Fonološki uvjetovane glasovne promjene

Question 1

Što je jezični supstrat?

Answer 1

Izgovor jednoga jezika artikulacijom drugoga (govornici čiji se jezik mijenja izgovaraju novi jezik artikulacijom svojega jezika).

Question 2

Definiraj jezičnu ekonomiju.

Answer 2

Potreba da se uz što manje napora ostvari što učinkovitija komunikacija.

Question 3

Navedi artikulacije jezika i objasni ih.

Answer 3

1. artikulacija - dobivaju se najmanje jezične jedinice koje imaju značenje (monemi -> morfemi)
2. artikulacija - dobivaju se najmanje linearne jedinice koje nemaju sadržaj, ali svojom promjenom izazivaju promjene u sadržaju (fonemi)
3. artikulacija - raščlanjivanje fonema na unutarnja razlikovna obilježja

Question 4

Navedi vrste morfema

Answer 4

Oblikotvorni morfem, rječotvorni morfem, korijenski morfem, prefiksalni morfem, sufiksalni morfem

Question 5

Što su alomorfi?

Answer 5

Različiti izrazi istog morfema (morfemske inačice/varijante)

Question 6

Što je morfonem?

Answer 6

Alomorf nastao kao rezultat fonemske alternacije ili asimilacije.

Question 7

Navedi neke od uzroka glasovnih promjena.

Answer 7

Težnja za lakšim izgovorom, ekonomičnost, utjecaj drugih jezika i njihova izgovora, način na koji djeca usvajaju jezik, fonemski sastav, učestalost uporabe pojedinih fonema

Question 8

Koje su podjele glasovnih promjena?

Answer 8

Prema uvjetovanosti (fonološki uvjetovane i morfonološki uvjetovane)
prema smjeru vršenja (progresivne i regresivne)
Prema učinku koje imaju u fonološkom sustavu (fonologizacija, defonologizacija, prefonologizacija)
Prema mjestu glasa u riječi (kontaktne i distaktne)
Prema dosljednosti provođenja u suvremenom jeziku (suvremene/žive, povijesne/stare)
Samoglasničke i suglasničke

Question 9

Navedi glasovne promjene koje su fonološki uvjetovane i objasni značenje fonološki uvjetovanih glasovnih promjena.

Answer 9

Jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe, ispadanje glasova
Uvjetovane su položajem fonema u riječi tj. sastavom fonemskog skupa na morfemskoj granici.

Question 10

Navedi morfonološki uvjetovane glasovne promjene i objasni značenje morfonološki uvjetovanih promjena.

Answer 10

Sibilarizacija, jotacija, palatalizacija, prijeglas, prijevoj, nepostojano a, nepostojano e, vokalizacija, razjednačenje ije/je/e/i, navezak (?)
Uvjetovane morfološki (npr. padežom, licem, rodom) i tvorbeno (npr. umanjenice, uvećanice, zbirne imenice).

Question 11

Definiraj progresivne promjene

Answer 11

Progresivne promjene su one gdje prvi fonem djeluje na drugi (->).
npr. kralj -> kraljem

Question 12

Definiraj regresivne promjene

Answer 12

Regresivne promjene su one gdje drugi fonem djeluje na prvi; tipične za hrvatski jezik
npr. mjesec - mjeseče

Question 13

Objasni fonologizaciju

Answer 13

Stvaranje nove fonološke jedinice, promjene kojima dolazi do novih jedinica u sustavu.

