Entomofauna skripta parcijala 2 sve što može doći

Question 1

1. Šta su feromoni i za šta se koriste? Podjela feromona?

Answer 1

1. Feromoni su hemijska jedinjanja koja privlače jedinke jedne insekatske vrste.
   Imamo primarne atraktante, njih luči stablo i privlače mužjake vrste. Poslije ubušavanja, mužjaci emitiraju populacijske hormone, kojima privlače ženke. Ovi hormoni privlače i druge mužjake na to stablo.
   Imamo repelentne hormone, tj kada veliki broj potkornjaka naseli jedno stablo, oni počnu lučiti repelente kako ostale jedinke ne bi napale to stablo nego susjedna stabla.Primjena feromona je bez rizika u šumarstvu.

Question 2

2. Ciklus razvića borovog četnjaka?

Answer 2

2. Thaumatopoea pityocampa. Imaga se roje od polovice jula do pola augusta. Lete noću. Lete noću; ženke se kreću malo a mužjaci su aktivni letači. Mjesec dana nakon odlaganja jaja, u septembru, izlaze gusjenice. Gusjenice jednog legla sve se izlegu u isti dan. Kada gusjenice izgrizu iglice s jednog izbojka, prelaze na drugi i penju se prema vrhu krošnje. Na granama izloženim suncu načine gusjenični zapredak (“gnijezdo“) u kojemu se zadržavaju do pred kukuljenje. Gusjenice se u gnijezdu zadržavaju danju, a noću izlaze na brst borovih iglica. Kod povoljnih klimatskih prilika zimi gusjenice se hrane kontinuirano. U jednom gnijezdu zna biti i do 800 gusjenica. Razlog formiranja zapretka je održavanje temperature (temperatura zapretka znatno je viša nego okolnog zraka). U povoljnim prilikama, gusjenice već u martu napuštaju stablo i prelaze na kukuljenje u zemlji, također u skupinama. Stadij kukuljice, koja se nalazi u čvrstom kokonu, traje do polovice ljeta. Imaga se obično javaljaju u polovici ljeta, bez većih vremenskih fluktuacija, kao što je to kod kukuljenja i pojave gusjenica.

Question 3

3. Ciklus razvića smrčine ose listarice?

Answer 3

3. Pristiphora abietina. G=1. Odrasli insekti se javljaju u aprilu i maju, mužjaci žive oko 9, a ženke oko 13 dana. Ženka polaže po jedno jaje na jednu iglicu, i ukupno ih može položiti do 100 komada. Embrionalno razviće traje kratko 3-6 dana. Pagusjenice se hrane isključivo ovogodišnjim četinama.
   Odrasle pagusjenice odlaze u stelju ili ispod mahovine, gdje na dubini od nekoliko centimetara ispredaju kokone u kojem prelaze u stadij EONIMFE.
   PRONIMFE sa javljaju u jesen, i tako prezime, u lutku prelaze narednog proljeća.

Question 4

4. Prugasti ljestvičar - sve o njemu?

Answer 4

4. Xyloterus lineatus. G=1 Na pokriocima ima 3 uzdužne crne pruge. Spolni dimorfizam jasno izražen: ženka ima jače izbočen vratni štit, a mužjak ima zadebljala prva 4 članka na stopalima srednjeg i zadnjeg para nogu . Materinski hodnici i larveni hodnici tvore ljestvičast tip hodničkog sistema.
   Hodnici su crni, u poprečnom presjeku okrugli i imaju prečnik oko 1,5 mm. Ženke u hodnicima prenose gljivice Monilia candida kojom se hrane imaga i larve.
   Prugasti ljestvičar je polifag, monogam. Mužjaci brinu o čistoći hodnika. Temperaturni prag rojenja je 12 C. Roji se rano, često početkom marta. Razvije jednu generaciju godišnje.
   Ako se u drvetu pokvare ekološki uslovi (vlaga), ženka prije vremena napusti svoj hodnik i u drugom dovoljno svježem drvetu zasnuje sestrinsku generaciju. Prezimljava u stelji, humusu i u zemlji.
   Da li će doći do napada ovog insekta najviše zavisi od vlažnosti drveta. Debla četinara u sjeni jače napada nego debla koja leže na slobodnom.
   U vlažnim uslovima naseljava i okoranu oblovinu. Prugasti ljestvičar naseljava stabla koja su oštetćena usljed nepogoda, zatim svježe posječena stabla i deblje ostatke sječa.On je sekundarno tercijarna vrsta, veliki i opasan štetnik tehničkog drveta četinara.

