15. Afektivnost Flashcards

(46 cards)

1
Q

Osjećaj, afekt, raspoloženje

A
  1. Osjećaj je subjektivni doživljaj svijeta i sebe, najvažniji su dio psihičkog aparata i mogu biti ugodni ili neugodni.
  2. Afekt je intenzivna, kratkotrajna i nagla, obično reaktivno izazvana emocija praćena uzbuđenjem, može biti ekscitirani i depresivni afekt i on je znak jer ga vide drugi ljudi.
  3. Raspoloženje je osjećajno stanje dužeg trajanja, ne zamjećuje ga okolina već ga osjeti pojedinac.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Depresivno raspoloženje

A

negativno obojeno afektivno stanje koje karakterizira sniženo raspoloženje, osjećaj tuge i potištenosti, naziva se još i hipotimija, a atimija je stanje bez raspoloženja. Osoba je bezvoljna, zabrinuta, bez planova za budućnost, psihomotorno usporena i oslabljenih nagonskih dinamizama. Tužne je mimike, oborenog pogleda, plače, mučnog doživljaja, usporena, ukočena. Može imati sumanute misli depresivnog karaktera, depersonalizaciju i halucinacije. Vidi se kod depresivnih poremećaja, dep. fazama bipolarnog poremećaja, por. ličnosti, shiz., hormonalne oscilacije ga mogu uzrokovati. Može biti kao reaktivno stanje na životne događaje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Distimija

A

trajno sniženo raspoloženje, bezvoljnost i nezainteresiranost. Blaža vrsta depresivnog stanja ili subdeoresija tj. konstitucijska depresija. Neki ju svrstavaju u poremećaje ličnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Ciklotimija

A

oscilacija raspoloženja, izmjena blažih depresivnih i blažih maničnih stanja. Ona je trajna osobina ličnosti, tj. karakter i temperament.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Hipomanija

A

blaže povišeno rasploženje. Od manije se razlikuje jer je slabijeg intenziteta. Osoba je vesela, vedra i poletna.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Manično raspoloženje

A

pretjerana veselost, polet, osjećaj sreće. Emocije su intenzivnije nego u hipomaniji a javljaju se i drugi simptomi. Prisutni su poremećaji svih psihičkih funkcija; povišena psihomotorika, hipervigilnost pažnje, smetnja nagona (nesanica, hiperseksualnost), sumanute misli (ideje moći, veličine, bogatstva). Zbog takvih misli manija se svrstava u psihoze. Nije heteroagresivna ali može biti opasna zbog ubrzane psihomotorike, nekritičnosti, neopreznosti i sl. Psihotična stanja druge etiopatogeneze koja sliče maniji zovu se maniformne psihoze.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Morija ilitiga sindrom frontalnog ražnja

A

povišeno raspoloženje, radost, neozbiljnost, morbidne i proste šale. Bezrazložna veselost, bez mogućnosti planiranja, povišene psihomotorike. Cause: oštećenje frontalnog režnja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Euforija

A

povišeno raspoloženje u kojem preovladavaju povišeni osjećaji blagostanja, sreće, veličine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Ekstaza

A

stanje intenzivnog zanosa i velike sreće.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Disforija

A

turobno, sumorno, nezadovoljno, zlovoljno i tvrdoglavo raspoloženje i ponašanje. Stanje lošeg raspoloženja koje je neugodno za okolinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Patološka razdražljivost

A

ljutito i agresivno ponašanje, agresivni ispadi, afektivni izljevi i nezadovoljstvo kod naizgled mirne osobe.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Emocionalna labilnost

A

lakša promjena osnovnog raspoloženja, Održava se kratko vrijeme i mijenja se bez značajnog povoda ili spontano. Može biti organski uzrokovano.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Emocionalna inkontinencija

A

najteži oblik emocionalne labilnosti. To je gubitak emocionalne kontrole, osoba ne može duže zadržati jedno raspoloženje i na minimalne vanjske doživljaje ali i bez njih doživljava brze promjene afekta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kvalitativni poremećaji

A

dublje i teže psihopatološko stanje, kod shiz i poremećaja ličnosti, kod ovisnosti, psihoorganskih poremećaja, poremćeja raspoloženja i sl.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Afektivna bljedoća

A

je smanjenje emocionalne reakcije u odnosu na nekadašnji intenzitet. Na emocije drugih ona reaguje blijedo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Afektivna krutost (rigidity)

A

je stanje izražene emocionalne otupjelosti. Riječ je o snažnijem smanjenju emocionalne reakcije - modulacije. Ne može prenijeti svoje niti primiti tuđe osjećaje. Izmjena afekata obavlja se sporo, suprotno nego kod emocionalne labilnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Afektivna udaljenost (hladnoća)

A

potpuni izostanak emocionalne reakcije. To je potpuno otupjeli afekt uz gubitak emocionalne topline, on nema emocionalnog odgovora na okolinu te su prisutni i indifeerntnost, nebriga i nezainteresiranost za druge.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Paratimija

A

afektivna inverzija u kojem raspoloženje ne odgovara misaonom sadržaju. Razmišlja o smrti neke osobe (J.B Tito) a pritom osjeća radost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Paramimija

A

afektivna inverzija; kada raspoloženje prati misaoni sadržaj ali ne odgovara vanjskoj ekspresiji. SDA izgubila izbore a ja se smijem.

15
Q

Anhedonija

A

nemogućnost da se doživi zadovoljstvo. Ne uživa u stvarima koje su mu prije pružale zadovoljstvo pa s toga od njiha i od ustaje.

