10. Flashcards

(55 cards)

1
Q

Utjecaj broja kopija gene na ekspresiju

A

Veći broj kopija gena u pravilu znači i veći broj genskih produkata (RNA i proteina) tj jaču
ekspresiju tog gena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Utjecaj položaja gena u genomu na ekspresiju

A

Na razinu ekspresije gena utječe položaj gena u genomu jer su pojedini dijelovi genoma
jače ili češće kondenzirani, lijevo ili desno super-uvijeni ili relaksirani.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Razine regulacije ekspresije gena

A

DNA → broj kopija gena; položaj u genomu
transkripcija- aktivnost promotora
indukcija/represija
atenuacija
→procesiranje primarnog transkripta

RNA → transport u citoplazmu do ribosoma
→stabilnost mRNA - (interferencija RNA)
→translacija inicijacija
pristrana uporaba
sinonimnih kodona

protein(polipeptid) stabilnost polipeptida (proteina)
- smatanje proteina
- posttranslacijske modifikacije-fosforilacija
glikozilacija
metilacija
disulfidne veze
proteoliza
- transport

aktivni protein (enzim) na
odgovarajućem mjestu u
stanici ili izvan stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

„konstitutivni” geni,

A

oko 600 do
800 gena je stalno potrebno (tzv „housekeeping”
geni – „konstitutivni” geni, stalno eksprimirani,
potrebni za održavanje osnovnih staničnih
funkcija).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

„fakultativni” geni

A

inducibilni koji se eksprimiraju
samo kad je to nužno potrebno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

koliko košta proces ekspresije gena

A

3.000 ATP-a po jednoj
molekuli proteina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Regulacija ekspresije gena u bakterija

A

odvija se na tri osnovne razine:
⚫ transkripcija (sinteza mRNA)
⚫ translacija (sinteza proteina)
⚫ enzimska aktivnost proteina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

najčešća razina regulacije ekspresije gena u prokariota

A

transkripcija
tj aktivnost promotora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

cis djelujuće regije DNA

A

promotori, operatori, terminatori – nalaze se u blizini gena
čiju ekspresiju reguliraju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

trans djelujuće regije

A

geni za regulatorne proteine (ne moraju se nalaziti u blizini
gena čiju ekspresiju reguliraju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

promotor

A

mjesto vezanja RNA-polimeraze

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

operator

A

mjesto vezanja regulatornog proteina (aktivator ili represor)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Na nivou translacije kako se regulira ekspresija

A

najvažniju ulogu ima inicijacija, ali i brzina translacije koja
najviše ovisi o uporabi sinonimnih kodona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Pozitivna regulacija na nivou inicijacije transkripcije

A

Pozitivna – ako je regulatorni protein aktivator transkripcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Negativna regulacija transkripcije

A

Negativna – ako je regulatorni protein represor transkripcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Inducibilna regulacija na nivou inicijacije transkripcije

A

ako vezanje liganda na regulatorni protein inducira transkripciju
karakteristična je za gene i
operone koji kodiraju za proteine/enzime uključene u kataboličke biokemijske
reakcije, kao što su primjerice korištenje alternativnih izvora ugljika kao što su
laktoza i arabinoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Represibilna regulacija na nivou inicijacije transkripcije

A

represibilna – ako vezanje liganda na regulatorni protein reprimira transkripciju
karakteristična je za gene i
operone koji kodiraju za proteine/enzime uključene u anaboličke biokemijske reakcije
kao što su primjerice biosinteza aminokiselina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

koju su najjači promotori

A

su oni za gene koji kodiraju za rRNA (4. nastavna cjelina). Na njima se
dogodi više od 60 % transkripcija, od svih transkripcija u stanici te nastane više mRNA
nego sa svih ostalih promotora kojih ima oko 2.000.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

kolko promotora ima E. Coli

A

oko 2000

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

uobičajeni promotor/operon

A

uobičajeni promotor/operon – jedan promotor
regulira ekspresiju jednog „seta” od nekoliko susjednih
ORF-ova – nastaje jedna policistronska mRNA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

divergentni promotor/operon

A

divergentni promotor/operon – jedan promotor
regulira dva „seta” susjednih gena (ORF-ova) – nastaju
dvije mRNA (u pravilu policistronske) ali ovo je jedan
operon jer je pod regulacijom jednog
promotora/operatora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Regulon

A

Regulon je skupina gena i/ili operona koji su smješteni na udaljenim mjestima u genomu
ali su pod regulacijom istog regulatornog proteina (aktivator ili represor)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

sigma faktora

A

vežu na RNA-polimerazu
i omogućuju joj vezanje na odgovarajuće promotore.

