Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

3.OG > Klimatske promjene > Flashcards

Klimatske promjene Flashcards

1
Q

Što su klimatske promjene?

A

klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli ili intenzitetu klimatskih elemenata koje traju više od nekoliko desetljeća.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koliku površinu zahvaćaju klimatske promjene?

A

Najčešće zahvaćaju samo pojedine dijelove planeta, rijetko cijeli planet.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako se očituju klimatske promjene?

A

Očituju se u promjeni vrste klime; izmjene jednog ili više klimatskih elemenata, promjeni raspodjele klimatskih događaja s obzirom na prosječne vrijednosti te povećanju broja ekstremnih klimatskih uvjeta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Gdje se očituju najizrazitije promjene?

A

Najizrazitije promjene se očituju u atmosferi, promjene su usko povezane s događajima u cijelome klimatskom sustavu koji uključuje hidrosferu, litosferuu i biosferu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

O čemu su, u geološkoj prošlosti, ovisile klimatske promjene?

A

Ovisile su o prirodnim čimbenicima; astronomskim događajima i terestričkim aktivnostima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što su astronomski događaji?

A

Astronomski događaji su uvjetovani promjenom intenziteta dolaznog Sunčeva zračenja na Zemlji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što su terestričke aktivnosti?

A

Terestričke aktivnosti su promjene u raspodjeli kontinenata i oceana, vulkanskih erupcija ili promjena smjera i temperature morskih struja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Čime su uvjetovane suvremene klimatske promjene?

A

Suvremene klimatske promjene su uvjetovane antropogenim utjecajima (utjecaj čovjeka)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koji prirodni čimbenici mijenjaju klimu?

A

Promjene u globalnom kruženju morskih struja i vjetrova, u koncentraciji stakleničkih plinova, globalna tektonika ploča (pomicanje velikih kontinentalnih masa), promjene Zemljine orbite i promjene u Sunčevom zračenju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako Sunčevo zračenje utječe na klimu na Zemlji?

A

Sunce je glavni izvor energije na Zemlji pa promjene u njegovu zračenju utječu i na promjenu klime na Zemlji.
Broj sunčevih pjega utječe na klimu Zemlje; više pjega>toplije, manje pjega> hladnije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kako promjene u Zemljinoj orbiti utječu na klimu na Zemlji?

A

Utjecaj promjena u Zemljinom gibanju na klimu je objasnio matematičar Milutin Milanković. Njegova teorija povezuje klimatske promjene s Zemljinim astronomskim ciklusima. Promjene u ekscentričnosti Zemljine orbite, promjeni nagiba Zemljine osi i promjeni kuta precesije. Izračunao je da se klima u posljednjih 500 000 godina mijenjala uvijek kada bi sva tri astronomska ciklusa dosegla maksimalne vrijednosti u istom smjeru > Milankovićeni ciklusi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Objasni promjene Zemljine orbite na slici (str. 11).

A

slika :)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako gibanje tektonskih ploča utječe na klimu na Zemlji?

primjer

A

Gibanje tektonskih ploča uvjetuje promjenu rasporeda kontinenata i oceana, to utječe na promjenu smjera i temperature morskih struja te smjera gibanja zračnih masa, time i prijenos vlage u topline po Zemlji.
Stvaranje Panamske prevlake između Sjeverne i Južne Amerike prije 3 mil. godina. Time je prekinuto kruženje mora između Tihog i Atlantskog oceana što je utjecalo na stvaranje današnjeg smjera Golfske struje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kako vulkanske erupcije utječu na klimu na Zemlji danas i u geološkoj prošlosti?

A

Vulkanske erupcije u atmosferu izbacuju velike količine aerosola (plinovite smjese čestica krutih tvari i kapljica tekućine) koji smanjuje intenzitet Sunčeva zračenja i uvjetuje zahladnjenje.
U geološkoj prošlosti na klimu su najviše utjecale erupcije supervulkana koje su mijenjale klimu na globalnoj razini. Takve erupcije prate uragani vrućih plinova, pepela i stijena koji su uništavali sve oblike života. Zadnja takva erupcija je bila na Sumatri (supervulkan Toba), nakon erupcije nastupila je vulkanska zima koja je trajala između 5 i 10 godina> uginulo je 75% biljaka na sjevernoj polutki Zemlje a broj ljudi na Zemlji je opao na ispod 10 000.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kada se povećava antropogeni utjecaj na klimu?

A

U 18. st. nakon početka industrijske revolucije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koji su najsnažniji antropogeni čimbenici koji utječu na klimu?