15
Q

Aleksitimija

A

nemogućnost prepoznavanja i opisivanja -izražavanja vlasitih emocija.

15
Q

Ambivalenicija

A

dvostrukost emocija. Istodobno su prisutni različiti osjećaji, ljubav i mržnja. Ne može se odlučiti po kojem osjećaju se ponašati.

15
Q

Ambitendencija

A

dvostrukost nagona ili voljnih mehanizama.

15
Q

Hiperfagija

A

pojačan unos hrane.

15
Fiziološke smetnje povezane s poremećajem raspoloženja?
uz poremećaje raspoloženja mogu se javiti i poremećaji tjelesnih funkcija.
15
Umor
spontano se pojavljuje ili nakon tjelesne aktivnosti, udružen sa pospanošću i razdražljivošću.
15
Konstipacija
Dugotrajan zatvor.
15
Insomnija
najčešći simptom depresivnog stanja. Poremećaj kvantiteta/kvaliteta sna, kao smetnja usnivanja, kraćeg spavanja i manje kvalitete sna. Može se javiti i u maniji i shizophreniji.
15
Hipersomnija
pretjerana pospanost.
15
Poremećaji sexualnog nagona
očituju se u smanjenju libida, smanjeni seksualni interes, želja, smetnje u seksualnom činu.
15
Lažna trudnoća.
grčk. pseudocyesis - stanje u kome se pojavljuju znakovi trudnoće kod žene koja nije trudna. Redak simptom, vidi se kod shizphraeniae, atipične depresije ili konverzivnog poremećaja. Couvade sindrom ako je samostalan.
15
Anksioznost
stanje u kojem je objekat nepoznat, opasnost i prijetnja dolaze iz unutrašnjosti, trajanje je dugo i često hronično. Ona nejasno opisuje svoju anksioznost, i to je osjećaj vezan za budućnost. Anksiozna stanja variraju po intenzitetu do blage brige do fobija.
15
Strah
objekt je poznat, opasnost i prijetnja dolaze iz okoline, trajanje je kratko i tijek akutan. Osoba jasno opisuje svoj strah, njegov početak i trajanje i vezan je za sadašnjost.
15
Fobija
vrlo intenzivan strah od određene situacije, predmeta i događaja.
15
Socijalna fobija
strah od ljudi i socijalnih situacija, odnosno socijalnog izlaganja u kojem bi osoba mogla doživjeti neugodnost te se javljaju teškoće u funkcioniranju.
15
Specifične fobije
jednostavne izolirane fobije u kojima postoji snažan strah od specifičnih situacija i objekata. Shvata da je strah pretjeran i nerazuman ali je jači od njega.
15
Acrophobia agoraphobia claustrophobia erythrophobia phobophobia panphobia
visina, otvoreni i zatvoreni prostor, crvenjenje u društvu, strah od fobija i strah od svega.
15
Panika (panični napad)
napad intenzivnog straha. Počinje naglo, uz osjećaj užasa i nadolazeće opasnosti. Prisutni su lupoanje srca, gušenje, vrtoglavica, nesvjestica, strah od smrti, infarkta i ludila. Obično je strah veći kada se osoba nalazi u otvorenim prostorima i među mnogo ljudi.
15
Agorafobija
strah od otvorenog prostora, tj. mjesta i situacija u kojima je bijeg otežan ili nemoguć te pomoć nedostupna. Izbjegava situacije kada je sam van kuće, na putovanju, u gužvi itd. što povećava simptome.
16
Patološka razdražljivost
Patološki afekat – onaj koji totalno blokira kognitivnu obradu situacije i manifestira se neadekvatnom, ekstremno burnom, destruktivnom reakcijom - reakcije kratkog spoja. Razlika u odnosu na impulsivne radnje je što se impulsi vezuju za nagone, pa su impulsivne radnje vođene rastom tenzije, a praćene padom (zadovoljenjem nagona). Patološki afekt je najčešće posljedica složenijih psiholoških dinamizama,npr. kumulacije frustrirajućih situacija.
16
Produženi afekat
– afekat koji traje duže nego što se to podsticajem može objasniti; novi podsticaji ga ne mijenjaju.
17
Abreagovanje
– motorno pražnjenje afekta – može biti korisno (kad se plačem oslobodimo napetosti) ili destruktivno (kad šefa koji nas godinama kinji raspalimo tupim predmetom )
18
Defekt afektivnog odnosa
– posljedica afektivne krutosti koja se manifestira kao nesposobnost pacijenta da prati sagovornika svojim emocionalnim izrazom I da kod sagovornika izazove reakciju koja je u skladu sa pacijentovim afektivnim stanjem (šale shizomaničnog pacijenta kod nas ne izazivaju veselost, a tuga o kojoj shizofreni pacijent priča nas ne dotiče).
18
Hipomanična epizoda
Kriterijumi su isti kao za maničnu, osim kriterijuma C – epizoda nije dovoljno teška da izazove podbacivanje na socijalnom, poslovnom i dr. planu niti zahtjeva hospitalizaciju. (kriteriji od A do F)
18
Bipolarni poremećaj I
Za dijagnozu je potrebna bar jedna manična epizoda. Pored manične, osoba obično doživi i depresivne i hipomanične epizode
18
Bipolarni poremećaj II
Za dijagnozu je potrebna bar jedna hipomanična epizoda, bar jedna velika depresivna i da osoba nikad nije doživjela maničnu epizodu