24
Q

anti-sigma faktori

A

koji se vežu na pojedine vrste sigma
faktora sprječavajući njihovo vezanje na RNA-polimerazu i tako osiguravaju da se neke
grupe gena/operona/ORF-ova mogu, a neke ne mogu transkribirati.

25
Ekspresija gena u 1 operonu kak se regulira
Svi geni/ORF-ovi unutar jednog operona, u pravilu su jednako eksprimirani jer se transkribiraju u istu policistronsku mRNA. Međutim moguće je da stanica ipak ne treba sve te genske produkte u istoj količini u istom trenutku. Ovaj problem rješava se na nivou translacije ali i terminacijom transkripcije tijekom sinteze policistronske mRNA.
26
atenuacija
zbog slabog terminatora (T1), određeni udio svih transkripata sadrži samo gene a i b pa će oni biti jače eksprimirani od gena c i d. Ovaj proces naziva se atenuacija (slabi terminator je atenuator, prigušivač), ali atenuacija unutar trp operona, o kojoj ćemo govoriti u nastavku ovog predavanja je sasvim drugačiji proces.
27
anti-terminatori
U stanici također postoje i antiterminatori – proteini koji mogu poništiti djelovanje terminatora unutar transkripta (atenuator), tako da modificiraju RNA-polimerazu tako da ona ignorira atenuatore. Najbolje opisana antiterminacija događa se u E.coli koja je inficirana bakteriofagom lambda
28
Najčešći način regulacije ekspresije gena transkripcijom
indukcijom i represijom transkripcije, a najčešće se osniva na postojanju represora represor ima afinitet za vezanje na operator ⚫ operator se nalazi tik do promotora ili se s njim djelomično preklapa ⚫ vezanje represora na operator sprječava polimerazu da se veže na promotor ili da započne transkripciju
29
koje gene sadrži Operon lac
sadrži gene koji bakterijama omogućavaju korištenje laktoze
30
koje gene sadrži Operon ara
sadrži gene koji bakterijama omogućavaju korištenje arabinoze
31
koju gene sadrži Operon trp
sadrži gene potrebne za biosintezu triptofana
32
Operon lac
pod regulacijom jednog promotora/operatora nalaze tri ORF-a: ⚫ lacZ – kodira za β-galaktozidazu, intracelularni enzim koji koja cijepa laktozu na glukozu i galaktozu ali nastaje i alolaktoza ⚫ lacY – kodira za permeazu, transmembranski protein koji omogućava transport laktoze u stanicu ⚫ lacA – kodira za intracelularni enzim galaktozid transacetilazu čija uloga u stanici još nije razjašnjena promotor i operator se preklapaju  za protein represor kodira gen lacI ⚫ nije dio operona lac (transkribira se sa vlastitog promotora) pa je trans-djelujući element ⚫ ima afinitet za vezanje na operator operona lac te sprječava vezanje RNA-polimeraze na promotor ⚫ ima afinitet za alolaktozu koja mu mijenja konformaciju te se on više ne može vezati za operator za katabolizam laktoze neophodni su produkti gena lacZ i lacY β-galaktozidaza ⚫ hidrolizira laktozu na glukozu i galaktozu ali mali dio laktoze prevodi (transglikolizira) i u alolaktozu koju također hidrolizira na glukozu i galaktozu pa zapravo nastaje mali udio alolaktoze ⚫ alolaktoza se veže na represor te se on više ne može vezati na operator Lac represor ⚫ sadrži helix-turn-helix motiv (karakterističan za proteine koji se vežu na DNA, 2. nastavna cjelina) koji ostvaruje interakciju s velikim utorom DNA i tako omogućava specifični kontakt Lac represora s operatorskom regijom DNA ⚫ Lac represor je homotetramerni protein (sastoji se od 4 identične podjedinice), pri čemu se dvije vežu na jednu, a druge dvije na drugu polovinu operatorske regije – Lac represor je zapravo dimer dvaju dimera operator sadrži dvije invertno (obrnuto) ponovljne sekvencije (nisu identične) na koje se veže dimer dvaju dimera Lac represora (svaki dimer na jedno ponavljanje) Lac represor, osim za operator operona lac ima afinitet i za alolaktozu (derivat laktoze koji nastaje djelovanjem β-galaktozidaze čiji ORF se nalazi unutar operona lac). Vezanje alolaktoze za Lac represor, mijenja konformaciju represora pa se on više ne može vezati na operator.
