Shizofrenija u dječjoj i adolescentnoj dobi

Question 1

Shizofrenija u dječjoj i adolescentnoj dobi (na što utječe, kako se očituje?

Answer 1

• Shizofrenija je bolest koja utječe na cjelokupno funkcioniranje psihičkog aparata djeteta
• Klinički sindrom koji se očituje promjenama na polju opažanja, govora i mišljenja, afekta, motorike, pažnje, kognitivnih funkcija i međuljudskih odnosa

Question 2

Kojih su pet simptoma koji karakteriziraju shizofreniju?

Answer 2

Karakterizira ju 5 tipova simptoma:

1. deluzije (proganjanja, ideje odnosa, veličine i kontrole),
2. halucinacije (slušne, vidne i druge),
3. dezorganizirani govor (poremećaj asocijacija, perseveracije, neologizmi),
4. dezorganizirano ponašanje (nepredvidive i neprimjerene emocionalne reakcije, bizarna i nesvrsishodna ponašanja, nedostatak kontrole nagona i nedostatak inhibicije),
5. negativni simptomi (gubitak interesa i motivacije, gubitak interesa za okolinu)

Question 3

Shizofrenija s obzirom na dob i epidemiologija?

Answer 3

• Shizofrenija s ranim početkom (engl. early onset schizofrenia-EOS) podrazumijeva pojavu bolesti između 13. i 19. godine života
• Shizofrenija s vrlo ranim početkom (eng. Childhood onset schizofrenia- COS) podrazumijeva pojavu bolesti prije 12. godine života
• Epidemiološke studije ukazuju na to da 0,1 do 1% svih shizofrenih psihoza počinje prije 10. godine života, a 4% prije 15. godine života
• Incidencija obolijevanja strmo raste u doba adolescencije s pikom javljanja između 15. i 30. godine života
• U dječaka se pojavljuje nešto češće nego kod djevojčica (1,67:1)
  Kod dječaka bolest se otkriva u ranijoj životnoj dobi

Question 4

Koje su tri faze shizofrenije?

Answer 4

Shizofrenija je bolest kroničnog tijeka koja se odvija kroz tri faze:

1. prodromalna
2. akutna
3. kronična

• Prodromalna faza je definirana vremenskim trajanjem počevši od prve uočene promjene u funkcioniranju osobe do trenutka kada su ispunjeni dijagnostički kriteriji za shizofrenu psihozu
• O prodromalnoj fazi koja može trajati i nekoliko godina govorimo samo ako se nakon te faze jave jasni simptomi i znakovi shizofrenog procesa
• Jasni premorbidni parametri koji bi ukazali na kasniji razvoj shizofrenije nisu poznati, ali neke su studije pokazale da se razvojne abnormalnosti kao što su hipotonija u neonatalnom razdoblju, neobično i usporeno emocionalno vezivanje, neurološki znakovi u djetinjstvu kao što su loša motorička koordinacija i deficit pažnje i procesuiranja informacija mogu naći kod četvrtine do polovine djece visokog rizika za razvoj bolesti

Question 5

Identifikacija osoba s klinički povišenim rizikom za razvoj bolesti (3)?

Answer 5

Sindromi koji ukazuju da izrazito visok rizik razvoja bolesti:

(1) sindrom atenuiranih (subkliničkih) psihotičnih simptoma u trajanju najmanje jedanput na tjedan u posljednjih mjesec dana
(2) kratki intermintentni psihotični sindrom-kratka vremenski ograničena prava psihotična iskustva koja su se dogodila tijekom protekla tri mjeseca, javljaju se na nekoliko minuta i ne dovode do dezorganiziranosti
(3) genetski rizik- povišeni rizik kod osoba koje u obitelji u prvom koljenu imaju osobu oboljelu od shizofrenije ili psihotičnog poremećaja iz tog spektra (rizik 10 do 25%)

Question 6

Poteškoće prepoznavanja psihopatologije u dječjoj dobi?

Answer 6

• Djecu ranije dobi karakterizira idiosinkratsko mišljenje s nedovoljno razvijenom percepcijom, a katkada i razvojni zastoji mogu biti praćeni otklonima sličnim psihotičnim simptomima
• Sklonost dječjem magijskom razmišljanju i fantazijama kao dio razvoja također je ponekad teško razlučiti od psihopatologije
• Prihvatljivo ponašanje u djetinjstvu ima široki raspon te stoga ponašanje djeteta može biti posljedica njegove mentalne nezrelosti prije nego devijacija od normalnog
• S druge strane adolescencija predstavlja kritično životno razdoblje u kojem se ostvaruje neurorazvojna emocionalna i kognitivna maturacija svake osobe te je važno pravovremeno provođenje specifičnim terapijskih intervencija u cilju sprečavanja mogućeg razvoja poremećaja

Question 7

Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza?

