18. Inteligens Flashcards
(22 cards)
Poremećaji inteligencije
prolazni - organski uzroci, upale CNS-a, ozljede mozga, intoksikacija i nuspojave lijekova, i psihijatrijski uzroci tj. shizophrenia, depresija i manija.
i trajni - urođeni ili rano stečeni te oni nastali kasnije u životu. Urođeni su oligophreniae i demencije kao kasnije nastali poremećaji.
IT. Intelektualne teškoće - oligofrenija
smanjenje intelektualnih sposobnosti u toj mjeri da utiče na socijalno, školsko, radno i svako drugo funkcioniranje. Smetnje u adaptivnom ponašanju. Uzroci su u 25% poznati, urođeni, genetski, metabolički, upalni, ozljede i intoksikacije.
Lake intelektualne teškoće IQ 70-50
IQ 70-50, posebni školski programi i mogu se uključiti u radne aktivnosti. Nije nužna briga drugih osoba o njima.
Umjerene i teške intelektualne teškoće 35-50 | 20-35
IQ 35-50 | 20-35.
no school, no self care and need help from other people.
Duboke intelektualne teškoće <20
no speech, eat, štititi se od opasnosti. Potrebni su im stalna pomoć i nadzor drugih ljudi.
Genetske anomalije
Down syndrome, sindrom fragilnog X, Rettov sindrom.
Fenilketonurija
nasljedna metabolička bolest sa manjkom enzima za koji metaboliziraju fenilalanin koji se nakuplja u mozgu, u fronalnim regijama i u konačnici oštećuje intelektualne sposobnosti.
Ostali razlozi
upalne bolesti trudnica i dijeta, prijevremeno rođenje dijeta, komplikacije u porodžaju, fetalni alkos sindrom, psihosocijalni razlozi - Jean Marrie tj. zanemarivanje i zapuštanje.
Dementia
tzv. hronični moždani sindrom, stečeni oblik intelektualnog deficita. Progresivno i ireverzibilna bolest sa degenerativnim promjenama CNS-a. Dijele se na vaskularne d., D. alzheimerovog tipa, i d. drugih neurodegenerativnih bolesti kao sto su Parkinsonova, Huntingtonova i Wilsonova bolest.
S obzirom na lokalizaciju; kortikalna (Alzh.), suorakortikalna (Park, Hunt, Will) i mješovite; vaskularne.
KL;SL - poremećaji intelektualnih funkcija i pamćenja. Dolazi do nepovratnog pada intelektualnih sposobnosti a kod pamćenja to su konfabulacije, amnezija, ekmnezija, pseudoamnezija. Mogu još biti i specifični simptomi poput afazije, agnozije, agrafije…
Afazija/disfazija
potpuni ili delimični gubitak govorne funkcije. Motorna, senzorna, senzomotorna i nominalna - izgubljeni jezički simboli.
Agnozija
neuro poremećaj neprepoznavanja i shvatanja vidnih, slušnih i taktilnih podražaja.
Vidna agnozija - gleda a ne zna šta je, prepozna kada dodirne. Kod oštećenja lateralnih dijelova okcipitalnog režnja.
Slušna agnozija - oštećenje temp režnja, ne prepoznaje osobu po glasu, tek kad je vidi.
Taktilna agnozija - stereoagnozija, kod difuznih kortikalnih oštećenja parijetalnog režnja. Pipa predmet, opisuje ga ali bez gledanja ne može da ga imenuje.
Asimbolija
tuto kompleto, agnozija svih podražaja navedenih.
Anozognozija
negiranje ili neprepoznavanje postojanja tjelesnog oštećenja, npr. kod moždanog udara da osoba ne bude svjesna neur. deficita.
Antonov sindrom
bolesnik nije svjestan vlastite sljepoće, pri oštećenju vidnog asocijativnog korteksa, kod ozljede ili mož.udr.
Prosopagnozija
Neprepoznavanje lica osobe koja se poznaje. Oštećena poveznica primarnog vidnog područja sa sekundarnim i asocijativnim područjem. poveznica=dijelovi.
Somatopagnozija
negiranje postojanja vlastitog tijela, ne prepoznaje dio tijela kao svoj
Agrafija / disgrafija
gubitak ili smanjena sposobnost pisanja. Oštećenje parijetalnog režnja.
Akalkulija
ili akulija je gubitak sposobnosti računanja, diskalkulija - smanjena mogućnost. Oštećenje parijetalnog režnja.
Aleksija
gubitak čitanja, disleksija otežano,temporalnog režnja oštećenje.
Apraksija
poremećaj motorike zbog lezija moždanog tkiva. Gubi se mogućnost izvođenja voljnih pokreta.
Motorna apraksija - nesposobnost obavljanja uobičajnih radnji, oblačenje npr. Kod temp-parijet-okc oštećenja.
Ideatorna apraksija - poremećaj u planiranju pokreta i pravilnog redoslijeda izvođenja pomenutih pokreta. tep-par. oštećenje dominantne polutke možga.
Ideomotorna - teškoće u izvođenju složenih voljnih pokreta zbog problema u odabiru i prostornoj orijentaciji pojedinačnih pokreta, a posljedica je lezije corpus callosuma i temp-parije regije.
Pseudodemencija
slično demenciji ali bez organske podloge. Kraćeg trajanja i reverzibilno je, kod depr. i disocijatvnih i reaktivnih sranja.
Ganserov sindrom
pseudodementno stanje koje se javlja kod zatvorenika, ponaša se kao da je intelektualno trajno oštećen.
