Povijest afazije

Question 1

Što je afazija (Benson i Ardila, 1996)?

Answer 1

Afazija je gubitak ili poremećaj jezika uzrokovan ozljedom mozga

Question 2

Razdoblja povijesti afazije (Ardila, 2014)?

Answer 2

1. Pretklasično (do izvještaja Paul Broca 1861)
2. Klasično (1861- 1945)
3. Moderno (do 1970-ih)
4. Suvremeno (od 1970-tih do danas)

Question 3

4 osnovna pristupa afaziji?

Answer 3

1. Lokalizacionizam
2. Holizam
3. Asocijacionizam
4. Kognitivizam

Question 4

Lokalizacionizam?

Answer 4

Različita područja mozga
odgovorna za različite
funkcije

Question 5

Asocijacionizam?

Answer 5

Slično lokalizacionizmu;
afazija gubitak povezanosti
riječi s konceptom

Question 6

Holizam?

Answer 6

Mozak nije podijeljen na
funkcionalna područja
već djeluje kao cjelina.

Question 7

Kognitivizam?

Answer 7

Afazija je gubitak
intelektualnih sposobnosti

Question 8

Pretklasično razdoblje (do 1861) – stari vijek

Answer 8

Jedan od najstarijih dokumenatau kojima se spominje veza između jezika i mozga je Papyrus Edwin Smitha porijeklom iz starog Egipta i datira otprilike 1700. pr. Kr. U papirusu je prikazana povijest bolesti 48 slučajeva raznih ozljeda i oboljenja, a 22. slučaj opisuje pacijenta koji uslijed raskola lubanje gubi sposobnost govora.
Kardiocentrični sustav - Stari Egipćani smatrali su da je srce, a ne mozak, izvor uma, svijesti, mudrosti i duše
* Platon (428. – 347. pr. Kr) – trodijelna duša (glava, srce, abdomen)
* Aristotel (384. – 322. pr. Kr.) – srce kao središte kognitivnih, perceptivnih i povezanih funkcija
Napušta se kardiocentrični sustav
* Herofil (335. – 280. pr. Kr.) – otac anatomije
* Ventrikularna teorija funkcioniranja mozga
–> Unutarnja čula koja predstavljaju dušu ili psihu prolaze iz triju ventrikula (komora ili ćelija) u mozgu
–> Govor u 3. ćeliji kao potkategorija pamćenja
Grčki liječnik Hipokrat (460. –
370. pr. Kr.) – opisao pacijenta koji je izgubio „pamćenje za slova/glasove” i primijetio da govorne poremećaje često prati paraliza dijela tijela koji je suprotan oštećenju u mozgu
* Stari Grci vjerovali su da je jezik dio općeg čovjekovog znanja i
pamćenja.
* Afazija – djelomičan gubitak pamćenja

Question 9

Pretklasično razdoblje (do 1961)
Renesansa i 17. stoljeće

Answer 9

• Početak moderne znanosti i moderne medicine
• Po prvi puta su stvorene korelacije između jezičnih ili govornih poremećaja i konkretnih ozljeda evidentiranih na površini mozga
• Napušta se ventrikularna teorija funkcioniranja mozga
  –> Anatomi:
• Andreas Vesalius (1514. – 1564.) – pamćenje locirao u malom mozgu
• Thomas Willis (1621. – 1675.) – mentalni život ovisan je o korteksu, a duša je odvojena od mozga
  –> Odvojenost duše i tijela (Cartesian dualism, Descartes, 1596.- 1650.)
  –> Crkva zabranjuje anatomsko seciranje ljudskog tijela, ali nakon ideje o odvojenosti duše i tijela crkva ukida svoju zabranu

Question 10

Pretklasično razdoblje (do 1961) – 18.stoljeće —> Johannes Jakob Wepfer - liječnik (1620. – 1695.)

Answer 10

• afazija je poremećaj pamćenja
• Opisao 13 slučajeva jezičnih poremećaja kao posljedica ozljede mozga koja su pripisana gubitku pamćenja
• Jedan od prvih liječnika koji je jezične poremećaje povezivao s oštećenjem lijeve hemisfere

Question 11

Pretklasično razdoblje (do 1961) – 18.stoljeće —> Johann Gesner (1738. – 1801.)

Answer 11

• Funkcionalno obrazloženje afazije - jezični poremećaji su posljedica nemogućnosti povezivanja mentalnih slika, predodžbi ili apstraktnih ideja s odgovarajućim izrazom ili zvučnom slikom
• Teorija udruživanja (eng. Associationism) – više mentalne funkcije ovisne o udruživanju različitih područja u mozgu

Question 12

Lokalizacionisti u Pretklasičnom razdoblju (18. st.)?