A

Izgaranje fosilnih goriva, krčenje šuma, izmjena podloge (urbanizacija) , intenzivno stočarstvo i poljoprivreda> povećanje koncentracije stakleničkih plinova i promjena kemijskog sastava atmosfere.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako izgaranje fosilnih goriva utječe na promjenu klime na Zemlji?

A

Izgaranjem fosilnih goriva nastaju staklenički plinovi koji povećavaju intenzitet efekt staklenika i uvjetuju porast prosječne temperature na Zemlji/globalno zatopljenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koje su posljedice suvremenih klimatskih promjena?

A

Suvremene klimatske promjene uvjetuju smanjenje snježnog pokrivača, topljenje leda na polovima i ledenjaka u visokim planinama. Topljenje leda izaziva porast razine svjetskog mora, plavljenje niskih obala i njezino erodiranje. (obale su najgušće naseljena područja Zemlje) Trend rasta prosječne razine mora se povećava posljednjih desetljeća i predviđa se da će se uz sadašnji intenzitet globalnog zatopljenja razina mora povećati za čak 2 m. pojava ekstremnih uvjeta je češća nego tijekom geološke prošlosti. Poplave su češće što uzrokuje smanjenje kvalitete vode i manju dostupnost vode u drugim područjima. Dijelovi Zemlje su zadesiti ekstremnim uvjetima, dugotrajne sušama i požarima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC)?

A

Organizacija koja je osnovana 1988. jer su upravo antropogeni čimbenici najutjecajniji na promjenu klime. 1992. donesen je međunarodni sporazum o klimatskoj politici - Okvirna konvencije UN-a o promjeni klime, koji kritički analizira znanstvenu literaturu i procjenjuje rizik od klimatskih promjena prouzročenih ljudskom aktivnošću u budućnosti. U zadnjem izvješću je objavljeno da je ljudsko djelovanje određeno kao glavni uzročnik klimatskih promjena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što je ledeno doba?

A

Ledeno doba je razdoblje naglog zahladnjenja tijekom kojeg nastaju i šire ledeni pokrovi i ledenjaci (glacijacije)?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koje su posljedice ledenih doba?

A

Promjene u globalnom širenju zračnih masa i morskih struja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Imaju li ledena doba pozitivnih utjecaja?

A

Tijekom ledenih doba nastaju nove biljne i životinjske vrste upravo zbog raznim promjena i prilagodbi na nove svakodnevne uvjete. Tijekom zadnjeg ledenog doba pojavio se moderan čovjek.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koliko je bilo ledenih doba u Zemljinoj geološkoj prošlosti?

A

Tijekom Zemljine geološke prošlosti bilo je 5 godišnjih doba.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Analiziraj graf (str. 18)

A

:)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Koji su razlozi nastajanja ledenih doba?

A

Razlozi nisu jednoznačno određeni. Neki znanstvenici smatraju da su razlog njihova nastajanja astronomski razlozi, a drugi promjene u reljefu, smjeru i temperaturi morskih struja. Neki misle da promjene temperature u atmosferi utječu na pojavu ledenih doba. Najvjerojatnije je kombinacija svih čimbenika.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Što znaš o zadnjem velikom ledenom dobu?

A

Zadnje ledeno doba počelo je prije 33.9 milijuna godina stvaranjem leda na Arktiku, tijekom sljedećih milijun godina led se proširuje po sjevernoj polutci, kad započne epoha pleistocena izmjenjuju se glacijali i interglacijali (razdoblja zahladnjenja i zatopljenja). U glacijalima kontinentalni led se širio daleko na lug, a snježna granica spuštala.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Što je Würm?

A

Würm je posljednji glacijal u Alpama, počeo je prije 70 000 godina i završio prije 11 700 godina. U Europi se led širio iz jezgre u Skandinaviji i Baltiku, a manja ledena kapa prekrivala je Alpe. Najveća debljina leda je bila 3 000 m.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Analiziraj graf i sliku na 19 str.

A

:)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Analiziraj tablicu na 18. str.

A

:)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Kako je kopno i more bilo raspoređeno tijekom Würma?

A

Za nastanak velikih ledenih pokrova potrebne su velike količine morske vode, razina mora je bila niža za 120 m. Mnogi današnji otoci su bili povezani s kopnom, kontinenti su bili povezani.

31
Q

Koje su klimatske razlike između klime tijekom zadnjeg ledenog doba i danas?

