Reljef morskog dna

Question 1

Kako izdleda morsko dno?

Answer 1

Veći dio morskog dna je potpuno ravan, ali postoje i dijelovi koji su oblikovani pod utjecajem tektonike ploča i vulkanskim djelovanjem koja su tvorila raznovrsne podmorske reljefne oblike kao što su planinski lanci, morska brda i planine, te duboke brazde ili jarke.

Question 2

Kada je nastalo morsko dno?

Answer 2

Morsko dno je nastalo prije 200 milijuna godina, relativna mladost morskog dna rezultat je njegova stalnog oblikovanja zbog djelovanja tektonskih procesa širenja i podvlačenja morskog dna. u zonama subdukcije nestaje morsko dno i ondje nastaju dubokomorske brazde ili jarci, a na središnjim oceanskim hrptovima stvara se novo morsko dno i nastaju srednjooceanski podmorski lanci.

Question 3

Što je paleomagnetizam?

Answer 3

Paleomagnetizam se uzima kao dokaz starosti i stvaranja morskog dna, too je prirodni magnetizam koji je sačuvan u stijenama, u mineralima koje sadržavaju željezo. Te stijene nastale u geološkoj prošlosti tijekom hlađenja i kristalizacije iz lave ili tijekom prekristalizacije.

Question 4

Kako se podmorski reljef može podijeliti?

Answer 4

Podmorski reljef se može podijeliti na tri velike cjeline; kontinentalni rub, dubokomorske ili oceanske brazde i na oceanske lance.

Question 5

Što je kontinentalni rub?

Answer 5

Kontinentalni rub se prostire na oko 18% površine morskog dna i sastoji se od kontinentalnog plićaka ili šelfa, kontinentalne padine, kontinentalnog podnožja o dubokomorskih brazda ili jaraka.

Question 6

što je kontinentalni plićak?

Answer 6

Kontinentalni plićak je najplići i većinom zaravnjeni dio svjetskog mora u kojem egzistira najveći broj životinjskih i biljnih vrsta. Aktivni je dio kontinentalnog ruba. Većinom prije posljednjeg ledenog doba je bio suh, kopneni, kontinentalni prostor koji seže do oko 200 metara dubine koji se najčešće naziva šelf.

Question 7

Koji je gospodarski značaj šelfa?

Answer 7

Gospodarska važnost šelfa je najveća u oceanskom podmorju, to su glavna ribolovna područja, a ispod nekih dijelova tih plićaka kriju se i goleme zalihe nafte, prirodnog plina i metana.

Question 8

Što je kontinentalna padina?

Answer 8

Kontinentalna padina ili slaz je strma padina u morskom dnu koja se prostire od oko 200 metara dubine pa do dubina od oko 3000 metara. U tom s području karakteristični podmorski kanjoni kao nastavci dolina rijeka s kopna. U njemu se izmijenjaju područja sumraka ili batijala i mračna područja.

Question 9

Što je kontinentalno podnožje?

Answer 9

Kontinentalno podnožje nalazi se u nastavku kontinentalne padine i seže do dubine od oko 5000 metara. Mogu biti pasivni i aktivni. Atlantski tip je primjer pasivnog kontinentalnog ruba jer lagano tone, a sedimenti se skupljaju pravilno. Pacifički rub se uzdiže zbog procesa podvlačenja pa se javljaju pojačan vulkanizam i jaka seizmičnost.

Question 10

Što su dubokomorske brazde ili jarci?

Answer 10

Dubokomorske brazde ili jarci su najdublji dijelovi podmorja nastali na granicama podvlačenja litosfernih ploča . Većinom se nalaze na rubovima oceana, uglavnom u Tihom oceanu. Te su brazde do 100 km široke te su i više tisuća km dugačke podmorske doline.

Question 11

Što su oceanski bazeni ili abisalne ravnice?

Answer 11

Oceanski bazeni ili abisalne ravnice su najrasprostranjeniji dijelovi podmorskog reljefa. Zauzimaju 70% reljefa morskog dna i prostiru se na dubinama između 5000 i 6000 metara. To podmorsko područje obilježava vrlo mali nagib i velika pokrivenost sedimentima.

Question 12

Što su srednjooceanski hrptovi?

Answer 12

Srednjooceanski hrptovi su najviši reljefni dijelovi u morskom podmorju. TO su područja međusobno povezanih oceanskih lanaca koji se krivudajući granaju na oko 65 000 km morskog dna oceana. Nastaju u područjima razmicanja litosfernih ploča gdje se stvara nova Zemljina kora.

Question 13

Zašto je svjetsko more važan prirodni resurs za današnje stanovništvo?