Answer 12

Gall i Bouillaud

Question 13

Pretklasično razdoblje (do 1961) - 18.stoljeće
Franz Jozef Gall - liječnik (1764. – 1828.)

Answer 13

• Mentalni organi – dijelovi mozga u kojima je lokalizirana urođena mentalna funkcija
• Frenologija – teorija osobnosti
• unutarnji oblik lubanje određen je vanjskim oblikom mozga
• Npr. Osobe s jače razvijenim jezičnim vještinama, boljom pismenošću i verbalnim pamćenjem imat će „izbuljene oči” kao posljedicu povećanja područja frontalnog režnja iza očiju
• Lokalizacijski pristup - jezična djelatnost se nalazi u frontalnom režnju, odmah iz očiju

Question 14

Pretklasično razdoblje (do 1961) – 18.stoljeće
Jean-Baptiste Bouillaud - kardiolog (1796. – 1881.)

Answer 14

• Izgovorni poremećaji vs. poremećaji pamćenja riječi
• Branio Gallov lokalizacijski pristup – govorni poremećaji u relaciji s oštećenjima u frontalnom režnju

Question 15

Pretklasično razdoblje (do 1961) – 18.stoljeće
Pierre Flourens (1794. – 1867.)

Answer 15

Protiv lokalizacijskog pristupa – korteks nije podijeljen u funkcionalna područja već su funkcije zastupljene u cijelom mozgu

Question 16

Nabroji lokalizacioniste u Klasičnom razdoblju

Answer 16

Ernest Auburtin, Paul Broca, Joseph Jules Dejarine, Korbinian Brodmann

Question 17

Ernest Auburtin (1825-1893; Bouillaudinov sin)

Answer 17

Lokalizacija govora u frontalnom režnju

Question 18

Paul Broca - kirurg i antropolog (1824-1880)

Answer 18

*1861. na susretu Antropološkog društva u Parizu prvi puta predstavio pacijenta Laborgne (Tan Tan) koji je imao gubitak govora uz očuvane sposobnosti razumijevanja kao posljedicu masivne frontalne ozljede centrirane oko treće frontalne vijuge
* Nazvao je taj poremećaj „aphemia” (bez govora) (danas se odnosi na govornu apraksiju)
* To je bio dokaz lokalizacijskog pristupa Bouillauda, Galla i Auburtina
* 1865. – teorija lateralizacije jezika
–> („We speak with the left hemisphere!”) „govorimo s lijevom hemisferom”
–> desnostrana kompenzacija
–> afemija se može rehabilitirati prema principima usvajanja jezika kod djece
–> reorganizacija mozga
–> „Afemija je povezana s lezijom treće frontalne vijuge u lijevoj hemisferi” (Mark Dax – govorio o dominaciji lijeve hemisfere za jezik 25 godina prije Broca, ali nije nikada objavio)

Question 19

Joseph Jules Dejerine (1849 – 1917)

Answer 19

• Razvio ideju o jezičnim područjima u mozgu
• Jezik je povezan s aktivnošću u Perisilvijanovom području lijeve hemisfere oko Silvijeve pukotine

Question 20

Korbinian Brodmann (1868-1918)

Answer 20

Stvorio mapu površine mozga razdijelivši mozak na područja u skladu s njegovom staničnom strukturom i funkcijama
Broca 44 i 45, Wernicke 22

Question 21

Kognitivisti u Klasičnom razdoblju?

Answer 21

Armand Trousseau i John Hughlings Jackson

Question 22

Armand Trousseau - liječnik (1801-1867)

Answer 22

• 1864. godine uvodi novi naziv „aphasia” (bez jezika)
• Istaknuo da termin afazija, zbog grčkog značenja „bez jezika” prikladniji nego afemija, grčkog značenja „bez govora”
• Odbacuje čistu jezično povezanu perspektivu afazije
• Vjerovao je da je afazija kognitivni poremećaj koji utječe na intelektualno funkcioniranje
• Afazija nije samo gubitak artikuliranog govora već je i posrijedi amnezija za riječi
• Afazija uzrokuje „redukciju misli i misaonih procesa”

Question 23

John Hughlings Jackson - neurolog (1835. – 1911.)

