Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

3.OG > Energija za život > Flashcards

Energija za život Flashcards

1
Q

Što je energija i u kojim se sve oblicima javlja u prirodi?

A

Energija je sposobnost obavljanja nekog rada.

Razlikujemo kemijsku, mehaničku, električnu, nuklearnu, svjetlosnu i toplinsku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Gdje pronalazimo potencijalnu energiju?

A

Potencijalna energija je energija koja je pohranjena u kemijskim vezama molekula hranjivih tvari.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Gdje pronalazimo kinetičku energiju?

A

Kinetička energija je mehanička energija kretanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Zašto je važno da se sunčeva energija procesom fotosinteze pretvara u kemijsku energiju?

A

Živa bića sunčevu energiju ne mogu iskoristiti za životne procese, biljke fotosintezom pretvaraju sunčevu energiju u kemijsku koju živa bića onda mogu iskoristiti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako stanice u organizmu koriste kemijsku energiju?

A

Kemijska energija je energija koja je pohranjena u kemijskim vezama hranjivih tvari. Razgradnjom molekula hranjivih tvari oslobađa se kemijska energija koju stanice koriste za rad.
Mišići kemijsku energiju koje se oslobodi razgradnjom ugljikohidrata i masti koriste za pokretanje tijela pri čemu se dio te energije oslobodi u obliku topline.
Kemijsku energiju stanice koriste za održavanje homeostaze, od jednostavnijih molekula izgrađuju složenije, izgrađuju dijelove za nove stanice, razgrađuju otpadne molekule…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je stanični metabolizam?

A

Sve izmjene stvari i promjene energije u stanici.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kakve su anaboličke, a kakve kataboličke reakcije?

A

anaboličke reakcije - reakcije sinteza molekula potrebnih organizmu
kataboličke reakcije - reakcije u kojima se složene molekule razgrađuju na jednostavnije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako biljke dolaze do glukoze i kako ju koriste?

A

Biljke procesom fotosinteze dolaze do energije - glukoze, pretvaraju sunčevu svjetlost u kemijsku i energiju pohranjuju je u kemijskim vezama glukoze.
Dio glukoze razgrađuju staničnim disanjem i oslobođenu energiju koriste za životne procese, višak spremaju kao rezervu energije u obliku škroba.
Pohranjena energija se prenosi kao hrana u tijelo biljojeda, a hranidbenom mrežom dospijeva do svih ostalih organizama u biosferi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kako je građena molekula škroba?

A

Molekula škroba rađena je od polisaharidnih lanaca amilaze i amilopektina, a nastaje međusobnim povezivanjem molekula glukoze.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje su odlike autotrofa?

A

Autotrofi samostalno iz organskih molekula proizvode organske tvari - sami sebi stvaraju hranu i opskrbljuju sve druge organizme u biosferi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što su fotosintetski autotrofi?

A

Fotoautotrofi energiju za sintezu organskih spojeva iz ugljikova dioksida i vode dobivaju od sunčeve svjetlosti.
Fotoautotrofi su biljke, alge, cijanobakterije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što su kemosintetski autotrofi?

A

Kemoautotrofi za sintezu organskih tvari koriste energiju oslobođenu oksidacijom anorganskih tvari. Koriste ugljikov dioksid za sintezu organskih spojeva.
Kemoautotrofi su metanske, sumporne, nitrifikacijske, željezne i bakterije koje oksidiraju mangan.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

U kojem obliku organizmi pohranjuju energiju?

A

Stanice dolaze do kemijske energije iz vanjskih izvora ili iz rezervi organizma, kao izvor kemijske energije koriste organske molekule bogate energijom. Nakon što se u stanicama razgradi organska molekula kao što je glukoza, oslobođena energija se pohranjuje u obliku molekule ATP-a (adenozin-trifosfata).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kako je građena molekula adenozin-trifosfata.

A

Molekula ATP-a građena je od dušične baze adenina, šećera riboze i tri fosfatne skupine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Zašto je molekula ATP-a izvor lako i brzo dostupne energije?

A

Velika količina energije je pohranjena u kemijskim vezama između fosfatnih skupina, te se veze lako kidaju i iz njih se oslobađa energija za stanične procese.
ATP je glavni izvor energije za gotovo sve stanične procese pa svaka stanica ima zalihu molekula ATP i ADP, koje uvijek koristi u ciklusu ADP/ATP.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koja molekula je dodatni izvor energije u stanicama?