Answer 13

Kontinentalni plićaci su velik izvor hrane jer u njima obitava veći dio biljnoga i životinjskoga morskoga svijeta te se ondje nalaze i glavna ribolovna područja svjetskog mora. Ispod dna šelfova nalaze se i goleme zalihe nafte i prirodnog plina koji se off-shore načinom vađenja iskorištava dugi niz godina

Question 14

Što je off-shore proizvodnja?

Answer 14

Off-shore proizvodnja je naziv za postupak vađenja nafte i plina iz mora i oceana.

Question 15

Kako dijelimo otoke po postanku?

Answer 15

Otoke prema postanku dijelimo na prirodne (kontinentalni i oceanski) i umjetne.

Question 16

Kakvi su to kontinentalni otoci?

Answer 16

Kontinentalni otoci su prema postanku dijelovi geološke strukture susjednog kopna i s njim su nekada činili jedinstvenu cjelinu. Nastali su nakon potapanja dijelova kopna koje su izazvali tektonski pokreti ili podizanje svjetske razine mora zbog glacioeustatizma. Takvi otoci nastaju na kontinentalnom plićaku, odcjepljenjem dijelova kore kontinenata i sprudni otoci. Prema postanku takvi otoci mogu biti tektonski rasjedni, tektonsko nabrani, akumulativni i abrazivni.

Question 17

Kakvi su to oceanski otoci?

Answer 17

Oceanski otoci se izdižu iznad oceanskog dna i izdvojeni su. Mogu biti vulkanski i koraljni. Vulkanski su nastali podmorskim vulkanskim erupcijama na srednjooceanskim hrptovima. Koraljni otoci su nastali djelovanjem koralja u tropskim toplim morima.

Question 18

Kakvi su to umjetni otoci?

Answer 18

Umjetni otoci nastaju radom ljudi radi želje za povećanjem prirodnih otoka ili zbog gospodarskih razloga.

Question 19

Kakve su to sekundarne obale?

Answer 19

Obale koje nastaju djelovanjem koralja, mangrovih šuma i čovjeka koji na njima gradi luke, lukobrane i umjetne otoke.

Question 20

Kakve su to koraljne obale?

Answer 20

Koraljne obale su oblici organogenih zoogenih obala koji nastaju rastom koraljnih kolonija u toplim, plitkim i čistim morima. Obiluju izduženim koraljnim sprudovima.

Question 21

Kakve su to mangrove obale?

Answer 21

Mangrove obale su fitogeni oblici obala koji nastaju rastom bujne hidrofilne vegetacije i najčešće se pojavljuju na ušćima rijeka tropskog i suptropskog područja gdje su izraženi procesi plime i oseke.

Question 22

Što je Pacifički vatreni prsten?

Answer 22

Pacifički vatreni prsten je područje gdje su najsnažniji udari litosfernih ploča, ujedno je i najnestabilniji dio našeg planeta.

Question 23

Što su cunamiji?

Answer 23

Cunamiji su valovi koji se šire brzinom većom od 700 km/h.

Question 24

Što je El Niño?

Answer 24

El Nino je prirodna meteorološka pojava koja je povezana s klimatskim promjenama u tropima. Donosi vlažno i kišovito vrijeme, te poplave u inače suhim područjima Južne Amerike, te sušno razdoblje u području Indonezije. Tijekom razdoblja El Niña mijenja se režim strujanja i vjetrovi tada pušu od zapada prema istoku, toplije se vode gomilaju prema istočnim dijelovima Tihog oceana, podiže se razina oceana i smanjuje debljina sloja hranjivih tvari u njemu. Pokazalo se da El Niño ima dalekosežan globalan utjecaj na vremenske okolnosti ne samo na Tihom oceanu već i u drugim dijelovima svijeta.

Question 25

Što je La NIna?

Answer 25

Anomalno klimatsko stanje ekvatorskoga dijela Tihog oceana, suprotno ekstremu koji je poznat pod nazivom el niño. Dok traje la niña, pasati pušu velikom snagom preko cijeloga Tihog oceana. Pritom potiskuju površinski sloj oceana niz vjetar i uzrokuju uzlazno strujanje u moru i snižavanje površinske temperature u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana. Budući da se pod utjecajem vjetra topla površinska voda pomiče prema zapadu, razina mora uzdignuta je na zapadu i spuštena na istoku, a termoklima je nagnuta u suprotnom smjeru. To pogoduje stvaranju područja visoke površinske temperature u zapadnom dijelu ekvatorskoga dijela Tihog oceana, što opet podržava uzlazno gibanje u atmosferi iznad mora.