Jezična proizvodnja

Question 1

Što uključuje jezična proizvodnja?

Answer 1

■ Govorni automatizmi
■ Imenovanje
■ Ponavljanje
■ Diskurs

Question 2

Što su govorni automatizmi?

Answer 2

To su stereotipni i ponavljajući izričaji izgovoreni bez lingvističke i fonološke kontrole. To mogu biti izolirani glasovi, slogovi, neologistički nizovi, riječi , fraze i kratke rečenice.
■ Ne uklapaju se u komunikacijsku intenciju osobe s afazijom i nemaju nikakvu pragmatičku vezu sa situacijsko-komunikacijskim kontekstom
■ Riječi koje sačinjavaju automatizme su visoke učestalosti i artikulacijski/motorički jednostavnije (izgovorljivije)
■ Globalna i Brocina afazija

Question 3

Nabroji vrste automatizama kod osoba s afazijom.

Answer 3

1. Leksički govorni automatizmi – obrađuju se holistički, a ne segmentalno
   * Psovke
   * Vlastita imena (članovi uže i šire obitelji)
   * Da/Ne
   * Brojanje niza brojeva, dana u tjednu, mjeseca u godini, pjesmice, molitve
   * Svakodnevne fraze, pozdravi, idiomi („Kako si?”; „Dobar tek!”, „Bok!”)
   * Zamjenica + glagol (pomoćni ili modalni glagol) npr. „Ja ću” Ja sam”, ja želim” i sl.
   * I rijetko zamjenica + glagol + jedna/dvije riječi
2. Neleksički automatizmi
   * Glasovi
   * Slogovi
   * Neologizmi
   * Neologistički nizovi

Question 4

Automatizmi kod teže afazije?

Answer 4

– nesvjesni proizvedenih automatizama
– nema pokušaja ispravljanja

Question 5

Automatizmi kod blaže afazije?

Answer 5

– svjesni da je ono što je izrečeno van njihove intencije
– prisutni pokušaji ispravljanja
– Primjetna frustracija i borba u pokušajima da se suspregne izgovor automatizama

Question 6

Teorije o porijeklu govornih automatizama

Answer 6

■ Povezanost s trenutkom ozljede mozga
– Kognitivno–bihevioralna aktivnost - izričaj koji je pacijent htio izreći malo prije ili tijekom samog trenutka ozljede
– Neuro-kemijska aktivnost - pojačana aktivacija limbičkog sustava (psovke)
■ Povezanost s prvim danima nakon ozljede
– Prvi izričaj koji je osoba pokušala izgovoriti
– Prvi izričaj koji je pacijent čuo

Question 7

Kako Jackson (1879) objašnjava neurološku podlogu automatizama?

Answer 7

Objašnjava jezičnu proizvodnju na skali propozicionalnosti od visoko propozicijskog generiranog govora, kroz emocionalne i holističke izričaje do psovki, klišeja i automatiziranog govora.
Propozicijski govor
– generiran i upravljen aktivnošću Perisilvijanovog jezičnog područja lijeve hemisfere
Nepropozicijski govor
– upravljeni iz desne hemisfere
■ Desna hemisfera je jednako uključena u obradi automatskih i nepropozicijskih aspekata jezika (prozodija, emocionalni jezik, automatizmi, idiomi, metafore, i drugo koje ne uključuje direktne jezične procese)

Question 8

Lokalizacija automatizama?

Answer 8

■ Opsežna lezija prednjih dijelova mozga – pojava automatizama
■ Neleksički automatizmi – ozljeda u širokom području Brocine regije (teška afazija i govorna apraksija) s teško narušenim fonološkim sustavom lijeve hemisfere
■ Subkortikalna područja (limbički sustav, bazalni gangliji)

Question 9

Koprolalija

Answer 9

nepristojne riječi

Question 10

Palilalija

Answer 10

uzastopno ponavljanje istog vlastitog izričaja

Question 11

Eholalija

Answer 11

ponavljanje tuđeg izričaja ili pitanja

Question 12

Automatizmi koji se javljaju i kod drugih neuroloških bolesti osim afazije:

Answer 12

■ Gille de la Tourette syndrom - koprolalija
■ Epilepsija
– Ictal speech automatisms (ISA) – ponavljanje iste fraze ili rečenice
– Umjetno mucanje („artificial stuttering”) – uzrokovan neobično zakašnjelom slušnom povratnom spregom

Question 13

Opiši proces proizvodnje riječi

Answer 13

■ Proces proizvodnje riječi započinje konceptom koji je nejezične prirode, može biti potaknut zvukom, okusom, slikom, mirisom, dodirom, pokretom (mreža stvari, osjeta,…)
1. Prva faza prizivanja riječi odnosi se na sadržaj/semantiku (aktivira se više odgovora)
2. Slijedi pronalazak odgovarajuće riječi u rječniku gdje se ponovno aktivira više sličnih riječi (semantički i leksički). Tada se vrši odabir jedne odgovarajuće riječi za izgovor
3. Odabir glasova za odabranu riječ (fonološko enkodiranje)

Question 14

Kognitivni mehanizmi imenovanja

Answer 14

■ Modalno specifična leksička razina
– Slušni (fonološki)
– Vizualni (slika)
– Grafemski
■ Semantički sustav
■ Modalno specifični izlazni leksikon
– Izgovorene riječi
– Napisane riječi

Question 15

Opiši proces imenovanja objekta.