A 
Kreatin fosfat (CP) ili fosfokreatin - sastoji se od molekule kreatina na koju je vezana fosfatna skupina.
Kada tkivo tijekom vježbanja ostane bez dovoljne količine kisika za razgradnju glukoze, a hitno mu je potrebna energija za stezanje mišića, kreatin-fosfat predaje fosfatnu skupinu molekuli ADP, čime se obnavlja stanični ATP.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Koje su to spontane reakcije?

A

Reakcije kod kojih je energija produkata manja od energije reaktanata, tijekom spontanih reakcija oslobađa se energija i povećava se nered sustava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koje su to nespontane reakcije?

A

Reakcije kod kojih je količina reaktanata manja od količine produkata, tijekom nespontanih reakcija energija se troši, stvaraju se točno određene molekule koje su potrebne organizmu u tom trenutku i smanjuje se nered sustava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koja je uloga topline koja se otpušta u živim stanicama?

A

Toplina je energija koja prelazi s toplijeg tijela na hladnije i više se ne može iskoristiti za rad, niti se može pretvoriti u drugi oblik energije. Žive stanice neprestano rade pa tako i neprestano stvaraju toplinu. Iako se ona ne može iskoristiti, ona zagrijava tijelo živih bića, a sisavcima i pticama pomaže održati stalnu tjelesnu temperaturu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Objasni prvi zakon termodinamike.

A

Prvi zakon termodinamike govori da je u zatvorenom sustavu zbroj energije svih oblika stalan. Energija ne može nestati ni nastati, ali mijenja oblik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Objasni drugi zakon termodinamike.

A

Drugi zakon termodinamike govori da svaki prijenos ili pretvorba energije povećava nered sustava, odnosno da svaki zatvoreni sustav spontano teži stanju većeg nereda. U živim sustavima, iako nisu zatvoreni sustavi, to znači da se energija ne može pretvarati iz jednog oblika u drugi, a da se dio energije ne otpusti u okoliš kao toplina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što je metabolizam?

A

Sveukupnost kemijskih reakcija koje održavaju životne funkcije organizma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što su enzimi?

A

Enzimi su proteini koje proizvodi organizam i nužni su za njegovo uravnoteženo funkcioniranje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koja je funkcija enzima u organizmu?

A

Enzimu smanjuju energiju aktivacije te time ubrzava određene kemijske reakcije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Što je energija aktivacije?

A

Energija aktivacije je energija koja je potrebna molekulama za stupanje u neku kemijsku reakciju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Objasni spajanje supstrata i enzima.

A

Reaktant na koji određeni enzim djeluje je supstrat enzima. Enzimi su specifični za neki supstrat - određena vrsta enzima ubrzava samo određenu vrstu kemijskih reakcija. Supstrat će se slabim vezama vezati na određeni dio molekule enzima, koji se naziva aktivnim mjestom.
Sastav aminokiselina u aktivnom mjestu i njihov raspored odredit će veličinu, oblik i kemijska svojstva aktivnog mjesta zbog čega će se na njega vezati točno određeni supstrat. Vezanjem supstrata n aktivno mjesto nastaje kompleks enzim-supstrat.
Nakon reakcije enzim se odvaja od produkata i iz reakcije izlazi nepromijenjen.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Koja je uloga klorofila?

A

Klorofil hvata energiju fotona. Klorofil je složena organska molekula koja sadrži porfirinski prsten s magnezijevim ionom u središtu.

28
Q

Koja je uloga klorofila a?

A

Molekule klorofila a pretvaraju energiju fotona u kemijsku energiju koja se pohranjuje u kemijske veze između fosfata u molekuli ATP. Energija molekula ATP zatim se koristi za sintezu glukoze i kisika, iz ugljikovog dioksida i vode.

29
Q

Kako ugljikov dioksid ulazi u biljku?

A

Ugljikov dioksid ulazi u biljku difuzijom preko otvora na listovima - puči.

30
Q

Koje biljne stanice su najbogatije klorofilom?

A

Stanice mezofila lista.

31
Q

Opiši građu kloroplasta.