Question 14

Objasni defonologizaciju

Answer 14

Promjene koje dovode do nestajanja jedinica u sustavu, nepostojano a, nepostojano e, ispadanje glasova

Question 15

Objasni prefonologizaciju

Answer 15

Promjene koje dovode do povećanja broja jednih jedinica, a smanjenja broja drugih jedinica

Question 16

Objasni kontaktne promjene

Answer 16

Glas do glasa, glasovi su izravnom dodiru

Question 17

Objasni distaktne promjene

Answer 17

Promjene “na daljinu”, glasovi nisu u izravnom dodiru

Question 18

Navedi i objasni suvremene/žive promjene

Answer 18

Jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe, ispadanje glasova
Provode se dosljedno u govoru, imaju vrijednost fonotaktičkog zakona

Question 19

Navedi i objasni povijesne/stare promjene

Answer 19

Nepostojano a, vokalizacija, sibilarizacija, palatalizacija i jotacija, prijeglas, razjednačenje
Zadržale su se u nekim oblicima riječi te se ne provode dosljedno (morfološki uvjetovane), često imaju ulogu dodatnog razlikovnog padežnog sredstva jer olakšavaju razlikovanje pojedinih padeža

Question 20

Objasni jednačenje po zvučnosti

Answer 20

Dolazi do jednačenja po zvučnosti kada se u dodiru nađu dva glasa različita po zvučnosti. Provodi se radi lakšega izgovora.
PRAVILO: JPZ provodi se tako da se prvi glas zamijeni svojim parom: zvučni se glas zamjenjuje bezvučnim, a bezvučni zvučnim parom

Question 21

Objasni obezvučivanje

Answer 21

Ako se zvučni glas nađe ispred bezvučnog glasa, zamijenit će se svojim bezvučnim parom

Question 22

Objasni ozvučivanje

Answer 22

Ako se bezvučni glas nađe ispred zvučnoga glasa zamijenit će se svojim zvučnim parom

Question 23

Kada se JPZ ne provodi u pismu (ali u govoru da) ?

Answer 23

Kad se d nađe ispred c, č, ć, s, š
U prefiksima ispod- i iznad- 
u riječima latinskoga podrijetla koje počinju sa sub- iza kojega slijedi p
U riječima latinskoga podrijetla koje počinju s ad
U riječima stranog podrijetla
U složenicama 
U imenima
U izvedenicama od kratica

Question 24

Objasni jednačenje po mjestu tvorbe

Answer 24

Kada se u dodiru nađu dva glasa različita po mjestu tvorbe, dolazi do jednačenja po mjestu tvorbe.
Prvi se glas uvijek mijenja i prilagođuje drugom glasu (regresivna promjena)

Question 25

Koji se glasovi mijenjaju ispred kojih (JPMT)

Answer 25

zubnici ispred nepčanika prelaze u nepčanike -> S ispred Č, Ć, LJ, NJ --> Š Z ispred DŽ, Đ, LJ, NJ --> Ž jedrenik ispred nepčanika prelazi u nepčanik H ispred Č,Ć --> Š zubnik ispred usnenika prelazi u usnenik N ispred B,P -> M

Question 26

Kada u govoru dolazi do jednačenja a u pismu ne (JPMT)

Answer 26

Na granicama prednaglasnice i naglasnice ( s čime, iz čokolade) Na granicama dviju naglasnica (pas čeka, knez časti, brz đak)

Question 27

Objasni ispadanje glasova

Answer 27

Kada se u dodiru nađu dva jednaka glasa, jedan od njih ispada zbog jednostavnijeg izgovora

Question 28

Pravila o ispadanju glasova d i t glase?

Answer 28

U skupinama stn, štn, zdn, ždn Ispred sufiksa -ština U oblicima imenice otac u ovim skupinama glasovi d i t ispadaju

Question 29

Odstupanja od pravila o ispadanju glasova glase?

Answer 29

t ne ispada u skupini stn u izvedenicama od stranih riječi t ne ispada u dativu i lokativu imenica ženskog roda na -tka d ne ispada ispred c,č,ć,dž,đ na granici prefiksa i osnove d i t ne ispadaju u tvorenicama ispred -ski i -stvo d i t ne ispadaju u oblicima dvosložnih imenica na -dac j ne ispada u superlativu pridjeva kojima komparativ počinje glasom j

Question 30

Što je afereza?

Answer 30

Ispadanja glas(ov)a s početka riječi

Question 31

Što je sinkopa?

Answer 31

Ispadanje glas(ov)a iz sredine riječi

Question 32

Što je apokopa?

Answer 32

Ispadanje glas(ov)a s kraja riječi.