Answer 15

1. Prepoznavanje objekta
   * analiza vizualnih značajki objekta
2. Pristup konceptualnom sustavu
3. Pristup semantičkom sustavu
   * značenje objekta na slici i povezivanje s riječi koja ga definira
4. Fonološki izlazni leksikon
   * odabir fonema za ciljanu riječ
5. Fonološki izlazni međuspremnik
   * sekvencioniranje fonema
6. Artikulacijsko programiranje
   * motoričko planiranje i programiranje izvedbe
7. Izgovaranje riječi

Question 16

Neuralna podloga teškoća imenovanja

Answer 16

Transkortikalna senzorna, globalna - semantički sustav - temporoparietalno lijevo

Nominalna - semantičko-fonološki pristup - stražnje donje temporalno lijevo

Wernickeova, konduktivna - fonološki izlazni leksikon - stražnje gornje temporalno lijevo

Brocina, transkortikalna motorička - leksičko-sintaktička veza - frontalni operkulum lijevo

Question 17

Vrste teškoća imenovanja?

Answer 17

• Semantički temeljene teškoće imenovanja
• Fonološki temeljene teškoće imenovanja
• Optička afazija

Question 18

Razlikovna obilježja teškoće imenovanja

Answer 18

*tablica slajd 18

Question 19

Optička afazija

Answer 19

– Nemogućnost aktivacije semantički reprezentacija preko vizualne reprezentacije objekta
– Osoba imenuje riječ prema definiciji, ali istu ne može imenovati na slici

Question 20

Kako ispitati sposobnost imenovanja?

Answer 20

■ Formalni testovi:
– PALPA test (Psycholinguistic Assessment of Language Processing in Aphasia, Kay i sur., 1992)
– Boston Naming Test (Kaplan i sur., 2000)
– An Object and Action Naming Battery (Druks & Masterson, 1999)
– Pyramids and Palm Trees (Howard & Patterson, 1992)
■ Neformalni zadaci:
– Imenovanje slika
– Prizivanje riječi prema definiciji
– Prizivanje riječi iz određene kategorije
– Procjena rime prezentiranih slika

Question 21

Karakteristike podražaja

Answer 21

Karakteristike podražaja utječu na sposobnost imenovanja:
– Gramatička kategorija (imenice vs. glagoli)
– Semantička kategorija (živo vs neživo)
– Učestalost riječi – bolje imenovanje učestalih riječi
– Predočivost – bolje imenovanja visoko predočivih riječi nego li apstraktnih
– Duljina – bolje imenovanje kraćih riječi
– Poznatost – bolje imenovanje riječi koje su osobi osobno poznate
– Dob usvajanja – bolje imenovanje riječi koje su među prvima usvojene

Question 22

Što nam je potrebno za ponavljanje?

Answer 22

■ Uredan sluh
■ Fonološka obrada
■ Kratkoročno pamćenje
■ Motorička izvedba

Question 23

Koja 3 puta uključuje ponavljanje?

Answer 23

■ Direktan leksički put
– Slušno-fonološka analiza
– Fonološki ulazni leksikon
– Fonološki izlazni leksikon
– Fonološki izlazni međuspremnik
– Artikulacijsko programiranje
■ Leksičko-semantički put
– Slušno-fonološka analiza
– Fonološki ulazni leksikon
– Semantički sustav
– Fonološki izlazni leksikon
– Fonološki izlazni međuspremnik
– Motoričko planiranje
■ Slušno-fonološka pretvorba
– Slušno-fonološka analiza
– Fonološki izlazni međuspremnik
– Artkulacijsko programiranje

Question 24

Što utječe na bolje ponavljanje?

Answer 24

■ Učestalost riječi – bolje ponavljanje riječi visoke učestalosti
■ Duljina riječi – bolje ponavljanje kraćih riječi
■ Apstraktnost/predočivost pojma – bolje ponavljanje visoko predočivih riječi
■ Uključenost fonološkog radnog/kratkoročnog pamćenja

Question 25

Što kad je narušen direktan leksički put?

Answer 25

- oslanjanje na fonološki – Ponavljanje fonološki slične, ali semantički pogrešne riječi

Question 26

Što kad je narušen fonološki put?

Answer 26

- oslanjanje na leksički - Lošije ponavljanje kraćih riječi nego dužih – Ponavljanje pseudoriječi riječi kao fonološki slične riječi – Ista količina pogrešaka neovisno o duljini, učestalosti i leksikalnosti podražaja

Question 27

Što kad je bolje imenovanje u odnosu na ponavljanje?

Answer 27

teškoće fonološkog inputa, oslabljene veze prema rječniku i semantičkim reprezentacijama --> češće kod receptivnih afazija

Question 28

Što kad je bolje ponavljanje u odnosu na imenovanje?

Answer 28

teškoće na razini koncepta, rječnika –-> češće kod ekspresivnih afazija

Question 29

Koja afazija ima teškoće u obje sposobnosti?

Answer 29

Brocina

Question 30

Što je proizvodnja diskursa?

Answer 30

Proizvodnja diskursa je komunikacija znanja i vjerovanja drugima ili sa drugima (Van Dijk, 2014).

Question 31

Vrste diskursa?

Answer 31

– Proceduralni diskurs – Deskriptivni diskurs – Narativni diskurs

Question 32

Što je konceptualizacija?

Answer 32

■ Konceptualizacija je predlingvistička razina govora ■ Definira se kao proces formiranja generalnih ideja temeljenih na specifičnom promatranju i iskustvu (Chafe, 1990) ■ Konceptualizacija povlači za sobom dva glavna procesa: – Makroplaniranje – (namjera, izbor nužnih informacija, redoslijed informacija) – Mikroplaniranje – oblikovanje informacije u lingvističku strukturu ■ Za vrijeme konceptualizacije pretvaramo našu ideju u strukturu koje se može verbalno izraziti

Question 33

Koji su simptomi teškoća na razini konceptualizacije kod osoba s afazijom?

Answer 33

1. Smanjena informativnost (Cairns i sur., 2007; Carragher i sur., 2015; Marchall i sur., 1993) 2. Veliki broj nerelevantnih informacija (Dean i Black, 2005; Cairns i sur., 2007; Marchall i sur., 1993) 3. Pogreške u redoslijedu sadržaja (Carragher i sur., 2015; Hameister i Nickels, 2018)

Question 34

Razine promatranja diskursa prema LUNA modelu (Dipper i sur., 2021)

Answer 34

Pragmatička komponenta --> makrostrukturno planiranje --> propozicijska komponenta --> lingvistička komponenta - informativnost se proteže kroz sve komponente

Question 35

Kako ispitati diskurs?

Answer 35

– Prepričavanje osobnih iskustava kroz spontani govor – Neformalni razgovor – Dijalog kroz strukturiranja pitanja – Proceduralni diskurs (slijed radnji u nekoj aktivnosti) – Opis slike (jedna slika) – Pričanje priče prema seriji slika – Prepričavanje pročitane priče – Igranje uloga i sl.

Question 36

Što u diskursu promatramo?

Answer 36

■ Informativnost (točnost i potpunost prenesenih informacija) ■ Produktivnost (količina proizvedenog) ■ Leksička obrada (leksička raznolikost, gramatičke vrste, parafazije, neologizmi) ■ Morfo-sintaktička složenost ■ Morfo-sintaktička točnost ■ Koherentnost (povezanost dijelova u cjelinu)

Question 37

Makrolingvističke mjere teškoća u proizvodnji diskursa?

Answer 37

Koherentnost i kohezivnost

Question 38

Koherentnost?

Answer 38

- sposobnost globalne, cjelovite organizacije priče, odnosno kako govornik povezuje događaje priče u koherentnu cjelinu iskazujući što je cilj, što predstavlja uvodni dio, pokušaje i ishode. ■ Lokalna koherentnost –u kojoj je mjeri svaki iskaz narativa konceptualno povezan s prethodnim. Pogreške lokalne koherencije uključuju stvaranje riječi bez jasnog referenta i promjenu teme ■ Globalna koherentnost - stvaranje iskaza koji mogu biti tangencijalni, konceptualno nekongruentni s pričom, propozicijska ponavljanja ili jednostavne dopune. ■ Smanjena koherentnost kod osoba s afazijom (Christiansen, 1995)

Question 39

Kohezija?

Answer 39

Broj i vrsta kohezivnih sredstava – kriva uporaba kohezivnih veza, uključujući pogreške u anaforičkim zamjenicama, u slaganju broja i roda između zamjenica i imenica, kriva uporaba funkcionalnih riječi ili riječi semantički povezanih sadržajnih riječi.

Question 40

Mikrolingvističke mjere teškoća u proizvodnji diskursa?

Answer 40

▪ Broj riječi ▪ Broj pojedine gramatičke kategorije ▪ Content unit (sadržajne jedinice) (Yorkston i Beukelman, 1980) ▪ CIU (correct information unit) – manji broj točnih informativnih jedinica (Nickolas i Brookshire, 1993) ▪ MLU (mean lenght of uterances) – prosječna dužina iskaza ▪ Type-token ratio (ukupan broj riječi podijeljen s brojem različitih riječi) - mjera leksičke raznolikosti ▪ T-unit – broj rečenica ▪ Gramatička kompleksnost i točnost

Question 41

Mjere koje su istovremeno i mikro/makrolingvističke:

Answer 41

▪ Analiza glavnih koncepata (MCA) ➢ Smanjeni broj glavnih koncepata (Dalton i Richardson, 2019) ➢ Smanjena točnost i kompletnost glavnih koncepata (Hameister i Nickels, 2018)

Question 42

Na što teškoće na razini diskursa imaju negativan utjecaj?

Answer 42

– Funkcionalnu komunikaciju – Kvalitetu života – Sudjelovanje u životu