Question 5

5. Simptomi napada potkornjaka?

Answer 5

5. Crvotočina u drvetu i njeno sipljenje, smolni eksudati, hodnički sistemi, tragovi prirodnih neprijatelja na kori (djetlić, mravlji lav), sušenje stabla ili izbojaka, ulazni i izlazni otvori, odlupljivanje kore iako je krošnja zelena, prisustvo štetne vrste, promjena boje iglica, smolotok.

Question 6

6. Ips sexdentatus - generacije, hodnik?

Answer 6

6. Šestozubi borov potkornjak. G=2. Ima dvostruku generaciju - proljetno se rojenje zbiva u aprilu, a ljetno u julu. Pravi pod korom do 50 cm dugačke materinske hodnike, u vertikalnom smjeru duž vlakana. Mogu biti i 4-5 mm široki. Uvijek imaju veći broj zračnih otvora. Larvalni su hodnici horizontalni I dugi do 10cm. Čitava se grizotina nalazi u kori.

Question 7

7. Smrčin pisar - generacije, hodnik, koje vrste napada?

Answer 7

7. Ips typographus, razvije 2 čiste i 1 sestrinsku generaciju. Rojenje se odvija u aprilu i krajem juna, početkom jula.
   Najradije napada stabla sa debljom korom. Namnožava se na bolesnim stablima, raznoj ležavini, svježe oborenim stablima, neoguljenom složenom materijalu. Najčešće napada smrču, a osim nje, samo izuzetno još i borove i ariše. U pogledu starosti, najugroženije su smrčine sastojine stare od 80 do 100 godina. Kad se prenamnoži postaje primarna štetočina i tada napada sva stabla odreda, pa i potpuno zdrava.

Question 8

8. Arišov tuljčar?

Answer 8

8. Coleophora laricella. G=1. ima jednogodišnju generaciju, a raširen je svugdje gdje ima ariša. Rojenje traje od kraja maja do jula. Ženka odlaže jaja pojedinačno na iglice ariša. Embrionalno razviće traje 2 sedmice, nakon toga gusjenica se zavlači u iglicu i djelomično ju oštećuje, a na jesen seli na drugu i tada izbuši dvije iglice; u proljeće nastavlja s prežderavanjem i uništi ukupno oko dvanaest iglica. Od oštećene iglice pravi sebi “kućicu” koju nosi stalno sa sobom, unutar koje će kasnije preći u stadij lutke.
   Gusjenice prezime u izbušenoj iglici, na izbojku ariša, ispod vršnog pupa ili na deblu. Čim pupovi potjeraju iglice u proljeće, gusjenica u tuljku nastavlja s prežderavanjem sve do svibnja, a tada se kukulji. Jedna ženka odloži do 80 jaja.

Question 9

9. Šta znači hrizalidira, koliko stepena imaju gusjenice, eklozija leptira?

Question 10

10. Šta su kokoni, vrste lutki, stadij enimfe kod gusjenica, stadij pronimfe?

Question 11

11. Sestrinska generacija?

Question 12

12. Navedi značaj, bionomiju, suzbijanje Adelges laricis?

Question 13

13. Objasni značaj vrste Trypodendron lineatum?

Question 14

14. Navedi značaj, bionomiju, suzbijanje Dendroctonus micans?

Question 15

15. Navedi značaj, bionomiju, suzbijanje Rhyacionia builiana?

Question 16

16. Navedi značaj, bionomiju, suzbijanje Diprion pini?