16. Mišljenje Flashcards

(51 cards)

1
Q

Inhibirano mišljenje?

A

subjektivni doživljaj bolesnika o nepravilnom, sporom ili zaustavljenom procesu obrade misli. Ovaj se osjećaj zadržava iako ga bolesnik nastoji otkloniti. Intenzivni pokušaji da se ukloni ne daju rezultata. Subjektivni osjećaj pa okolina to ne uviđa, simptom je shizophreniae.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Usporeno (kočeno, retardirano) mišljenje.

A

Označava sporo i teško odvijanje misaonog procesa. Stalno kašnjenje u izražavanju misli. Osoba govori sporo i tiho. Vidi se često kod depresivnih i psihoorganiskih poremećaja i često su mu pridruženi i drugi simptomi. Ga je važno razlikovati od inhibiranog mišljenja i perservacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Okolišno mišljenje

A

ne razlikuje važno od nevažnog i gubi se u nevažnim detaljima. Teško ga se slijedi u ideji vodilji ali je ona logički postavljena. On odgovara na ono o čemu ga se pitalo ali sa mnogo pojedinosti i usputnih napomena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Tangencijalno mišljenje

A

ne odgovara direktno nego počne od neke druge teme, logično i bez opširnosti prelazi sa teme na temu ali teško dolazi do cilja izlaganja. Teško ili nikako ne dolazi do cilja izlaganja.
Sreće se kod poremećaja ličnosti, hipomanije, opsesivnih stanja, psihoorganskim smetanjama i sa oštećenim apstraktnim načinom mišljenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Viskozno mišljenje

A

pretjerano vezano za neku temu i od nje se teško odvaja i stalno se na nju vraća.

-epilepsy, depression, pd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Stereotipno mišljenje

A

ponavljanje riječi, fraza i rečenica da one gube svoje značenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Ubrzano (otkočeno) mišljenje

A

nenormalno povećana brzina misaonog duktusa. Može biti povezan sa logorejom i bijegom misli.
150 wpm
Čest kod manije, hipomanije i intoksikacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Bijeg misli ili ideja

A

poremećaj u kojem dolazi dolazi do pojavljivanja mnogo raznih ideja jednih za drugima te slabi veza između misli ili dolazi do nedostizanja konačnog cilja izlaganja. Mišljenje je stalno prekinuto novim asocijacijama. Need to diferentiate from incoherent thought ductii.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Inkoherentno mišljenje

A

rascijepano je na dijelove koji sami po sebi mogu imati neki smisao ali u cjelini nemaju. Misli su općenito nerazumljive i narušena je logička ili gramatička struktura i rečenice su fragmentirane.
Ponekad je teško inkoherentno mišljenje razlikovati od disociranog u shiz. i poremećajima svijesti.

Javlja se kod poremećaja svijesti i kod psihoorganskih poremećaja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Paralogija

A

Blaži oblik inkoherentnog duktusa kada je sintaksa očuvana.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Paragramatizam

A

najteži je oblik rascijepanog mišljenja, kada su riječi besmislena skupina slogova.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Perseveracija

A

stalno ponavljanje riječi koju je bolesnik upravo čuo ili sam izgovorio. Javlja se uz inkoherentni misaoni tok pri psihoorganskim oštećenjima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Disocirano mišljenje

A

(rasplinuto, razasuto) ono kada je slijed asocijacija nelogičan. Ima više stepena disociranosti.
Lakši oblik - govori nekoliko rečenica povezano i logično i prelazi na drugo područje u kojem opet razumljivo priča. I Tako opet. Prijelazi između tema su nelogični i besmisleni
Srednji stepen - svaka rečenica ima smisao za sebe tkzv. shizophrena parologija.
Najteži stepen - u samoj rečenici se gubi determinirajuća tendencija. Ne postoji logična veza između riječi. Produkt - salata riječi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kontaminacija

A

spajanje dvije ili više nepovezanih dijelova mišljenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kondenzacija

A

spajanje više različitih i nepovezanih ideja u jednu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Supstitucija

A

zamjena poznatih pojmova neobičnim ali sličnim

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Verbigeracija

A

besmisleno ponavljanje specifičnih riječi ili fraza. Riječi se ponavljaju bez značenja i veze sa situacijom. Vidi se u disociranom misaonom toku kod shizophraneiae.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Block misli.