A

U unutrašnjosti svakog kloroplasta nalazi se sustav spljoštenih membrana - tilakoide, a nakupine tilakoidi koje se nakupljaju u stupce - grane tilakoida. Tilakoidne membrane naslagane u nakupinama osiguravaju veliku površinu, u odnosu na mali volumen cijelog kloroplasta. Na tilakoidnim membranama nalaze se pigmentna zrnca klorofila i drugih karotenoida i tamo se odvija prvi korak fotosinteze. Karotenoidi sudjeluju u apsorpciji svjetlosne energije kao pomoćni pigmenti u fotosintezi, i imaju ulogu zaštite klorofila od oštećenja uzrokovanih svjetlošću.
Kloroplast je izvana obavijen dvostrukom membranom.
Unutarnja membrana okružuje područje ispunjeno gustom tekućinom koje nazivamo stroma - sadrži kružnu DNA, ribosome, velik broj enzima koji sudjeluju i fotosintezi.

32
Q

Na koje etape dijelimo fotosintezu?

A

Svjetlosne reakcije - reakcije ovisne o svjetlosti

Calvinov ciklus - reakcije neovisne o svjetlosti

33
Q

Gdje započinje fotosinteza, što se događa?

A

Fotosinteza započinje u tilakoidama kloroplasta, gdje se nalaze pigmenti i enzimi. Tilakoidne membrane sadrže posebne molekule koje sudjelovanjem u usklađenim reakcijama omogućavaju reakcije fotosinteze ovisne o svjetlosti.
Molekule biljnih pigmenata povezane su u strukture koje nazivamo fotosistemima a na tilakoidama razlikujemo fotosistem I i II.

34
Q

Koja je uloga fotosistema?

A

Fotosistemi pretvaraju energiju fotona u kemijsku energiju tako da u njima energija fotona pobudi elektrone, a elektrone zatim prebacuju od molekule do molekule - transportni lanac elektrona.

35
Q

Što se događa u fotosistemu II?

A

U prvom koraku klorofil u fotosistemu II apsorbira energiju fotona zbog čega naglo prelazi u pobuđeno stanje, ali se i odmah potom vraća u osnovno stanje.
Vraćanjem u osnovno stanje oslobađa energiju i otpušta pobuđeni elektron primarnom akceptoru elektrona. Molekula klorofila u fotosistemu II mora nadoknaditi izgubljeni elektron pa ga izbija molekuli vode u procesu fotolize vode.

36
Q

Što se događa tijekom fotolize vode?

A

Fotolizom se molekula vode raspada na vodikov ion i molekulu kisika.

37
Q

Što se događa u fotosistemu I?

A

Nakon fotolize, pobuđeni elektron se prenosi do fotosistema I i kojem ponovno dolazi do pobuđivanja elektrona energijom fotona. Vraćanjem u osnovno stanje klorofil predaje pobuđeni elektron konačnom akceptoru, NADP+, na koji se veže vodikov ion tvoreći NADPH.

38
Q

Zašto u stromi kloroplasta, nakon transportnog lanca elektrona, nastaje protonski gradijent?

A

Transportni lanac elektrona oslobodit će energiju pomoću koje se vodikovi ioni aktivno kreći iz područja strome u tilakoidni prostor gdje se nakupljaju i vodikovi ioni nastali fotolizom vode. Zbog veće koncentracije protona u tilakoidnom prostoru u odnosu na stromu kloroplasta nastaje protonski gradijent zbog kojeg će vodikovi ioni težiti prelasku u stromu kloroplasta.

39
Q

Što je fosforilacija?

A

Prijenos vodikovih iona u stromu se zbog nepropusnosti membrane odvija preko enzima ATP-aze što oslobađa energiju za nastanak molekule ATP.
Količina molekula ATP što nastaje ovakvom sintezom je mala, ali se zato i energija pohranjena u molekuli NADPH prosljeđuje u proces fotosinteze.

40
Q

Objasni proces Calvinova ciklusa.

A

U prvoj reakciji ciklusa ugljikov dioksid se veže na ribuloza-1,5-bifosfat (RuBP). Nastali spoj sa 6 C-atoma se ubrzo raspada na dvije molekula 3-fosfoglicerata koje se nizom reakcija prevode u gliceraldehid-3-fosfat, ishodišnu molekulu glukoze. Tu reakciju katalizira enzim Rubisco (ribuloza-1,5-bifosfat-karboksilaza-oksigenaza).
Ribuloza-1,5-bifosfat se regenerira te se uključuje u novi Calvinov ciklus. NADPH se oksidira, nastaje NAPD+, ATP se hidrolizira dajući ADT i fosfatnu skupinu.
Regenerirani NADP+ i ADP te fosfatna skupina se vraćaju u tilakoide kloroplasta gdje ulaze u novi ciklus fotosinteze.
Od većine gliceraaldehid-3-fosfata nastalog u Calvinovom ciklusu se u citoplazmi sintetizira saharoza koja se prenosi do ostalih dijelova biljke gdje se hidrolizira na glukozu i fruktozu, jedan dio se pretvara u škrob koji se sprema u stromu kloroplasta.