A

Riječna mreža je bila gušća i pomicala se prema jugu, iznad zaleđenih kontinentalnih područja stvaralo se polje visokog tlaka, vlažne oceanske mase su bile potisnute prema jugu. U područjima koja nisu bila pod izravnim utjecajem ledenog pokrova nastaju vlažna razdoblja > pluvijali.

32
Q

Što su pluvijali?

A

Pluvijali su vlažna klimatska razdoblja u dijelovima Zemlje koji nisu bili pod ledenim pokrovom tijekom pleistocena.

33
Q

Objasni nastanak morena i ledenjačkih dolina,

A

Tijekom interglacijala riječna mreža se širila, a snaga tekućica povećavala što je prouzročilo snažnije erodiranje podloge. Povlačenje ledenjaka i ledenog pokrova izazvalo je nakupljanje glacijalnih sedimenata (morene), a glacijalna erozija nastanak glacijalnih reljefnih oblika (ledenjačkih dolina).

34
Q

Kako nastaju štitovi?

A

Štitovi nastaju na dijelovima reljefa iznad kojih je debeli sloj leda udubio reljef svojom težinom, nakon završetka ledenog doba središnji dijelovi takvih udubina su uglavnom prekriveni morem.

35
Q

Kakvi dokazi postoje o promjeni klime?

A

Razlikujemo tri vrste dokaza; paleontološke, geološke i kemijske.

36
Q

Kako je moguće da se naslage tilita (morenskog materijala) nalaze na područjima s vrlo toplom, tropskom klimom, na kojima nema tragova ledenog doba?

A

Naslage su izvorno nanesene u planinskim predjelima, ali su poslije premještene djelovanjem mnogih geoloških procesima među kojima se ističe globalna tektonika ploča.

37
Q

Što znaš o malom ledenom dobu?

A

Malo ledeno doba se pojavilo tijekom druge polovice 15. st., a završilo u prvoj polovici 19. st. O malom ledenom dobu svjedoče mnogi izvori koji navode o uzastopnim sušnim godinama.

38
Q

Kakvi su to paleontološki dokazi o promjeni klime?

A

U paleontološke dokaze ubrajamo vegetacijske (peludne) i životinjske fosile te godove fosiliziranih stabala na kojim je vidljivo djelovanje oledbe.

39
Q

Kakvi su to geološki dokazi o promjeni klime?

A

Geološki dokazi su vidljivi u postojanju mnogih glacijalnih reljefnih oblika i r tragovima koji upućuju na promjenu morske razine.

40
Q

kakvi su to kemijski dokazi o promjeni klime?

A

Kemijske dokaze pronalazimo u morskim sedimentima ili su prouzročeni dubinskim ledom, važne dokaze pružaju i glaciologijska istraživanja.

41
Q

Što je globalno zatopljenje?

A

Globalno zatopljenje je prekomjeran porast prosječne temperature.

42
Q

Koje su posljedice globalnog zatopljenja?

A

Velike klimatske promjene, ekstremni uvjeti i nepogode, rast morske razine, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, zakiseljenje oceana i vrlo burne društvene promjene kao posljedica onih prirodnih.

43
Q

Koji su to čimbenici koji utječu na stupanj stakleničkih plinova u atmosferi?

A

Koncentracija plina u atmosferi, trajnost plina i mogućnost zagrijavanja plina.

44
Q

Koji je staklenički plin najzastupljeniji?

A

Vodena para.

45
Q

Koncentracija kojih plinova se povećala ljudskim djelovanjem?

A

Ugljikov dioksid, metan, dušikov (IV) oksid i fluorirani plinovi

46
Q

Što su fluorirani plinovi?

A

Fluorirani plinovi su umjetni spojevi koji nisu prirodni sastojci atmosfere, spojevi koji sadrže fluor uništavaju ozon koji nas štiti od Sunčeva zračenja.

47
Q

Što znaš o vodenoj pari?

A

Vodena para u atmosferu ulazi prirodnim putem, isparavanjem hidrosfere i transpiracijom biljnog pokrova

48
Q

Što znaš o ozonu?

A

ozon se prirodno nalazi u višim slojevima atmosfere i ondje upija ultraljubičasto zračenje. U prirodi nastaje pražnjenjem atmosferskog elektriciteta (munjama), a antropogeno uporabom motora s unutarnjim izgaranjem. U stratosferi je koristan, ali u nižim slojevima atmosfere, troposferi, je štetan za ljudsko zdravlje.

49
Q

Što znaš o ugljikovom dioksidu?