Answer 23

• dijeli govor na emocionalni (automatski) i intelektualni (voljni)
• smatra da je afazijom najviše pogođen intelektualni govor, odnosno viša razina govora, a manje emocionalni govor, odnosno niža razina govora
• Podijelio je afazije prema kliničkim tipovima u dvije osnovne skupine:
  1. Oni koji potpuno gube sposobnost govora ili im ostaju
  jedna do dvije riječi
  2. Oni koji imaju mnogo riječi, ali ih obično pogrešno rabe

Question 24

Asocijacionističke sheme

Answer 24

• Potvrđene su pretpostavke o lokalizaciji moždanih aktivnosti
• Slijede nastojanja da se odrede i razgraniče mjesta pojedinih cerebralnih funkcija i same funkcije
• Javlja se težnja o podjeli cerebralne aktivnosti u niz specifičnih centara, od kojih svaki upravlja određenim aktivnostima i percepcijom
• PROBLEM: nedostaju znanja o strukturnim vezama
• RJEŠENJE: Meynertova teorija

Question 25

THEODOR VON MEYNERT - asocijacionizam

Answer 25

* Stvorio „Teoriju vlakana” * Teorija opisuje razliku između projekcijskih vlakana, koja povezuju subkortikalna s kortikalnim područjima, i asocijacijskih vlakana koja međusobno povezuju kortikalna područja * Teorija vlakana tvori dijelove Wernickeove teorije

Question 26

Carl Wernicke - liječnik (1848-1905)

Answer 26

* Klasično razdoblje * U svojoj doktorskoj disertaciji opisuje senzornu afaziju kao posljedicu ozljede stražnjih dijelova mozga * Predlaže dvije vrste afazije: motornu i senzornu * Kasnije dodaje i treću: konduktivnu * 1885. zajedno s Lichtheim: Lichtheim-Wernicke model --> Model za interpretaciju i klasifikaciju afazije – klasični model afazije --> Model uključuje: 2 vrste afazije (motornu i senzornu) obje s tri varijante (kortikalnu, subkortikalnu i transkortikalnu) te konduktivnu

Question 27

Klasično razdoblje (1861. – 1945.) - Holistički pristup

Answer 27

Mentalne funkcije su posljedica djelovanja mozga u cjelini, a lezija jednog dijela mozga utječe na funkcioniranje većine (ako ne i svih) ostalih dijelova mozga

Question 28

Holisti u Klasičnom razdoblju?

Answer 28

Henry Head (1861-1940), Pierre Marie (1853-1940), Kurt Goldstein (1878-1965)

Question 29

Henry Head – neurolog (1861-1940)

Answer 29

* Pristaše lokalizacijske teorije nazivao „crtačima dijagrama” * Afaziju povezuje s poremećajem inteligencije --> određeni stupanj intelektualnog oštećenja je dio afazije --> afazija utječe i na verbalno i neverbalno ponašanje

Question 30

Pierre Marie - neurolog (1853-1940)

Answer 30

* Najprovokativnija osoba u povijesti afazija * Bavio se prvenstveno lokalizacijom centara u mozgu * 1906. objavljuje rad u kojem žestoko napada Brocin model afazije - iznosi dokaze da Brocina afazija ne mora rezultirati lezijom u Brocinom području i obrnuto! * Smatra da je samo Wernickeova afazija „prava” afazija * Brocinu afaziju smatra anartrijom, ali anartrijom koja se ne odnosi samo na teškoće artikulacije ili motorne smetnje jezika i usana već i na gubitak kontrole svih složenih mehaničkih radnji potrebnih za proizvodnju govora * Afazija je posljedica pomanjkanja opće inteligencije * Poremećaj razumijevanja prisutan je kod svih osoba s afazijom * „Brocina afazija = Wernickeova afazija + anartrija” * Zagovornik holističkog pristupa afaziji – antiasocijacionist!

Question 31

Kurt Goldstein - psihijatar (1878-1965)

Answer 31

* afazija je posljedica nemogućnosti zauzimanja apstraktnog stava (mogućnost preuzimanja inicijative, mijenjanja perspektive, simboličkog planiranja, izvlačenja bitnog iz cjeline i sl.) * Odsutnost apstraktnog stava dovodi do anomije ili agramatizma * Jedina naznaka lokalizma je podjela na centralni i periferni korteks gdje samo oštećenje u centralnom dijelu može dovesti do gubitka apstraktnog stava * Geštalt teorija

Question 32

Razdoblje „kaosa” – povratak empirijskim metodama (1915.-1926.)

Answer 32

Pierre Marie uzdrmao dotadašnje koncepcije o afazijama svojim stavovima. Slijedi razdoblje koje nazivamo „kaosom”, to je vrijeme neposredno prije Prvog svjetskog rata. * Povratak empirijskim metodama → kliničko-anatomski dokazi U Prvom svjetskom ratu poginulo je mnogo ljudi, bilo je mnogo ranjenika, a među njima i onih s ozljedama glave. Bili su to mladi ljudi kod kojih slika afazija nije mogla biti zamagljena procesima starenja. Dotadašnja su istraživanja uglavnom bila provođena među starijim osobama. Ograničene lezije dijelova mozga u mladih ljudi bez staračkih promjena krvožilnog sustava poslužile su za kliničko – anatomska istraživanja. To je vrijeme povratka Jacksonovim razmišljanjima o afaziji i njezinim lingvističkim simptomima. Jedan od istaknutih Jacksonovih sljedbenika je Pick.

Question 33

Henschen

Answer 33

Proučio dotadašnje podatke o opisanim slučajevima afazije i usporedio kliničke nalaze s nalazim post mortem te je utvrdio: postojanje centra za razumijevanje te ga je odijelio od centra za sluh; lezije čeone regije uzrokuju smetnje koordinacije glasova i slogova za oblikovanje riječi; centar za pisanje se nalazi u drugoj čeonoj vijuzi, a centar za čitanje u angularnoj. * Njegova istraživanja, iako puna nedostataka, povratak su sustavnosti.

Question 34

Neurolozi u Modernom razdoblju?

Answer 34

Aleksander Romanovich Luria i Norman Geschwind

Question 35

Aleksander Romanovich Luria - neuropsiholog (1902-1977)

Answer 35

* Nakon 2.svjetskog rata, povećan broj pacijenata s ozljedama mozga s jezičnim i drugim kognitivnim teškoćama povećao je potrebu za razvojem pouzdanih dijagnostičkih i rehabilitacijskih procedura za afaziju. * Stvorio slavni model funkcioniranja jezika * Zauzeo je srednji stav između lokalizacijskog i holističkog pristupa naglašavajući da oba pristupa imaju iznimnu važnost * Jezik je smatrao složenim funkcionalnim sustavom koji zahtijeva mnogo različitih koraka kako bi se postiglo i razumijevanje i proizvodnja, a za obradu jezika potrebno je istovremeno sudjelovanje više kortikalnih područja. * Iako svako područje obavlja određeni proces, ono također sudjeluje u različitim funkcionalnim sustavima

Question 36

Norman Geschwind (1926-1984) - neurolog

Answer 36

* osnovao bostonski odjel za afaziju * Kortikalne sindrome protumačio kao sindrome prekida veze (neokonekcionizam/neoklasicizam) * Prikazao anatomsku lokalizaciju simptoma afazije * Wernicke-Geschwind model jezične obrade --> Serijalna obrada jezika --> Razlikovao 7 različitih komponenata jezika: 1. Primarni slušni korteks 2. Wernicekovo područje 3. Fasciculus arcuate 4. Primarni vizualni korteks 5. Angularni girus 6. Brocino područje 7. Primarni motorički korteks * Ovih 7 područja međusobno djeluju u formiranju jezične mreže.

Question 37

Koja metoda ima revolucionaran utjecaj u području afazije u Suvremenom razdoblju (1970-ih)?

Answer 37

Kompjuterizirana tomografija (CT) * Pouzdanija kliničko/anatomska povezanost * Druga anatomska područja izvan Perisilvijanovog područja lijeve hemisfere mogu biti oštećena kod afazije (npr. subkortikalna područja)

Question 38

Koje su tri glavne prednosti ovog razdoblja?

Answer 38

1. Razvoj tehnika oslikavanja mozga (MRI, fMRI i PET) – nove interpretacije organizacije kognicije u mozga (funkcionalni model) 2. Razvoj standardiziranih testova za procjenu afazije (Boston Diagnostic Aphasia Examination, Multilingual Aphasia Examination, Western Aphasia Battery, Boston Naming Test, Token test….) 3. Razvoj različitih terapijskih metoda i postupaka (npr. MIT)

Question 39

Suvremeno razdoblje (od 1970. do danas)

Answer 39

* Razvijanje nove znanstvene discipline – neurolingvistika * Novi teorijski modeli jezične obrade * nove interpretacije i klasifikacije afazije * pokretanje brojnih časopisa iz područja neurolingvistike i afaziologije (Brain and Language, 1974.; Aphasiology, 1987) * Povećava se uloga logopeda * Utjecaj dominantnosti ruke na lokalizaciju jezika