41
Q

Za što je Rubisco ključan?

A

Rubisco je ključan za kruženje ugljika u biosferi jer katalizira primarnu kemijsku reakciju kojom anorganski ugljik prelazi u biosferu u obliku anorganskog spoja.

42
Q

Što je fotorespiracija?

A

U slučajevima kada je koncentracija kisika u međustaničnim prostorima veća od koncentracije ugljikova dioksida Rubisco djeluje kao oksigenaza te veže kisik.
Ovakvom aktivnošću Rubisca dolazi do oksidacije ugljikohidrata nastalih fotosintezom i oslobađanja ugljikova dioksida.
Fotorespiracijom se osiromašuje Calvinov ciklus i smanjuje učinak fotosinteze.

43
Q

Objasni o čemu ovisi razgradnja glukoze.

A

Kemijska energija iz molekule glukoze oslobađa se tijekom niza reakcija, a uključuje aktivnost mnogih enzima. Produkti razgradnje glukoze su ugljikov dioksid i voda pri čemu se oslobađa energija. Ovisno o dostupnosti kisika, reakcija razgradnje bit će manje ili više učinkovita.
Energijski je najučinkovitija razgradnja uz prisutnost kisika, a prostorno je vezana uz mitohondrij. Od energije koja se oslobodi 40% se pohranjuje u obliku molekule ATP, a ostatak se pretvara u toplinu.

44
Q

Opiši građu mitohondrija.

A

Mitohondrij je velika organela, obavijena dvostrukom membranom, a njegova je unutarnja membrana višestruko savijena i tvori nabore - kriste - njima se osigurava velika površina potrebna za kemijske reakcije moje se zbivaju uz prisutnost kisika.

45
Q

O čemu ovisi broj mitohondrija u stanicama?

A

Broj mitohondrija je povezan s potrebama određene stanice za energijom, mišićne stanice imaju velik broj mitohondrija što im omogućava velik protok energije koja im je potrebna za brzu reakciju i zahtjevan fizički rad. U usporedbi sa mišićnim stanicama, eritrociti čovjeka uopće ne sadrže mitohondrije.

46
Q

Što je glikoliza i objasni ju.

A

Glikoliza je prvi korak u razgradnji glukoze ori čemu od dvije molekule glukoze nastaju dvije molekule piruvata.
Događa se u citoplazmi stanice gdje su prisutni enzimi koji kataliziraju reakcije, ne zahtjeva prisutnost kisika.
Energijski prinos glikolize stanici ukupno su dvije molekule ATP-a po molekuli glukoze.
Nakon glikolize, ako je prisutna dovoljna količina kisika, zbiva se stanično disanje, odnosno aerobna razgradnja.

47
Q

Koje procese uključuje aerobna razgradnja?

A

Glikolizu, ciklus limunske kiseline i dišni lanac.

48
Q

Što se događa nakon glikolioze?

A

Nakon glikolize, u prisutnosti kisika piruvat ulazi u mitohondrije gdje se nastavlja proces staničnog disanja.
U matriksu mitohondrija piruvat se dekarboksilira, a zatim se oksidira pri čemu ostaje acetilna skupina koje se veže na Co-A dajući acetil-CoA što je reakcija koja povezuje glikolizu i Krebsov ciklus.

49
Q

Objasni ciklus limunske kiseline (Krebsov ciklus).

A

Krebsov ciklus predstavlja zajednički put razgradnje ugljikohidrata, aminokiselina i masnih kiselina. Ne koristi kisik, ali se zbiva u aerobnim uvjetima u matriksu mitohondrija.
Aktivirani acetil-CoA potpuno oksidira do ugljikovog dioksida.
Reakcije počinju spajanjem acetil-CoA s oksaloacetatom pri čemu nastaje citrat, a završavaju regeneracijom oksaloacetata koji ulazi u novi ciklus.
nastala energija se pohranjuje u obliku elektrona NADH i FADH2, a manji dio u obliku molekule ATP procesom supstratne fosforilacije.
Za svaku acetilnu skupinu nastaju tri molekule NADH, jedna molekula FADH2 i ATP, a izdvajaju se dvije molekule ugljikova dioksida.