A

nagli prekid u toku misli bez očita razloga. Bolesnik zastane usred rečenice i ne može više da nastavi izlaganje na tom mjestu ni nakon podsjećanja od strane drugih. Karakteristično je za shizophraniea.

Treba ga razlikovati od zapora misli. Zapor je zastoj u govoru, kada osoba sama ili uz pomoć drugih mođe nastaviti izlaganje tamo gdje je stala. Pojavljuje se i kod zdravih ljudi kada su umorni, nezainteresovani itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Neologizam

A

nova riječ koju bolesnik stvara kombinujući slogove iz drugih riječi. Može se javiti u inkoherentnom i disociranom duktusu. Prisutna je u shizofreniji ali i senzornoj afaziji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Glosolalija

A

Upotreba zvukova koji su nalik na jezik ali se razlikuju od svih poznatih jezika. Shiz. i neurodamage.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Precijenjena misao

A

Misao koja snažno angažira psihički život. Normalna i karakteristična za profesionalno okruženje. Psiholog koji sve poremećaje tumači kroz isključivo jednu paradigmu.

22
Q

Prisilna misao ili opsesija

A

dolazi neovisno o volji pojedinca. Opsjeda ga i obuzima. Uviđa da su one bezrazložne i nepotrebne ali se ne može oduprijeti njihovoj pojavi. Pojavljuju se udruženo sa prisilnim radnjama i susreću kod OKPa.

23
Q

Sumanuta misao (delusion)

A

zabluda nastala na bolesnoj osnovi i nedostupna je korekciji. Nikakvim razgovorima i logičkim objašnjenjima se ne može razuvjeriti. Uvijek je znak patološkog doživljavanja. Neke sumanutosti su fantastične i bizarne te ih je lahko prepoznati. Druge su smještene u stvarnosti i vješto su obrazložene te ih može biti teško prepoznati. Sumanuti sistem : auto na ulici, neko ga prati, komšinica ga čudno gleda itd., a nekada može i bliske osobe ubijediti u to = inducirana psihoza.

24
Q

Zabluda

A

to je misao nastala na temelju pogrešnih predpostavki i podložna je korekciji i pojavljuje se i kod zdravih.

