3 - Javna dobra i vanjski učinci Flashcards
(17 cards)
Što osigurava racionalno objašnjenje alokacijske funkcije?
teorija javnih dobara
čisto javno dobro
- nema konkurentnost u potrošnji
- potrošnja je neisključiva - Sprečavanje bilo koga u potrošnji dobra ili je vrlo skupo ili je nemoguće
- primjer: nacionalna obrana i kontrola zagađenja
osobina nesuparništva (nekonkurentnosti) u potrošnji
potrošnja jedne osobe ne utječe na količinu koja je raspoloživa za potrošnju drugim osobama
“nečista” javnog dobra
- potrošnja “nečistog” javnog dobra u određenoj je mjeri konkurentna, npr. svaki pojedinac se koristi jednakom “količinom” biblioteke, no zbog prenatrpanosti kvaliteta usluge se smanjuje s brojem korisnika; svjetionik – uređaj za primanje signala; park – smanjenje kvalitete povećanjem broja ljudi)
- no gužva u centru grada može biti isključiva)
Izvođenje tržišne krivulje potražnje za privatnim dobrom
vodoravno zbrajanje krivulja potražnje
*pretpostavka: društvo se sastoji od dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra
kako se izvodi potražnja za javnim dobrima /
- Da bi se pronašla zajednička spremnost za plaćanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za određenu količinu
- okomito zbrajanje krivulja potražnje
koja je učinkovita količina ponude javnog dobara
u točki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu količinu
dobra upravo jednaka graničnom trošku proizvodnje te jedinice.
UČINKOVITA OPSKRBA JAVNIM DOBRIMA
- Tržište će voditi učinkovitoj razmjeni javnih dobara ako osobe otvoreno pokazuju svoje sklonosti prema njemu.
- Za javno dobro koje nije isključivo, ljudi mogu nastojati sakriti svoje stvarne sklonosti (ulična rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana). Npr. Adam se može lažno izjašnjavati tome da za njega vatromet ništa ne znači, i nagovoriti Evu da plati cijeli račun. On će uživati u vatrometu, a ostati će mu više novaca za jabuke i smokvine listove
- Problem švercera/slijepog putnika (eng. free rider problem) situacija u kojoj pojedinac dopušta da netko drugi plaća korištenje javnog dobra, a on uživa u njegovim koristima.
- Budući da svi imaju sklonosti ponašati se kao slijepi putnici, tržište nije učinkovito u ponudi javnih dobara.
Eksternalija ili eksterni/vanjski učinak !!
definicija/ kako su još poznate/ kada se pojavljuju..
- učinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri čemu se to djelovanje ne ostvaruje putem tržišnih cijena.
- poznate i pod nazivom eksterni efekti prelijevanja i
efekt susjedstva - pojavljuju se uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potrošnji izravno utječe na proizvodnju ili potrošnju drugih jedinki, ali ne posredstvom tržišnih mehanizama.
- predstavljaju situaciju u kojoj su narušeni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odražavaju sve troškove i koristi,
uvjet za društveno optimalnu proizvodnju u situaciji postojanja eksternalija
uvjet za društveno optimalnu proizvodnju je jednakost graničnog društvenog troška (MSC) i granične društvene koristi (MSB).
U uvjetima postojanja eksternalija tržišni mehanizmi ne dovode do optimalnog rješenja i zato je nužna intervencija države bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasničkih prava.
osnovna obilježja ekstrernalija!
- Mogu ih stvarati i potrošači i proizvođači
- Po svojoj prirodi su uzajamni
- Mogu biti pozitivni
- Javna dobra se promatraju kao posebna vrsta vanjskog učinka
DVIJE VRSTE VANJSKIH UČINAKA !
- Pozitivni vanjski učinci ili eksterne ekonomije - aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za druge, koji za njih ne plaćaju.
- Negativni vanjski učinci ili eksterne disekonomije - dok u uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositelja ekonomskih odluka drugima stvaraju trošak koji im se ne nadoknađuje.
IZBJEGAVANJE NEUČINKOVITOSTI NASTALIH
(NEGATIVNIM) VANJSKIM UČINCIMA
Privatna rješenja:
- spajanja poduzeća i internalizacija eksternalija
- primjena društvenih konvencija i moralnih pravila (vrijede za pojedince, npr. učenje u ranoj fazi da je bacanje smeća neodgovorno i nepristojno)
- utvrđivanje vlasničkih prava
Državna rješenja: porezi, potpore,stvaranje tržišta, regulacija
COASEOV TEOREM
Teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrešnoj alokaciji sredstava, pod uvjetom da ne postoje transakcijski troškovi i da su vlasnička prava u potpunosti definirana. Obje će strane u toj situaciji, i strana koja proizvodi eksternalije i strana na koju eksternalije djeluju, imati tržišni poticaj pregovarati o obostrano korisnoj trgovini. Ishod pregovora bit će isti bez obzira tko ima pravo veta nad korištenjem sredstava.
Dva razloga zašto se društvo ne može uvijek osloniti na Coaseov teorem pri rješavanju problema eksternalija:
- teorem zahtijeva da troškovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne sprečavaju,
- teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje štetu na njihovu vlasništvu i zakonski spriječiti štetu
Pigouov porez
Onečišćivaći proizvode previše jer se susreću s preniskim troškovima proizvodnje – kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time povećati cijene inputa → Pigouov porez.
Pigouov porez – porez nametnut na svaku jedinicu
onečišćivačeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj
šteti(cd) pri učinkovitoj razini proizvodnje
- teško je pronaći odgovarajuću stopu poreza, primjena poreza pretpostavlja da je poznat onečišćivač i stupanj onečišćenja
PIGOUOVA POTPORA
Učinkovita razine proizvodnje može se postići plaćanjem
onečišćivaču zato što ne onečišćuje (uz pretpostavku
fiksnog broja onečišćivača) → potpora za onečišćenje
