijeme 2. industrijske etape urbanizacije.
U Africi i Latinskoj Americi urbanizacija i industrijalizacija su tekle znatno sporije te su one bile samo izvor sirovina za europske sile. Zbog toga se u kolonijama razvijaju samo izvozne luke, a unutrašnjost ostaje ruralna.
53
Objasni pojam "funkcionalni zooning".
Nastaje zbog urbanizacije kada se u središtu grada stvara poslovna zona, a oko nje izdvojena industrijska, stambena i rekreacijska područja. Najsiromašniji žive u središtu, a bogatiji se sele na gradski rub te se tako smanjuje gustoća naseljenosti.
54
Navedi neke svjetske i neke europske aglomeracije.
svjetske: Tokyo, Delhi, Šangaj, Seoul, Manila, Mumbai, Jakarta
europske: Moskva, Istanbul, London, Pariz
55
Kako se zove najveća svjetska aglomeracija i gdje se nalazi.
Guangzhou - delta kineske Biserne rijeke
56
Što su konurbacije?
Konurbacije su međusobno srasli gradovi između kojih nema ruralnih površina.
57
Navedi najveće europske konurbacije te gdje se nalaze.
Flamanski dijamant - BELGIJA
Randstad Holland - NIZOZEMSKA
Ruhr (Ruhrgebiet) - NJEMAČKA
58
Objasni postindustrijsku (tercijarnu) etapu urbanizacije.
Faza urbanizacije u koju su ušle razvijenije države, a karakterizira ju usporavanje, tj. prestanak urbanog rasta jer u razvijenijim državama većina stan. već živi u gradovima.
59
Što je metropolitanizacija i zašto do nje dolazi?
Metropolitanizacija je odvajanje radne i stambene funkcije, tj. premještanje stambene u gradsku okolicu. Do nje dolazi jer dolazi do razvoja prometa, pogotovo automobilskoga, što omogućuje veću pokretljivost stan. Nove migracije su iz gradskog ruba u središte te su migraciije iz sela u grad sve rjeđe.
60
Što su metropolitanska područja / urbane regije?
To su područja u kojima mogu biti okupljeni gradovi, aglomeracije, satelitski gradovi i ruralna područja funkcionalno vezana za središnju urbanu jezgru.
61
Koji je drugi naziv za dnevnu cirkulaciju?
PENDULACIJA
62
Nabroji najveća svjetska i europska metropolitanska područja.
svijet: Veliki Tokyo, Šangaj, Jakarta, Delhi, Seoul
eu: Moskva, Istanbul, London, Pariz, Rhein-Ruhr
63
Koje su karakteristike metropolisa (metropolitanskog grada)?
veća raširesnost
manja gustoća naseljenosti
sve istaknutiji funkcionalni i socijalni zooning
64
Što je suburbanizacija?
Proces preobrazbe gradske okoice i premještanja urbanih sadržaja na područje oko središnjeg grada.
65
Koje države danas bilježe najveću stopu urbanizacije?
Danas najveću stopu urbanizacije bilježe slabo razvijene države (Afrika) u kojima dolazi do demografske eksplozije i seljenja stan. u gradove.
66
Nabroji neke primarne gradove (gradovi koji najbrže rastu i višestruko nadmašuju ostale gradove).
Dhaka, Nairobi, Ciudad de Mexico, Havana, Lagos
67
Koliko danas ima megalopolisa/megagradova, nabroji neke. Koji je najveći (svijet i eu)?
30
međugranični megalopolis Velikih jezera, Taiheiyo Belt, megalopolisi Delte Biserne rijeke, Delte rijeke Yangtze i Bohai gospodarskog područja
najveći (svijet) - Sjeveroistočni megapolis (BosWash)
najveći (eu) - Plava banana