33
za šta kodira lacZ
kodira za β-galaktozidazu, intracelularni enzim koji koja cijepa laktozu na glukozu i galaktozu ali nastaje i alolaktoza
34
za šta kodira lacY
kodira za permeazu, transmembranski protein koji omogućava transport laktoze u stanicu
35
za šta kodira lacA
kodira za intracelularni enzim galaktozid transacetilazu čija uloga u stanici još nije razjašnjena
36
Kakav element je lacI
nije dio operona lac (transkribira se sa vlastitog promotora) pa je trans-djelujući element
37
Građa Lac represora
sadrži helix-turn-helix motiv (karakterističan za proteine koji se vežu na DNA, 2. nastavna cjelina) koji ostvaruje interakciju s velikim utorom DNA i tako omogućava specifični kontakt Lac represora s operatorskom regijom DNA ⚫ Lac represor je homotetramerni protein (sastoji se od 4 identične podjedinice), pri čemu se dvije vežu na jednu, a druge dvije na drugu polovinu operatorske regije – Lac represor je zapravo dimer dvaju dimera operator sadrži dvije invertno (obrnuto) ponovljne sekvencije (nisu identične) na koje se veže dimer dvaju dimera Lac represora (svaki dimer na jedno ponavljanje) Lac represor, osim za operator operona lac ima afinitet i za alolaktozu (derivat laktoze koji nastaje djelovanjem β-galaktozidaze čiji ORF se nalazi unutar operona lac). Vezanje alolaktoze za Lac represor, mijenja konformaciju represora pa se on više ne može vezati na operator.
38
Kakva je ekspresija lac I
Neovisno o prisutnosti laktoze, gen lacI je konstitutivno (stalno) eksprimiran, te u stanici ima desetak molekula represora LacI
39
Regulacija operona lac U odsustvu laktoze
U odsustvu laktoze represor LacI vezanjem na operator reprimira operon lac, ali ne u potpunosti pa u stanici ima oko 5 molekula βgalaktozidaze
40
Regulacija operona lac U prisustvu laktoze
U prisustvu laktoze zahvaljujući prisutnoj β-galaktozidazi nastaje alolaktoza koja se veže na represor LacI te se on više ne može vezati na operator zbog čega nastupa indukcija operona lac koja je potrebna za korištenje laktoze
41
Regulacija operona lac U prisustvu glukoze i laktoze
U prisustvu glukoze i laktoze, E.coli najprije metabolizira glukozu, a na metaboliziranje laktoze prelazi tek kad nestane glukoze jer je operon lac reprimiran glukozom. Ovaj slučaj represije gena za korištenje alternativnog izvora ugljika (laktoze), u prisustvu izvora ugljika koji se lako metabolizira (glukoza), naziva se katabolička represija.
42
katabolička represija
Ovaj slučaj represije gena za korištenje alternativnog izvora ugljika (laktoze), u prisustvu izvora ugljika koji se lako metabolizira (glukoza), naziva se katabolička represija.
43
Mehanizam kataboličke represije