Answer 7

• Osnovu za postavljanje dijagnize shizofrenije u djece i mladih je zadovoljenje dijagnostičkih kriterija u klasifikaciji bolesti (MKB-10 i DSM-V) koji su jednaki kao i kriteriji za odraslu dob
• Prethodno treba isključiti druge psihijatrijske poremećaje (shizoafektivni, bipolarni poremećaj, depresivnu epizodu s psihotičnim simptomima i slično) ili tjelesne bolesti (tumor i ozljede mozga, epilepsija, endokrine bolesti, poremećaji ravnoteže elektrolita
• Potrebno je uzeti detaljnu anamnezu, napraviti fizikalni pregled, analizu krvne slike, pregled funkcionalnog statusa štitnjače, EEG i eventualno CT i MR mozga
• Postavljanje dijagnoze zahtjeva prodrobno informiranje o simptomima, dijagnostičku obradu i uklapanje svih podataka u intelektualni, razvojni i kulturni aspekt pojedinca

Question 8

Liječenje prve epizode shizofrenije, ciljevi (7)?

Answer 8

• Pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje prve epizode bolesti ili po mogućnosti faza prodroma bolesti utječu na tijek bolesti mogu spriječiti kronicitet kao i kognitivnu deterioraciju bolesnika oboljelih od shizofrenije
• Ciljevi liječenja prve psihotične epizode: redukcija i/ili prevencija- (1) psihotičnih simptoma (2) neurobioloških i neuropatoloških oštećenja (3) sekundarno psihijatrijskog i somatskog komorbiditeta (4) deterioracije općeg funkcioniranja bolesnika (5) individualnog i obiteljskog stresnog iskustva (6) stigmatizacije bolesnika i njegove okoline (7) recidiva bolesti

Question 9

Farmakoterapija prve psihotične epizode?

Answer 9

• Osnova i temelj liječenja shizofrenije i drugih psihotičnih poremećaja iz spektra shizofrenije je primjena antipsihotika
• Prije uključivanja psihofarmaka potrebno je učiniti fizikalni pregled, potpunu krvnu sliku, pokazatelje funkcije jetre, hormone štitnjače, EEG i EKG
• Antipsihotici nove generacije terapija su prvog izbora radi šireg spektra djelovanja i bolje podnošljivosti (npr. olanzapin, risperidon, kvetiapin)
• Osnovni princip na početku liječenja je početi s nižim dozama koje se polako podižu
• Preporučuje se terapija održavanja antipsihotikom nakon prve epizode od 3 do 5 godina nakon prve psihotičke epizode
• Doze lijekova se snižavaju nakon prvih 6 mjeseci liječenja ili prije prema kliničkoj slicite se mogu sniziti na doze održavanja (minimalne učinkovite doze)
• Nakon prekida farmakoterapije potrebno je bolesnika pratiti još najmanje dvijegodine
• Dosljedno provođenje farmakoterapije ključno je za dugotrajno održavanje stabilneremisije i smanjuje mogućnostrelapsana 30% dok nepravilno provođenje terapijepovezano je s rizikomrelapsaod 70%
• Osim psihofarmakološkog tretmana liječenje mora biti sveobuhvatno i uključivati i psihoterapijske, socioterapijske i psihoedukacijske tehnike uz podršku obitelji pacijenta
• Cilj svih terapija je vraćanje djeteta ili adolescenta na premorbidnu razinu funkciniranja kao i poticanje daljnjeg razvoja osobe

Question 10

Psihološke i psihosocijalne intervencije u liječenju shizofrenije (6)?

Answer 10

• Kognitivno bihevioralna terapija
• Savjetovanje i suportivna terapija
• Obiteljska terapija
• Psihodinamska psihoterapija
• Psihoedukacija
• Okupacijska terapija

Question 11

Ciljevi psihoterapijskih intervencija (3)?

Answer 11

1. stavljanje simptoma pod kontrolu ili njihovo smanjivanje kako bi se pacijent pripremio na ponovno integriranje u svoju obitelj i socijalnu okolinu (podrška farmakoterapiji)
2. rad na ponovnom strukturiranju interpersonalnih odnosa u okolini kao i na poboljšanju komunikacijskih vještina
3. rad na unaprijeđenju osobnog rasta i razvoja u skladu s postignutom razinom afektivno-kognitivne spremnosti (rad na samopoštovanju, svladavanju stresa, stvaranju i poboljšanju socijalne mreže te promjene životnog stila