Morfonološki uvjetovane promjene

Question 1

Objasni sibilarizaciju

Answer 1

promjena glasova K,G,H ispred I,(A) u C,Z,S
Kontaktna glasovna promjena, regresivna promjena, progresivna sibilarizacija u tvorbi nesvršenih glagola
Glasovi k, g, h mijenjaju se u odgovarajućoj morfološkoj okolini ispred a u c, z, s ako je ispred njih i, e, je, ije ili slogotvorno r

Question 2

Što je sibilarizirana osnova?

Answer 2

Osnova u kojoj je provedena sibilarizacija.

Question 3

Objasni palatalizaciju

Answer 3

K,G,H, ispred E,I u Č,Ž,Š (regresivna promjena)
C ispred E,I u Č
Z ispred E u Ž
osim glasova e, i palatalizaciju može izazvati i glas A

Question 4

Objasni jotaciju

Answer 4

Promjena u kojoj se nenepčanik stapa s glasom j u nepčanik

Question 5

Objasni nepostojano a

Answer 5

Glas koji se javlja samo u nekim oblicima iste riječi između dva zadnja suglasnika

Question 6

Objasni nepostojano e

Answer 6

Ono ima ulogu dodatnog morfološkog sredstva. Glas e koji se javlja samo u nekim oblicima riječi. Javlja se u nominativu kajkavskih prezimena i u toponimima s kajkavskog područja.

Question 7

Objasni vokalizaciju

Answer 7

Zamjenjivanje glasa l glasom o na kraju sloga i na kraju riječi.

Question 8

Objasni prijevoj

Answer 8

Promjena korijenskog otvornika. 
tok -> tijek 
liti -> lijevati 
umrijeti -> umirati
sklopiti -> sklapati
uroniti -> uranjati
govoriti -> razgovarati

Question 9

Objasni prijeglas

Answer 9

Zamjena jednog vokala drugim pod utjecajem glasa ispred njega. Promjena koja je nastala zbog fonotaktičkih pravila u starijim razdobljima hrv. jezika. Sa suvremenoga je gledišta najznačajniji prvi prijeglas: samoglasnik o prelazi u e iza nepčanika, c, r, št, žd (miševi, noževi, prištevi, daždev). Drugi se prijeglas odnosi na zamjenu staroga jata glasom i ispred o: htio, smio… Ondje gdje ne dolazi o iza jata ostaje je: htjela, smjela…

Question 10

Gdje ide naknadni prijeglas?

Answer 10

Iza glasova s,t,z
mlaz-mlazevi
mraz-mrazevi
kurs-kursevi

Question 11

Objasni razjednačenje

Answer 11

To je distaktna promjena, samoglasnici nisu u dodiru. Ako je ispred nepčanika glas e, iza nepčanika je nastavak -om, većinom u dvosložnih imenica muškoga roda: ježom, padežom, Bečom, zecom

Question 12

Kada ne dolazi do razjednačenja?

Answer 12

U imenica na -telj i ako je ispred nastavka više od dva sloga.

Question 13

Objasni zijev ili hijat

Answer 13

Otvor usta što nastaje pri izgovoru dvaju ili više otvornika koji stoje jedan do drugoga. Kad izgovaramo dva otvornika jedan do drugoga, promjena nastaje samo u položaju usana i jezika; usta se ne zatvaraju, nego se otvor usta produžuje pri izgovoru drugog otvornika – otvor usana traje duže (kao da zijevamo). U posuđenicama koje se upotrebljavaju svakodnevno nastoji se zijev ukloniti umetanjem hijatskog j: matineja, ideja, epopeja, dijagnoza

Question 14

Objasni umetanje glasa j

Answer 14

Umeće se između dvaju otvornika od kojih je jedan I ili E. Između otvornika I i O nema zijeva jer se između njih u izgovoru obično ostvaruje prijelazni suglasnik J.

Question 15

U kojim se sklonidbama NE umeće glas J?

Answer 15

imena koja završavaju na -ea, imena koja završavaju na -eo, imena koja završavaju na -oa

Question 16

U kojim se sklonidbama umeće glas J?

Answer 16

imena koja završavaju na -io, imena koja završavaju na -ia, strana imena bez obzira na to kako se završni glas -i zapisuje

Question 17

Objasni navezak

Answer 17

Navezak ili pokretni/neobvezni samoglasnik. Dolazi na kraju nekih riječi ali im ne mijenja značenje.
dobrog-dobroga

Question 18

Kada prijedlog S dobiva navezak?

Answer 18

Prijedlog S dobiva navezak ako iza njega slijede S,Z,Š,Ž ili suglasnički skupovi u kojima je drugi suglasnik S, Z, Š, Ž ili ako iza prijedloga slijedi samo jedan glas: sa strahom, sa školom, sa životom, sa zlatom, sa psom, sa Ksenijom, sa ć

Question 19

Kada prijedlog K dobiva navezak?

Answer 19

Prijedlog K dobiva navezak ako iza njega slijede K,G,H ili suglasnički skupovi s tim glasovima: ka kući, ka gradu, ka shemi

Question 20

Kako se stari glas jat odrazio u hrvatskom standardnom jeziku?

Answer 20

Kao dvoglasnik ie koji se piše ije, kao kratko je, kao dugo je, kao e, kao i, kao Ø (npr. mrtav)

Question 21

O čemu ovise pisanje i izgovor ije ili je?

Answer 21

Ovise o tome je li izgovor dug ili kratak, ako je izgovor sloga dug piše se ije, ako je izgovor sloga kratak piše se je.

Question 22

Kada je dolazi u riječima u kojima je slog dug?

Answer 22

U glagolima izvedenim od mjera, mjesto, sjesti: namještati, zamjerati, zasjedati, u genitivu množine: mjesta, sjena, vjera, zdjela, u nekim imenicama: pjev, sjenka, smjer, vjernost

Question 23

Navedi i objasni osnovna pravila za izgovor i pisanje odraza jata.

Answer 23

U riječima bez vidljivog postanka, jat se piše kao ije ili je prema tomu je li slog dug ili kratak (dijete, mlijeko, bijelo, djevojka, vjetar, nedjelja)

U riječima čiji je postanak vidljiv, a one tijekom promjene oblika ne mijenjaju dužinu sloga koji nosi ije/je, ne mijenja se ni pisanje ije/je (mijenja, mijenjati, mijenjam, djevojka, djevojački, djevojčin)

Question 24

Navedi pravila o kraćenju (ije->je)

Answer 24

1) u slogovima ispred naglaska (tj. u prednaglasnom položaju)
2) kod tri uzastopna duga sloga prvi slog se krati
3) u komparativu i superlativu pridjeva
4) u dugoj množini imenica muškog roda
5) u tvorbi riječi