50
Q

Objasni transportni lanac elektrona (dišni lanac).

A

Dišnim lancem elektroni se prenose preko niza prenositelja koji se nalaze u kristama mitohondrija. Elektroni iz NADH i FADH2 se prenose na kisik čijom redukcijom nastaje voda, a regenerirani NAD+ i FAD vraćaju se u Krebsov ciklus.
Pri prijenosu elektrona se oslobađa energija koja pokreće aktivni prijenos vodikovih iona iz matriksa u međumembranski prostor gdje dolazi do nakupljanja vodikovih iona što uzrokuje nastanak protonskog gradijenta.
Protoni ne mogu proći kroz membranu bez ATP-aze.
Oslobođena energija dišnim lancem se koristi za sintezu molekula ATP, manjim dijelom za druge procese.

51
Q

Zašto dolazi do nakupljanja mliječne kiseline u mišićima?

A

Tijekom intenzivne vježbe, kada se zbog zahtjeva za energijom i nedovoljne opskrbe kisikom koristi anaerobni metabolizam, produljena anaerobna razgradnja dovodi so nakupljanja mliječne kiseline u mišićima.
Nakupljanje mliječne kiseline može narušiti homeostazu stanica, ali sadrže neiskorištenu kemijsku energiju.
Molekule mliječne kiseline se prenose krvotokom do jetre gdje se skladište dok se tkiva opet ne obogate kisikom.

52
Q

Kada stanica ulazi u vrenje/fermentaciju?

A

Ako stanica nema dovoljno kisika, piruvat se razgrađuje u anaerobnim uvjetima - vrenje/ fermentacija - proces nakon glikolize.

53
Q

Opiši anaerobnu razgradnju.

A

Anaerobna razgradnja se odvija u citoplazmi stanice. Anaerobnom razgradnjom ne stvaraju se nov molekula ATP, već je uloga procesa regeneracija NAD+ kako bi se glikoliza mogla neometano dalje odvijati.
U anaerobnim uvjetima, nastali piruvati se ne mogu razgraditi do ugljikova dioksida i vode.
Tijekom anaerobne razgradnje, piruvat se iz stanica uklanja tako što se kod većine životinja prevodi u mliječnu kiselinu, a kod biljaka u alkohol i ugljikov dioksid.
Neki prokarioti se koriste isključivo aerobnim, neki isključivo anaerobnim, a neki mogu promijeniti način razgradnje molekula ovisno o vanjskim uvjetima.

54
Q

Koja je razlika u procesu fotosinteze kod cijanobakterija i biljaka?

A

Kod cijanobakterija tilakoidne membrane se nalaze u citoplazmi stanice jer nemaju razvijene organele.

55
Q

Što su bakterioklorofili?

A

Bakterioklorofil je fotosintetski pigment kojeg sadrže zelene sumporne bakterije, nalaze se na membranskim vezikulama pričvršćenim za unutarnju stranu stanične membrane.

56
Q

Koje su razlike kod staničnog disanja prokariota?

A

Glikoliza i Krebsov ciklus se odvijaju u citoplazmi, a dišni lanac na unutarnjoj strani stanične membrane.

57
Q

Objasni građu ugljikohidrata i ulogu.

A

Molekule ugljikohidrata građene su od vodika, ugljika i kisika.
Ugljikohidrati su šećeri i polimeri šećera.
Najjednostavniji ugljikohidrati su monosaharidi ili jednostavni šećeri; najjednostavniji šećer je trioza, najznačajnije su pentoze i heksoze.
Složeni ugljikohidrati nastaju spajanjem monosaharidnih podjedinica te tvore polimere.
Disaharidi su šećeri građeni od dvije monosaharidne podjedinice spojene kovalentnom vezom.
Polisaharidi su sastavljeni od mnogo monosaharidnih podjedinica i tvore makromolekule ugljikohidrata.
ugljikohidrati služe kao brzo dostupna energija, trajan pohrana energije te izgrađuju različite strukture živog svijeta.

58
Q

Objasni građu i ulogu lipida.