A

Ugljikov dioksid je najzastupljeniji antropogeno uvjetovani staklenički plin koji uzrokuje 63% globalnog zatopljenja. Koncentracija nu se prirodnim putem povećala tijekom interglacijala zbog porasta temperature. Od početka industrijske revolucije povećanje koncentracije je 100 puta brže.

50
Q

Što je s ostalim stakleničkim plinovima?

A

Ostali staklenički plinovi se ispuštaju u manjim količinama , ali zadržavaju toplinu učinkovitije od ugljikovog dioksida.

51
Q

Što znaš o metanu?

A

Metan uzrokuje 19% globalnog zatopljenja, osim u atmosferi prisutan je i u tlu i u oceanskim sedimentima. Znanstvenici vjeruju da kada bi došlo do oslobođenja metana iz permafrosta i metanskih klatrata (naslaga leda bogatih metanom) s oceanskog dna da bi ubrzalo globalno zagrijavanje.

52
Q

Kroz koje djelatnosti ugljikov dioksid dolazi u atmosferu?

A

Najveći udio ugljikova dioksida ispuštaju elektrane, zatim zračni promet, veliku količinu ugljikova dioksida ispuštaju elektrane, energetika, poljoprivreda i industrija.

53
Q

Zašto deforestacija povećava koncentraciju ugljikova dioksida?

A

Tijekom geološke prošlosti velika šumska područja su apsorbirala ugljikov dioksid iz atmosfere i na taj način regulirala klimu. Pojačana deforestacija umanjuje taj koristan učinak i istodobno se ugljik koji bi bio pohranjen u stablima uzdiže u atmosferu i pojačava efekt staklenika. Krčenjem šuma se godišnje oslobađa gotovo milijardu tona ugljika.

54
Q

Zašto intenzivno stočarstvo utječe na promjenu klime?

A

Intenzivno stočarstvo je posljedica sve veće potrebe čovječanstva za hranom, takav oblik poljoprivredne proizvodnje znatno pridonosi povećanju emisije metana i ugljikova dioksida. Stoka na farmama proizvodi velike količine metana.

55
Q

Kako nastaju fluorirani plinovi?

A

Fluorirani plinovi nastaju kao proizvod mnogih industrijskih djelatnosti; proizvodnja rashladnih tekućina i pjena, proizvodnja magnezija i aluminija.

56
Q

Što znaš o sumporovom heksafluoridu?

A

Sumporov heksafluorid je 23 900 puta štetniji od ugljikova dioksida. Ispušta se u malim količinama.

57
Q

Objasni razlike prosječnih godišnjih temperatura između 21. st. i 19. st.

A

Mjerenja prosječnih godišnjih temperatura se provode od 1850. godine, posljednja tri desetljeća su najtoplija otkad mjerenja postoje. Globalna temperatura je od 19. st. porasla za 1.1°C. Svih 20 najtoplijih godina je zabilježeno nakon 1998. U stogodišnjem razdoblju porast prosječne temperature iznosi 0.74°C.

58
Q

Je li globalno zatopljenje jednake jačine na cijeloj Zemlji?

A

Zatopljenje nije jednako na cijeloj Zemlji. Velike kontinentalne mase se zagrijavaju brže od oceanskih, zbog raspodjele kopna i mora, zagrijavanje je jače na sjevernoj polutci.

59
Q

Što se događa sa snježnim pokrovom i ledenjacima tijekom globalnog zagrijavanja i kako ono utječe na klimu i na čovječanstvo?

A

Zbog globalnog zagrijavanja smanjuje se snježni pokrov, led na Antarktici, Grenlandu i u visokoplaninskim područjima se topi. Smanjenjem morskog leda smanjuje se i refleksija, ocean apsorbira više Sunčeva zračenja i dodatno se zagrijava, što uzrokuje jače zagrijavanje atmosfere. Svjetsko more postaje sve kiselije i toplije uz pomanjkanje kisika. Procjenjuje se da će svjetska razina mora porasti za ček 80 cm do kraja 21. st. Podizanje razine mora erodira obalna područja, zaslanjuje poljoprivredne površine, ugrožava izvore pitke vode, ugrožava stanovništvo oceanskih država.

60
Q

Što će se dogoditi s životinjama na područjima na koje utječe zagrijavanje mora?

A

Zagrijavanje mora potiče migracije mnogih životinjskih i biljnih vrsta prema područjima bližim polovima u kojima je more hladnije.

61
Q

Kako će zatopljenje mora utjecati na koralje/koraljne grebene?