U prisutnosti glukoze u stanici je visoka razina ATP-a i niska razina cAMP-a (zbog aktivnosti cAMP fosfodiesteraze) ⚫ U odsustvu glukoze, aktivira se adenilat ciklaza te raste razina cAMP-a pa se on veže na CRP („cAMP receptor protein”, poznat i pod nazivom CAP – „catabolite activator protein”) ⚫ Zbog vezanja cAMP na CRP (CAP), CRP mijenja konformaciju te se kompleks cAMPCRP veže uzvodno od promotora na regiju od -72 do -52 i stupa u direktnu interakciju s RNA-polimerazom što omogućava njeno vezanje na promotor te dolazi do potpune aktivacije operona lac. CRP (CAP) je aktivator operona lac. ⚫ U odsutnosti kompleksa cAMP-CRP, odnosno u prisutnosti glukoze, RNA-polimeraza se s malim afinitetom veže na promotor operona lac.
44
Vrsta regulacije lac operona
negativno (zbog represora LacI) i pozitivno reguliran (zbog aktivatora cAMP-CRP), a oba načina regulacije su inducibilna jer ligandi (alolaktoza ili cAMP) aktiviraju transkripciju
45
Regulacija operona ara U odsutnosti arabinoze
odsutnosti arabinoze, dimer regulatornog proteina AraC istovremeno se veže na dvije udaljene regije DNA čime savija DNA i tako reprimira transkripciju s promotora operona ara
46
regulatorni protein za opeon Ara je
Ara C
47
Regulacija operona ara U prisutnosti arabinoze
Vezanje arabinoze na AraC uzrokuje promjenu njegove konformacije tako da se on više ne može istovremeni vezati na udaljene regije pa ne može ni saviti DNA. Umjesto toga, veže se na dvije bliske regije u blizini promotora i djeluje kao aktivator transkripcije.
48
Način regulacije operona Ara
Regulatorni protein može biti i aktivator i represor (pozitivna i negativna regulacija), ali je način regulacije inducibilan jer ligand (arabinoza) inducira transkripciju
49
Način regulacije operona Trp
operon trp je represibilan jer se reprimira produktom biosintetskog puta (triptofan).  Regulatorni protein represor TrpR može se vezati za operator (i tako reprimirati sintezu triptofana) samo ako se na njega veže triptofan. Stoga je operon trp negativno-represibilno reguliran – jer je protein regulator represor, a ligand (triptofan) reprimira transkripciju. može biti i prigušivanjem
50
Način Regulacije operona Trp
Operon trp između mjesta početka transkripcije i prvog gena (ORF-a) sadrži tzv. vodeću (leader) sekvenciju duljine 162 pb ⚫ Vodeća sekvencija sadrži dva obrnuta ponavljanja (ukupno 4 ponovljene regije koje nisu identične) Nakon transkripcije mRNA, atenuator sadrži 4 međusobno komplementarne regije koje mogu formirati strukture ukosnice Čim se sintetizira dovoljno dugački dio mRNA na njega se veže ribosom i započne translaciju, ali ubrzo dolazi do regije koja sadrži dva kodona za triptofan, dakle, da bi se translacija mogla nastaviti, neophodno je da u stanici ima dovoljno triptofana Bez utjecaja translacije (ribosoma) sparuju se regija 1 i 2 te regija 3 i 4, pri čemu sparivanje regije 3 i 4 tvori terminator transkripcije. ⚫ U odsustvu triptofana, ribosom zastaje na kodonima za tiptofan unutar regije 1 i time sprječava sparivanje regija 1 i 2, ali se sparuju regije 2 i 3 koje ne tvore terminator. ⚫ U prisustvu triptofana, ribosom neometano dolazi do stop kodona koji se nalazi odmah iza regije 1. Ovdje će ribosom disocirati s RNA, ali se ipak zadrži dovoljno dugo da spriječi sparivanje regije 2 i 3. Stoga se sparuju regije 3 i 4 koje tvore terminator transkripcije.
51
Regulacija na nivou translacije – vezanje ribosoma
Ima puno manji utjecaj ma ekspresiju gena od regulacije transkripcije ⚫ Uzvodno od start kodona na mRNA se nalazi mjesto za vezanje ribosoma (Shine-Dalgarno, oko 8 nukleotida uzvodno od AUG) koje varira u sekvenciji i udaljenosti od start kodona ali jači utjecaj na regulaciju ekspresiju gena ima udaljenost od start kodona. ⚫ Pri translaciji policistronske mRNA nakon translacije prvog gena (ORF-a) ribosom može disocirati s mRNA pa se ponovno mora vezati za mRNA da bi translatirao slijedeći ORF, a to može rezultirati smanjenom razinom translacije nizvodnih ORF-ova. Međutim, u mnogim slučajevima start kodon slijedećeg ORF-a može biti jako blizu (nekoliko parova baza) ili se čak preklapati sa stop kodonom prethodnog ORF-a. U ovom slučaju uopće ne dolazi do disocijacije 30S podjedinice ribosoma, nego ona odmah stupa u interakciju sa start kodonom slijedećeg ORF-a.
52
pristrana uporaba sinonimnih kodona („codon bias”)
Regulacija na nivou translacije Poznato je da za mnoge aminokiseline postoje sinonimni kodoni, ali u nekim slučajevima pojedine tRNA prepoznaju samo pojedine sinonimne kodone pri čemu neke od tih tRNA u stanici mogu biti prisutne u malom broju. Zbog toga različiti organizmi/vrste imaju specifični „codon bias”, odnosno u genima se značajno više pojavljuju samo pojedini sinonimni kodoni. Zbog svega navedenog, geni koji odstupaju od pristrane uporabe sinonimnih kodona za dotični organizam/vrstu slabije su eksprimirani zbog znatno sporije translacije. Ovo je jako važno pri ekspresiji gena/proteina iz jedne vrste u drugoj vrsti. Za uspješnu ekspresiju neophodno je optimizirati kodone gena koji se eksprimira na način da se poštuje „codon bias” organizma u kojem ga želimo eksprimirati.
53
Reakcija stance na vanjske uvjete i mehanizam
Regulacija ekspresije operona lac, ara i trp primjer su kako stanica reagira na signale unutar stanice (prisutnost nekog izvora uljika ili produkta biosisnteze). Međutim, bakterijske stanice reagiraju i na signale iz okoline. Jedan primjer sustava koji to omogućava temelji se transmembranskom proteinu koji se naziva histidin protein kinaza (HPK) i citoplazmatskom proteinu RR („response regulator”). Mehanizam regulacije je slijedeći: • ligand iz okoline stupa u interakciju s domenom HPK koja se nalazi na vanjskoj strani stanične membrane • to uzrokuje autofosforilaciju jednog histidina u domeni HPK koja se nalazi na unutrašnjoj strani membrane • fosfatna grupa se prenosi na RR koji se u fosforiliranom obliku može vezati na DNA i regulirati transkripciju odgovarajućih gena/operona
54
Regulatore RNA – RNA termometri
mRNA koje reguliraju ekspresiju gena ovisno o temperaturi jer na 5’-kraju (pri nižim temperaturama) tvore sekundarne strukture koje mogu spriječiti vezanje ribosoma. Jedan ovakav element pronađen je u E.coli uzvodno od gena rpoH koji kodira za σ-faktor σ32 (veže se na RNA-polimerazu i omogućava joj da transkribira „heat-shock” gene koji su potrebni za preživljavanje na povišenoj temperaturi). ⚫ Mnoge patogene bakterije na ovaj način detektiraju povećanje temperature na 30 do 37°C kao znak da se nalaze u, primjerice, ljudskom organizmu pa dolazi do ekspresije gena odgovornih za virulenciju i preživljavanje unutar životinjskog organizma.
55
Male regulatorne RNA
U prethodnim primjerima, regulatorna RNA je zapravo dio mRNA (njen netranslatirani 5’- kraj). Međutim, male regulatorne RNA eksprimiraju se neovisno od gena čiju ekspresiju reguliraju, a djeluju tako da se komplementarno sparuju s mRNA utječući na njenu stabilnost ili uspješnost translacije (slično interferenciji RNA u eukariota)