A

U lipide ubrajamo trigliceride (masti i ulja), fosfolipide, steroide i voskove.
Trigliceridi imaju najveći potencijal za pohranu energije i njihovom razgradnjom se oslobađa najviše energije.
Svi trigliceridi su netopljivi u vodi, kemijski su stabilni što ih čini idealnima za pohranu energija.
Građeni su od trovalentnog alkohola glicerola i tri više masne kiselina, ovisno o sadržaju više masnih kiselina razlikujemo krute masti i tekuća ulja.
Masti imaju veći broj zasićenih više masnih kiselina, ulja sadrže veći broj nezasićenih više masnih kiselina.
Fosfolipidi su strukturom slični mastima i uljima, na alkohol glicerol se veže fosfatna skupina umjesto jedne više masne kiseline, taj dio molekule je negativno nabijen jer je fosfatna skupina hidrofilan, ostatak molekule je nenabijen te je zato hidrofoban - fosfolipidi djelomično topljivi u vodi - ključna uloga u građi stanične membrane.
Iz skupine steroida najznačajniji je kolesterol - gradi membrane stanica životinja, ishodišna je molekula u sintezi spolnih hormona, steroidnih hormona kore nadbubrežne žlijezde i vitamina D.
Voskovi se nalaze na površini nekih dijelova biljaka ili kukaca.
Po kemijskom sastavu je lipid, građen od jednovalentnog alkohola i jedne više masne kiseline.

59
Q

Objasni građu i ulogu proteina.

A

Proteini ili bjelančevine su makromolekule nastale povezivanjem aminokiselina. Svi proteini su građeni od 20 aminokiselina u različitom redoslijedu i udjelu.
Aminokiseline se međusobno vežu peptidnim vezama pa ovisno o broju vezanih aminokiselina govorimo o dipeptidima, oligopeptidima ili polipeptidima.
proteine čine jedan polipeptid ili više njih organiziranih u trodimenzionalne strukture.
Neki proteini djeluju kao katalizatori, drugi su antitijela, brane organizam, sudjeluju u prijenosu tvari, receptori su na membranama, sudjeluju u kretanju i potpori stanice i organizma.

60
Q

Kako biljke spremaju višak energije od fotosinteze?

A

Biljke fotosintezom stvaraju više glukoze nego što im je potrebno, a pomoću tih viškova stvaraju energijske zalihe. Ugljikohidrate spremaju u obliku škroba, sastavljenog od velikog broja podjedinica glukoze povezanih u lance amilaze i amilopektina.
Neke biljke koriste ulje koje spremaju u sjemenke kao energijske zalihe.
Zalihe škroba u korijenju omogućuju biljkama brz rast i razvoj nakon zime, a zalihe u sjemenkama osiguravaju energiju za klijanje nove biljke.

61
Q

Kako životinje skladište višak ugljikohidrata?

A

Životinje imaju manje kapacitete skladištenja od biljaka. Enzimi koji razgrađuju škrob i glikogen mogu istodobno osloboditi samo jednu molekulu glukoze na kraju molekule koji nazivamo nereducirajućim, pa velika razgranatost molekule ugljikohidrata doprinosi i bržoj opskrbi stanica energijom.
Spremišna molekula kod životinja, gljiva i bakterija je glikogen.

62
Q

Kako se skladištenje ugljikohidrata organizira kod čovjeka?

A

Kod čovjeka se oko 100 g glukoze sprema kao glikogen u stanicama jetre, a oko 200 g u mišićne stanice.
Kapaciteti za pohranu masti su puno veći pa je i najveći dio zaliha energije pohranjen u obliku masti.

63
Q

Što se događa u organizmu čovjeka ako je povećana razina ugljikohidrata?

A

Ako je u krvi povećana razina ugljikohidrata, a popunjeni su kapaciteti za pohranu glikogena, hornom inzulin potaknut će pohranu glukoze u obliku masti u masnim stanicama.

64
Q

Zašto je kompaktnije da organizam skladišti energiju u obliku masti, a ne glikogena?

A

Glikogen za sebe veže vodu, masti ne, time stvaraju manji teret organizmu.

65
Q

Što je bazalni metabolizan?

A

Bazalnim metabolizmom se izražava stopa metabolizma u mirovanju koje održavaju stalnu tjelesnu temperaturu - to je najmanja potrebna količina energije za dnevno održavanje osnovnih životnih funkcija.

66
Q

Što je standardni metabolizam?

A

Standardnim metabolizmom se izražava stopa metabolizma organizama u mirovanju kojima temperatura tijela ovisi o temperaturi okoliša

67
Q

Kakva je to anoksigena fotosinteza?

A

Fotosinteza kojom ne nastaje kisik.

3.OG (10 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions