Glasovi Flashcards

(42 cards)

1
Q

Dišni organi ili ______________ služe za _________________

Dišni organi su?

A

akumulatori, prikupljanje zračne struje

Dišni organi su pluća i dušnik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što stvara glas i kako on nastaje?

A

Glas stvara zračna struja koja nastaje skupljanjem i širenjem pluća, tj. disanjem.
Glas nastaje prilikom izdaha pa govor može biti isprekidan udasima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Organi za glasanje su _____________, nazivaju se još i ____________

A

grkljan i glasnice, fonatori

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kako nastaje zvuk?

A

Treperenjem glasnica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako zračna struja dobiva oblik glasa?

A

Prolazi kroz dušnik i provlači se kroz grkljan s glasnicama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Izgovorni organi ili _________________, služe za ______________________

A

artikulatori, oblikovanje glasa i zvuka u artikuliran govor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

U izgovorne organe spadaju?

A

ždrijelo, usna i nosna šupljina, nepce, jezik, usne, zubi, desni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koju ulogu imaju rezonatori (usna i nosna šupljina)?

A

Imaju ulogu pojačala, što su veće, glas je dublji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje su dvije temeljne podjele glasova?

A

Prema slogotvornosti (samoglasnici, suglasnici) i prema akustičko-artikulacijskim svojstvima (otvornici -> vokali, zatvornici -> zvonačnici, šumnici).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Navedi slogotvorne glasove.

A

a, e, i, o, u, ie, Ŗ, (l,n,m)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Opiši tvorbu otvornika.

A

Prilikom tvorbe otvornika zračna struja slobodno prolazi, govorni organi su razmaknuti, glasnice pravilno trepere, a rezultat takve tvorbe su zvučni glasovi bez ikakvog šuma.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Dvije podjele otvornika.

A

Uzdignutost jezika prema nepcu (visoki -> i,u, srednji -> e,o, niski-> a) i vodoravni položaj jezika prema nepcu (prednji-> i,e,ie, srednji-> a, stražnji-> o,u).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Opiši tvorbu šumnika.

A

Zračna struja ne prolazi slobodno nego nailazi na prepreku koju čine govorni organi (prepreka može biti djelomična ili potpuna), a glasnice nepravilno trepere ili uopće ne trepere, a rezultat je toga šum (a ne čist sonoran glas).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Opiši tvorbu zvonačnika.

A

Pri prolasku zračne struje govorni su organi razmaknuti manje nego pri artikulaciji otvornika, ali nisu ni posve zatvoreni kao pri artikulaciji šumnika. Zračna struja slobodno teče te se prepreka ne treba uklanjati iako su govorni organi približeni. Glasnice trepere (obilježje zvučnosti im je zalihosno - nemaju bezvučni par).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kako su podijeljeni zatvornici prema mjestu tvorbe?

A

Zvonačnici (sonanti) - j, lj, m, n, nj, r, Ŗ, v
Zapornici (praskavi, okluzivi, eksplozivi) - b, p, d, t, g, k
Tjesnačnici (strujnici, frikativi, škripavci) - s, z, š, ž, f, h
Slivenici (afrikati, polutjesnačnici) - c, č, ć, dž, đ

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Opiši tvorbu zapornika.

A

Govorni organi stvaraju potpunu prepreku zračnoj struji. Prepreka se mora ukloniti kako bi zračna struja mogla proći, prepreka se uklanja naglo, a slušni je dojam prilikom uklanjanja prepreke prasak (praskavi).
B, P - potpunu zapreku čine usne
D, T - potpunu zapreku čine jezik i zubi
G, K - potpunu zapreku čine jezik i meko nepce
B, D, G - glasnice trepere
P, T, K - glasnice ne trepere

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Opiši tvorbu tjesnačnika.

A
Govorni organi ne stvaraju potpunu prepreku zračnoj struji, ali su približeni pa zračna struja prolazi kroz tjesnac. 
S, Z – tjesnac čine jezik i zubi 
Š, Ž – tjesnac čine jezik i tvrdo nepce
F – tjesnac čine zubi, jezik i usne
H – tjesnac čine jezik i meko nepce
Z, Ž – glasnice trepere
S, Š, F, H – glasnice ne trepere
18
Q

Opiši tvorbu slivenika.

A
Slivenici se tvore pomoću dva artikulacijska pokreta. Govorni organi stvaraju potpunu prepreku zračnoj struji, ali ona se uklanja tako da se govorni organi malo razmaknu i stvore tjesnac kojim prolazi zračna struja.
C – spoj artikulacijskih pokreta kojim nastaju T i S
Č – T i Š
Ć – T i Ś
Dž – D i Ž
Đ – D i Ź
DŽ, Đ – glasnice trepere
C, Č, Ć – glasnice ne trepere
19
Q

Podjela zatvornika prema mjestu tvorbe.

A
Usnenici (b,p,m), 
zubnousnenici (v,f).
 zubnici (d,t,n,c,z,s), 
desnici (r, Ŗ, l, (n)),
 nepčanici (j,lj,nj,č,ć,dž,đ,ž,š,ž), 
jedrenici (k,g,h)
20
Q

Podjela zatvornika prema radu glasnica.

A

Zvučni b, d, g, z, ž, dž, đ

Bezvučni p, t. k, s, š, č, ć f c h

21
Q

Podjela zatvornika prema slušnom dojmu.