A

Invazivne vrste će se moći neometano širiti na područja umjerene geografske širine, invazivne vrste su pogubne za ekosustave u kojima se naseljavaju. Koraljni grebeni će pretrpjeti goleme gubitke zbog izbjeljivanja koralja pri kojem izumiru alge s kojima koralji žive u simbiozi. Izbjeljivanje je zahvatilo trećinu koraljnih grebena, toplinskim valom je nepovratno uništeno 45% Velikog koraljnog grebena.

62
Q

Zašto su planinski ledenjaci važni?

A

Planinski ledenjaci su izvor pitke vode za dvije milijarde ljudi. Topljenjem ledenjaka gube se izvori pitke vode i povećavaju se klizišta. Topljenjem ledenjaka i permafrosta je velika opasnost jer se potencijalno mogu osloboditi tone metana i ugljikova dioksida.

63
Q

Kako globalno zatopljenje djeluje na ljudsko zdravlje?

A

Globalno zatopljenje šteti ljudskom zdravlju. Povećan je broj smrti povezanih s vrućinom. Trećina stanovništva je izložena ekstremnim vrućinama više od 20 dana godišnje. Promijenjen je areal nekih bolesti koje se prenose vodom, raste broj insekata koji prenose zarazne bolesti. Postoji opasnost od oslobađanja patogenih bakterija i virusa zarobljenih u ledu.

64
Q

Kako globalno zatopljenje utječe na gospodarske djelatnosti?

A

Gospodarske djelatnosti poput poljoprivrede, šumarstva, energetike i turizma su pogođene globalnim zatopljenjem. Opada prinos najvažnijih prehrambenih kultura, smanjit će se njihova hranjivost

65
Q

Kako globalno zatopljenje utječe na biljke i životinje?

A

Biljke i životinje se ne uspijevaju prilagoditi brzim promjenama. Mnoge vrste se sele na nova staništa, zbog porasta prosječne temperature izumrijet će biljne i životinjske vrste koje se neće uspjeti prilagoditi,

66
Q

Koje su pozitivne posljedice klimatskih promjena?

A

Smanjenje troškova grijanja, pojačat će se ljetne turističke aktivnosti u zemljama oko sjeverne polarnice. Povećat će se hidroenergetski potencijal, prinosi usjeva će porasti.

67
Q

Kada je održana prva globalna rasprava o zaštiti čovjekove okoline?

A

Prva globalna rasprava o zaštiti čovjekove okoline jr prvi put održana tijekom sjednice Glavne skupštine UN 1968, a UNESCO te godine organizira međuvladinu konferenciju o racionalnoj upotrebi biosfere i njezinoj zaštiti.

68
Q

Zašto se 22. travnja proglasio Danom planeta Zemlje?

A

Zato što je vrhunac prosvjeda 20.st. bio u SAD-u 22. travnja 1970. kada je prosvjedovalo 20 milijuna ljudi.

69
Q

Kada je održan prvi veliki međunarodni sastanak o klimatskim promjenama (Svjetska klimatska konferencija)?

A

Prvi veliki međunarodni sastanak o klimatskim promjenama je održan 1979. u Ženevi i potaknula je utemeljenje Svjetskog klimatskog programa, nakon kojega je utemeljen Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC).

70
Q

Što se dogodilo 1992. u Rio de Janeiru?

A

UN je 1992. u Rio de Janeiru sazvala sastanak na vrhu posvećen okolišu. Na sastanku je potpisana Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda i klimatskim promjenama (UNFCCC) koju je do 2019. ratificiralo 195 država. Konvencija je međunarodni temeljni sporazum o smanjenju globalnog zatopljenja i pomoći u borbi s posljedicama klimatskih promjena.

71
Q

Što je Kyotski protokol?

A

Na trećoj konferenciji država potpisnica UNFCCC-a u Kyotu je prihvaćen Kyotski protokol. Protokol propisuje globalno smanjenje emisije stakleničkih plinova od 5,2 % u usporedbi s 1990. godinom. Protokol je stupio na snagu 2005. nakon što ga je ratificiralo 55 država.

72
Q

Što je predviđeno Kopenhaškim dogovorom?

A

Kopenhaškim dogovorom je predviđeno da razvijene države do 2050. godine trebaju smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 80 %.

73
Q

Što se dogodilo na Pariškoj konfernciji?

A

Sporazumom u Parizu sve zainteresirane skupine država dogovorile su ograničavanje globalnog zatopljenja na manje od 2 °C i smanjenje emisije stakleničkih plinova od 40 %.

3.OG (10 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions