15. Afektivnost Flashcards
(46 cards)
Osjećaj, afekt, raspoloženje
- Osjećaj je subjektivni doživljaj svijeta i sebe, najvažniji su dio psihičkog aparata i mogu biti ugodni ili neugodni.
- Afekt je intenzivna, kratkotrajna i nagla, obično reaktivno izazvana emocija praćena uzbuđenjem, može biti ekscitirani i depresivni afekt i on je znak jer ga vide drugi ljudi.
- Raspoloženje je osjećajno stanje dužeg trajanja, ne zamjećuje ga okolina već ga osjeti pojedinac.
Depresivno raspoloženje
negativno obojeno afektivno stanje koje karakterizira sniženo raspoloženje, osjećaj tuge i potištenosti, naziva se još i hipotimija, a atimija je stanje bez raspoloženja. Osoba je bezvoljna, zabrinuta, bez planova za budućnost, psihomotorno usporena i oslabljenih nagonskih dinamizama. Tužne je mimike, oborenog pogleda, plače, mučnog doživljaja, usporena, ukočena. Može imati sumanute misli depresivnog karaktera, depersonalizaciju i halucinacije. Vidi se kod depresivnih poremećaja, dep. fazama bipolarnog poremećaja, por. ličnosti, shiz., hormonalne oscilacije ga mogu uzrokovati. Može biti kao reaktivno stanje na životne događaje.
Distimija
trajno sniženo raspoloženje, bezvoljnost i nezainteresiranost. Blaža vrsta depresivnog stanja ili subdeoresija tj. konstitucijska depresija. Neki ju svrstavaju u poremećaje ličnosti.
Ciklotimija
oscilacija raspoloženja, izmjena blažih depresivnih i blažih maničnih stanja. Ona je trajna osobina ličnosti, tj. karakter i temperament.
Hipomanija
blaže povišeno rasploženje. Od manije se razlikuje jer je slabijeg intenziteta. Osoba je vesela, vedra i poletna.
Manično raspoloženje
pretjerana veselost, polet, osjećaj sreće. Emocije su intenzivnije nego u hipomaniji a javljaju se i drugi simptomi. Prisutni su poremećaji svih psihičkih funkcija; povišena psihomotorika, hipervigilnost pažnje, smetnja nagona (nesanica, hiperseksualnost), sumanute misli (ideje moći, veličine, bogatstva). Zbog takvih misli manija se svrstava u psihoze. Nije heteroagresivna ali može biti opasna zbog ubrzane psihomotorike, nekritičnosti, neopreznosti i sl. Psihotična stanja druge etiopatogeneze koja sliče maniji zovu se maniformne psihoze.
Morija ilitiga sindrom frontalnog ražnja
povišeno raspoloženje, radost, neozbiljnost, morbidne i proste šale. Bezrazložna veselost, bez mogućnosti planiranja, povišene psihomotorike. Cause: oštećenje frontalnog režnja.
Euforija
povišeno raspoloženje u kojem preovladavaju povišeni osjećaji blagostanja, sreće, veličine.
Ekstaza
stanje intenzivnog zanosa i velike sreće.
Disforija
turobno, sumorno, nezadovoljno, zlovoljno i tvrdoglavo raspoloženje i ponašanje. Stanje lošeg raspoloženja koje je neugodno za okolinu.
Patološka razdražljivost
ljutito i agresivno ponašanje, agresivni ispadi, afektivni izljevi i nezadovoljstvo kod naizgled mirne osobe.
Emocionalna labilnost
lakša promjena osnovnog raspoloženja, Održava se kratko vrijeme i mijenja se bez značajnog povoda ili spontano. Može biti organski uzrokovano.
Emocionalna inkontinencija
najteži oblik emocionalne labilnosti. To je gubitak emocionalne kontrole, osoba ne može duže zadržati jedno raspoloženje i na minimalne vanjske doživljaje ali i bez njih doživljava brze promjene afekta.
Kvalitativni poremećaji
dublje i teže psihopatološko stanje, kod shiz i poremećaja ličnosti, kod ovisnosti, psihoorganskih poremećaja, poremćeja raspoloženja i sl.
Afektivna bljedoća
je smanjenje emocionalne reakcije u odnosu na nekadašnji intenzitet. Na emocije drugih ona reaguje blijedo
Afektivna krutost (rigidity)
je stanje izražene emocionalne otupjelosti. Riječ je o snažnijem smanjenju emocionalne reakcije - modulacije. Ne može prenijeti svoje niti primiti tuđe osjećaje. Izmjena afekata obavlja se sporo, suprotno nego kod emocionalne labilnosti.
Afektivna udaljenost (hladnoća)
potpuni izostanak emocionalne reakcije. To je potpuno otupjeli afekt uz gubitak emocionalne topline, on nema emocionalnog odgovora na okolinu te su prisutni i indifeerntnost, nebriga i nezainteresiranost za druge.
Paratimija
afektivna inverzija u kojem raspoloženje ne odgovara misaonom sadržaju. Razmišlja o smrti neke osobe (J.B Tito) a pritom osjeća radost.
Paramimija
afektivna inverzija; kada raspoloženje prati misaoni sadržaj ali ne odgovara vanjskoj ekspresiji. SDA izgubila izbore a ja se smijem.
Anhedonija
nemogućnost da se doživi zadovoljstvo. Ne uživa u stvarima koje su mu prije pružale zadovoljstvo pa s toga od njiha i od ustaje.
Aleksitimija
nemogućnost prepoznavanja i opisivanja -izražavanja vlasitih emocija.
Ambivalenicija
dvostrukost emocija. Istodobno su prisutni različiti osjećaji, ljubav i mržnja. Ne može se odlučiti po kojem osjećaju se ponašati.
Ambitendencija
dvostrukost nagona ili voljnih mehanizama.
Hiperfagija
pojačan unos hrane.