A

Piskavi (sibilanti) - c, z, s

22
Q

Podjela zatvornika prema sudjelovanju pomičnih organa.

A

usneni - b,p,m,v,f

jezični

23
Q

Podjela zatvornika prema načinu prolaza zračne struje.

A

Nosni - m,n,nj
Treperavi - r, Ŗ
Bočni - l,lj

24
Q

Koja su četiri kriterija za opis glasova?

A

Položaj govornih organa: otvorenost ili zatvorenost govornih organa pri prolasku zračne struje, vrsta prepreke: potpuna, djelomična, nikakva, način uklanjanja prepreke i rad glasnica.

25
Opiši glas š po svim kriterijima za opis glasova.
Š – zatvornik, šumnik, govorni organi približeni, prepreka je djelomična (tjesnac), prepreku čine jezik i tvrdo nepce, prepreka se ne uklanja naglo, glasnice ne trepere
26
Što je fonem?
Fonem je onaj skup simultanih obilježja koje upotrebljava jedan jezik, da bi razlikovao riječi različita značenja.
27
Kako se dijele razlikovna obilježja?
Dijele se na prozodijska (ton, intenzitet, dužina, nositelji tih obilježja su slogotvorni glasovi) i inherentna (unutarnja razlikovna obilježja, obuhvaćaju sve glasove).
28
Što su mikroznakovi unutarnjih razlikovnih obilježja?
Fonon (izraz) i alteritet (sadržaj).
29
Od čega se sastoji fonem?
Izraz (fon) i sadržaj (alijetet).
30
Kako se ostvaruju i promatraju unutarnja razlikovna obilježja?
Ostvaraju se simultano a promatraju se u parovima (u binarnim oprekama= binarizam).
31
Što su unutarnja razlikovna obilježja?
To su najmanja akustičko-artikulacijska obilježja pomoću kojih se razlikuju fonemi određenoga sustava. Ona su zajednička za dio fonema istoga sustava. Njihova prisutnost/odsutnost uvjetuje mogućnost stvaranja minimalnih parova fonema.
32
Navedi unutarnja razlikovna obilježja u hrvatskom jeziku.
``` Vokalnost/nevokalnost Šumnost/nešumnost Kompaktnost/nekompaktnost Difuznost/nedifuznost Gravisnost/negravisnost Nazalnost/nenazalnost Neprekidnost/prekidnost Zvučnost/bezvučnost Stridentnost/nestridentnost Napetost/nenapetost ```
33
Objasni vokalnost/nevokalnost
Obilježje onih glasova pri čijoj tvorbi zračna struja slobodno prolazi, govorni su organi razmaknuti i glasnice trepere. Akustično je obilježje ovih glasova prisutnost tona. vokali (a, e, i, o u, ie) zvonačnici: j, l, lj, m, n, nj, r, v
34
Objasni šumnost/nešumnost
Obilježje onih glasova pri čijoj tvorbi zračna struja ne prolazi slobodno nego nailazi na prepreku. Akustično je obilježje ovih glasova prisutnost šuma. b, p, g, k, d, t, z, s, ž, š, dž, č, đ, ć, f, c, h (zvonačnici: j, l, lj, m, n, nj, r, v)
35
Objasni kompaktnost/nekompaktnost
Obilježje onih glasova koji se tvore u stražnjem dijelu usne šupljine. Jezik pri artikulaciji dijeli usnu šupljinu na dva dijela pa je zvuk grupiran u središnjem dijelu spektra. jedrenici, nepčanici, vokal a k, g, h, č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, a
36
Objasni difuznost/nedifuznost
Obilježje onih glasova koji se tvore u prednjem dijelu usne šupljine. usnenici, zubnousneni, zubnici, desnici, visoki vokali b, p, m; v, f; d, t, c, z, s, n, r, ŗ, l; i, u
37
Objasni gravisnost/negravisnost
Obilježje onih glasova koji se tvore na rubnim dijelovima usne šupljine. Akustično im je obilježje nizak ton ili šum tamne boje zvuka. jedrenici, usnenici, zubnousneni, stražnji vokali k, g, h; m, p, b; v, f; o, u
38
Objasni nazalnost/nenazalnost
Obilježja onih glasova u čijoj tvorbi sudjeluje i nosna šupljina. m,n,nj
39
Objasni neprekidnost/prekidnost
Obilježje onih glasova pri čijoj tvorbi organi dopuštaju slobodan prolaz zračnoj struji kroz usnu šupljinu; zvuk ne prekida naglim pokretom govornih organa. Svojstvo glasova koji u svom trajanju nemaju naglog prekida. otvornici, zvonačnici osim nosnika i glasa r, strujnici a, e, i, o, u, ie; v, l, j, lj; s, z, š, ž, f, h
40
Objasni zvučnost/bezvučnost
Obilježje onih glasova pri čijoj tvorbi glasnice titraju. Za vokale i zvonačnike nije relevantno obilježje. b, d, g, z, ž, dž, đ
41
Objasni stridentnost/nestridentnost
Obilježje onih glasova koji se izgovaraju s dužim i kraćim šumom - do njega dolazi kada se zračna struja probija između uskih zidova tjesnaca koji čine govorni organi i kada pri tome mijenja smjer. s, z, š, ž, f, c, č, dž
42
Objasni napetost/nenapetost
Obilježje onih glasova koji se tvore napetošću mišića govornih organa. Bezvučni su napeti. i, u, ie, r, lj, nj, p, t, k, c, č, ć, s, š, f, h