25
Primarne i sekundarne sumanute misli.
prve se pojavljuju naglo i potpuno oblikovane. Druge se posljedica psihopatoloških zbivanja - opažanja, raspoloženja sumanutog.
26
Sintimne (holotimne) i katatimne
Prve nastaju primarno iz promijenjenog afekta - depresivne sumanute misli propasti ili manične sumanute misli veličine. Ove druge su neovisne o afektu.
27
Sumanuto raspoloženje, sjećanje i opažanje.
- specifičan doživljaj praćen strahom da će se nešto loše dogoditi. - lažno sjećanje pod utjecajem sumanutih misli - tačno opažanje ali s*ebana interpretacija događaja
28
Ideje odnosa i interpretacije
sve što se događa se odnosi na njega. Vanjske događaje povezuje sa sobom. Bolesna interpretacija zbivanja, novine, promjena vremena itd. Javljaju se samostalno ili sa drugim sumanutostima.
29
Progonstvene ideje (prosekutorne, paranoidne)
misli da ga neko prati, progoni i želi mu nauditi. Neko je protiv njega, želi mu zlo, želi ga provocirati. Iracionalne i fantastične (paranoidna shiz.) Ako su misli umrežene u na prvi pogled logičan sistem tada govorimo o neshizophrenoj paranoidnoj psihozi. Deluzije su tada nebizarne, vezane za neku realnu situaciju
30
Sumanute ideje ljubomore
uvjeren da ga je partner emocionalno ili seksualno izdao. Ili neka druga bliska osoba. Može se javiti kao zaseban poremećaj (Othellov sindrom) ili u sklopu shizophreniae i shizoafektivnih paranoidni psihoza. Postoji i nesumanuta patološka ljubomora, opsesivna ili neurotska kao poremećaj ličnosti npr.
31
Parnička deluzija (kverulanstvo)
bori se za pravdu, uvjeren je da mu je nepravda nanesena, vjeruje da su se advokati urotili protiv njega. U paranoidnoj psihozi.
32
Ideje veličine, moći, uticaja.
ekspanzivna, fantastična uvjerenja o vlastitim sposobnostima, moćima ili položaju. Superioran je u odnosu na druge, umjetnik, naučnik itd.
33
Religiozne sumanutosti
ideje veličine. On na iskrivljen i sumanuti način obrađuje uobičajna religiozna vjerovanja ili iznosi nova bizarna vjerovanja.
34
Sindrom Jerusalema
psihotično stanje u kojem dominiraju religiozne sumanutosti opisano kod posjetitelja ovog svetog mjesta.
35
Pseudofilozofske sumanutosti
- podvrsta ideja veličine, preokupacija zdravim životom, filozofskim i globalnim temama i problemima. Stvara svoju originalnu filozofiju. Znak sumanutosti je agresivno nametanje ideje, nekritičko, potpuno se tome posveti.
36
Erotomanija
uvjerenje da je u bolesnika zaljubljena neka osoba, poznata i značajna. Uznemiruje je u očekivanju da mu uzvrati ljubav. Češće je kod žena i kao zaseban poremećaj naziva se de Clerambaultov sindrom.
37
Ideje kontrole
vjerovanje kako su bolesnikove misli kontrolirane izvana od strane nekog drugog.
38
Misli emitiranja
misli nisu samo njegove, dijele se sa drugima, ljudi znaju o čemu on razmišlja.
39
Misli ozvučenja
svoje misli čuje kao da su izgovorene naglas. Ima osjećaj da neko izgovara njegove misli.
40
Misli oduzimanja
osjećaj da se neka misao izdvaja iz uma bolesnika mimo njegove volje.
41
Misli nametanja
vjerovanje da druga osoba svoje misli nameće bolesniku te on tako gubi svoje misli a ima tuđe.
42
Folie deux, folie trois
Inducirana psihoza. Proširivanje sumanutih misli na osobe koje su bliske sa bolesnikom.
43
Iluzija dvojnika
Uvjerenje da je osoba iz okoline zamijenjen dvojnikom. Misli da se radi o varalici istog izgleda kao njemu poznata osoba. To je as a matter of fact delusija a ne iluzija - naziva se još i Capgrasov sindrom.
44
Deluzija dvojnika ili fenomen dvojnika
uvjerenje da bolesnika progoni neko ili njemu bliska osoba, preuzima likove drugih osoba. Maskira se u druge ljude - Fregolijev sindrom
45
Sindrom metamorfoze i sindrom subjektivnog dvojnika
deluzija da netko može mijenjati svoj identitet iz jednog u drugi. 2. vjeruje da ima svog dvojnika.
46
Depresivne sumanutosti, ideje propasti, nihilističke ideje, ideje krivice i ideje samooptuživanja
1. depr. sumanutosti su sve te pobrojane 2. ideje propasti - sve je izgubljeno, propalo 3. nihilističke ideje - ništa nema smisla, svijet je ništavan, bliži se kraj. Tijelo mu je mrtvo - negira vlastito ili tuđe postojanje ; Cotardov sindrom 4. osjećaj krivice za stvari za koje nisu odgovorni 5. optužuje sebe za ranije postupke, time smatra, nanio je sebi ili drugima štetu.
47
Egomanija
patološka preokupljenost sobom, monomanija - okupacija pojedinačnim objektima.
48
Hipohondrija
uvjerenje da je osoba teško bolesna, AIDS, MS, tumor, i sl.
49
Sindrom sumanute parazitoze
tzv. Ekbomov sindrom - paraziti, kukci i drugi nametnici su mu pod kožom.
50
Koprolalija
poremećaj mišljenja u kome se javlja prisila da osoba kaže nešto opsceno i prosto mmu jbm kktako to.
51
Fobije
afektivna stanja, ali i misli. To su stalna, iracionalna i preuveličana vjerovanja o opasnosti u vezi određenih situacija i predmeta.